Nekad je nužno odabrati stranu

Hura, Hrvatska se popravila za 7 mjesta na listi Svjetske banke. Još samo 11 do tamo gdje je bila prije HDZ-a

Kad se jednom zastor spusti teško da će postojati plastičnije priče o porazu politike Vlade Andreja Plenkovića od liste Doing business

03.10.2019., Zagreb - U hotelu Esplanade odrzan prijem povodom nacionalnog praznika SR Njemacke - Dana njemackog jedinstva. Predsjednik Vlade RH Andrej Plenkovic.
Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

“Skok na listi Doing business s 58. na 51. mjesto! RH nastavlja poboljšavati poslovne propise i hvata korak s najboljim praksama - ocjenjuje Svjetska banka. Lakše pokretanje poslovanja, veća zaštita prava dioničara, jeftinije ishođenje građevinskih dozvola…”, kliče se u službenom tvitu Hrvatske demokratske zajednice sjajnoj sadašnjosti i još boljoj budućnosti. Ali...

U demokratskoj utakmici na političkom tržištu svaki akter, jasno, “svoga konja hvali”. Čak i kad taj “konj” malo šepa, ili ponekad zbaci jahača i izgazi ga nogama, političari će pričati o tome kako ima lijepu grivu i pametne oči.

I to je još donekle probavljivo, sve dok se, naravno, za konjića s emotivnim pogledom može pitati zbog čega mu pjena ide na usta i na to pitanje dobiti suvisli odgovor. U Hrvatskoj se, međutim, političko izvrtanje istine pretvara u bjesomučni spin od kojeg se vrti u glavi.

Vreća konfeta

Da, riječ je o listi Doing business. Premijer Andrej Plenković ovaj put zaslužuje umjerenu pohvalu. Barem se na sjednici Vlade jutros zadržao na suzdržanom zadovoljstvu zbog sedam mjesta pomaka na ovogodišnjem izdanju liste Svjetske banke koja ocjenjuje uvjete poslovanja. Hrvatska je skočila s 58. na 51. mjesto, a Plenković je tek konstatirao kako trebamo i dalje raditi iskorake u unaprjeđivanju različitih aspekata poslovanja.

Njegova stranka je, međutim, ispraznila cijelu vreću konfeta. “Skok na listi Doing business s 58. na 51. mjesto! RH nastavlja poboljšavati poslovne propise i hvata korak s najboljim praksama – ocjenjuje Svjetska banka. Lakše pokretanje poslovanja, veća zaštita prava dioničara, jeftinije ishođenje građevinskih dozvola…”, kliče se u službenom tvitu Hrvatske demokratske zajednice sjajnoj sadašnjosti i još boljoj budućnosti. Pjenica onom metaforičkom konju, međutim, i dalje probija između zuba.

Blagi uskličnik

Kad se jednom zastor spusti teško da će, naime, postojati plastičnije priče o porazu politike Vlade Andreja Plenkovića od liste Doing business. Uostalom, kao mjerilo vlastitog uspjeha ju je sam postavio. Krajem 2016. godine, kao rookie premijer, kazao je da mu je cilj da Hrvatska na toj ljestvici bude u prvih 30 zemalja. Nitko se tad nije smijao tolikoj ambicioznosti. Nije, naime, ni izgledala pretjerano neostvarivo – zemlja koju je naslijedio Andrej Plenković je po listi Svjetske banke bila na četrdesettrećoj poziciji.

Stvari, međutim, stoje malo gore. Liste Doing business rade se za period između dva lipnja. Dakle, Doing business 2016. odnosi se na period od lipnja 2014. do lipnja 2015. godine. Tad je zemlju vodila Vlada Zorana Milanovića, a Hrvatska je bila četrdeseta. Godinu kasnije, šest mjeseci pod paskom Milanovićeve, a pola pod ravnanjem Vlade Tihomira Oreškovića, bila je 43. Onda je na scenu stupila Plenkovićeva Vlada. Doing business 2018. je Hrvatskoj smjestio na 51. mjesto. Lani na 58. I danas, eto, velikog skoka o kojem priča HDZ – povratka na 51. mjesto (blagi uskličnik).

Surfanje na ECB-u

Stvari, međutim, stoje još malo gore. Ispred Hrvatske su i dalje sve bivše republike bivše SFRJ – u kojima Hrvati nisu konstitutivan narod. I Sjeverna Makedonija (17.) i Slovenija (37.) i Srbija (44.) i Crna Gora (50.). Iza je tek Bosna i Hercegovina (90.).

Priča koju pokazuju podaci o listi Svjetske banke u posljednjih nekoliko godina posebno je značajna jer se u njoj zrcali i istina o gospodarskom napretku u vrijeme Andreja Plenkovića. Unatoč stalnim samohvalama o rastu BDP-a, njegova administracija uglavnom (i ne pretjerano uvjerljivo – rast od 2-3 posto nije nimalo impresivan) surfa na općem europskom gospodarskom rastu, temeljenom daleko više na politici Europske centralne banke, nego bilo kakvim mjerama domaće vlasti (da se razumijemo, isto vrijedi i za gospodarski oporavak koji je počeo u zadnjoj trećini mandata Zorana Milanovića).

Griva i blagdani

Koliko-toliko ekonomski povoljna vremena mudra vlast koristi za reforme kako bi gospodarstvo postalo otpornije na buduće krizne udare. A materijala za reforme u ovoj zemlji sigurno ne nedostaje – od državne i javne uprave, teritorijalnog ustroja, do mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Može li “doing business” biti odlučno kretanje tek u reformu državnih blagdana? Pozicija Hrvatske na listi Svjetske banke daje prilično nedvosmislen odgovor. Bez obzira na prekrasnu grivu.