Nekad je nužno odabrati stranu

Hoće li predsjednica uopće ući u drugi krug? Josipović je prije zadnjih izbora imao duplo bolji rejting od nje

Aktualnoj predsjednici bi račune itekako mogao pomrsiti terenski rad u korist Miroslava Škore

FOTO: Josip Regovic/PIXSELL

Prosjek redovnih anketa pokazuje da je u rujnu ove godine Grabar-Kitarović bila 7,6 postotnih bodova ispred prvog pratitelja Zorana Milanovića. U rujnu 2014. godine, Ivo Josipović je ispred tadašnje prve pratiteljice, Kolinde Grabar-Kitarović, po brojkama iz istih anketa, bio skoro dvostruko udaljeniji. Tad je Josipović ispred HDZ-ove kandidatkinje imao prednost od 13,7 postotnih bodova. U listopadu za 15,8. U studenom 14,7 postotnih bodova. U prosincu je održan prvi krug izbora. Josipović je dobio 1,24 posto glasova više od Grabar-Kitarović. U drugom krugu je izgubio.

Startna pozicija je još uvijek ona s brojem jedan. Kolinda Grabar-Kitarović je osoba koju treba tek dostići, u ovom trenutku prva favoritkinja predsjedničkih izbora. Prva favoritkinja, međutim, ima pred sobom nekoliko vrlo ozbiljnih problema.

Kao što smo već pisali, zagrljaj s HDZ-om, jedinom strankom koja podržava njenu kandidaturu mogao bi se pokazati prečvrstim. Većina birača ne podržava rad Vlade, ali predsjednica nema neki veliki manevarski prostor da napadima na vlast pojača svoje brojke. Što se jasno vidjelo u blijedom, preglumljenom i neuvjerljivom ulasku u kampanju ovog tjedna, kad Grabar-Kitarović nije bila ni sjena borbene i euforične opozicijske kandidatkinje koje je krenula u rušenje Ive Josipovića koje je trebalo biti prvi korak u demontiranju Vlade lijevog centra.

Problem se zove Ivo Josipović

Ironično, jedan od golemih problema za (još uvijek) prvu favoritkinju predsjedničkih izbora zove se baš – Ivo Josipović. Bivši predsjednik je, naime, prije pet godina imao još čvršću poziciju pred izbore. Znatno čvršću.

Prosjek redovnih anketa (Cro Demoskop i Crobarometar) pokazuje da je u rujnu ove godine Grabar-Kitarović bila 7,6 postotnih bodova ispred prvog pratitelja Zorana Milanovića. U rujnu 2014. godine, Ivo Josipović je ispred tadašnje prve pratiteljice, Kolinde Grabar-Kitarović, po brojkama iz istih anketa, bio skoro dvostruko udaljeniji. Tad je Josipović ispred HDZ-ove kandidatkinje imao prednost od 13,7 postotnih bodova. U listopadu za 15,8. U studenom 14,7 postotnih bodova.

U prosincu je održan prvi krug izbora. Josipović je dobio 1,24 posto glasova više od Grabar-Kitarović. U drugom krugu je izgubio.

Crni labud Vilibor

Ovdje svakako valja istaknuti ulogu Josipovićevog crnog labuda Ivana Vilibora Sinčića. On se s kolegama iz Živog zida odjednom pojavio pred DIP-om s deset tisuća potpisa, a mediji su izvještavali o “studentu s FER-a” koji će se iznenađujuće natjecati za predsjednika države. Sinčić, kojeg dotad nije bilo u anketama, u prvom je krugu dobio golemih 16,42 posto, što je vjerojatno smanjilo postotak glasova za Ivu Josipovića. No, i Kolinda Grabar-Kitarović je narasla na oko sedam postotnih bodova u odnosu na ankete.

Razlog tom rastu je, govorile su brojne analize tih dana, velika mobilizacija koju je na terenu proveo HDZ. Stranka je nasušno trebala pobjedu Grabar-Kitarović kako bi smijenila njihovim biračima omrznutu vlast i HDZ-ovi aktivisti su, disciplinirano poput vojske, agitirali da se izađe na izbore.

Centristi, suverenisti&teren

Predsjednica danas, međutim, ne može ni izbliza računati na takvu potporu s terena. HDZ je razjedinjen u ideološkim sukobima između centrističkog Plenkovića i suverenističke desnice. Ta stranka, koja podržava Grabar-Kitarović, na europskim je izborima ove godine dobila tek 22,72 posto glasova. I prije pet godina su sedam mjeseci prije predsjedničkih izbora održani izbori za europski parlament. Na njima je danas nepostojeća Domoljubna koalicija, koja je kasnije stala iza kandidature Grabar-Kitarović, osvojila čak 41,42 posto glasova.

“Teren” stoga ovaj put teško da će biti snaga na koju će moći računati predsjednička kandidatkinja HDZ-a. Još gore – “teren” bi ovaj put mogao raditi u korist Miroslava Škore, koji je u anketama za prvi krug na trećem mjestu, s popriličnih 12,5 postotnih bodova iza Grabar-Kitarović. No, ankete bilježe skicu trenutnog stanja, a “teren” odrađuje posao prije svega u izbornoj kampanji, nekoliko tjedana pred i na sam dan izbora. Ukratko, prilično je izvjesno da bi se razlika između dvoje kandidata desnice mogla smanjiti. I to značajno.

Opet Kopal?

Naizgled paradoksalno, razlika od 4-5 posto koliko Milanović drži u prvom krugu u odnosu na Škoru vjerojatno će se pokazati otpornijom od skoro tri puta veće koju trenutno ima Grabar-Kitarović. Jer, Škoro sasvim sigurno neće privući birače koji bi glas dali Milanoviću.

Ove druge bi, međutim, mogao. Nastavi li predsjednica s faktičkim izbjegavanjem kampanje, što je zapravo radila posljednjih nekoliko mjesec i što se neslužbeno i najavljuje kao taktika Pantovčaka do daljnjeg, ne bi bilo čudno da negdje krajem prosinca posebni savjetnik premijera Robert Kopal, opet posegne za metaforama iz životinjskog svijeta kako bi objasnio loš izborni rezultat. I da drugi krug predsjedničkih izbora, početkom siječnja, sadašnja predsjednica Republike prati bez ikakvog stresa, s daljinskim upravljačem u rukama.