Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa
Piše: Filip Raunić | Snima: Telegram

Ladislav Ilčić će, izgleda, biti Stierov savjetnik. Podsjećamo vas na neke njegove svjetonazorske eskapade

Bivši saborski zastupnik i predsjednik ultra konzervativne stranke HRAST postat će posebni savjetnik potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera, javlja Jutarnji. Ilčić je bio saborski zastupnik u prošlom sazivu, a nakon toga se vratio prethodnom zaposlenju u Simfonijskom orkestru HRT-a. Iličić je za Jutarnji kazao kako je Stier i potpredsjednik Vlade, a ne samo MVP, aludirajući da se njegova savjetnička uloga neće ticati vanjske politike. Za novi bi posao, navodno, trebao primati honorar od 10.000 kuna. Stier je za Media Servis potvrdio kako će Ilčić biti njegov savjetnik, prenosi tportal. "Na čelu sam koordinacije za vanjsku politiku, ali i pitanja ljudskih prava i pripreme za uži kabinet, i u tom segmentu je angažiran", kazao je Stier. Podsjećamo vas na Telegramov tekst i razgovor s Ilčićem iz ožujka prošle godine u kojem je obrazložio neke svoje prilično osebujne stavove

Ladislav Ilčić, predsjednik ultrakonzervativne stranke Hrast, članice vladajuće Domoljubne koalicije, od svih je predstavnika desne Vlade otišao najdalje u najavama potpunih svjetonazorskih promjena na javnoj televiziji. “Često dosad HRT nije zastupao hrvatske, nego neke partikularne interese”, kaže Ilčić za Telegram. “Pa čak i protuhrvatske.”

To se, smatra Ilčić, mora promijeniti na bolje, ali ne elaborira primjer. A koja je točno, u suštini, funkcija javne televizije, treba li HRT raditi na promoviranju nacionalnih interesa? “Svakako da treba. Pa zato se
zove Hrvatska radiotelevizija”, kaže Ilčić. Jasno, pozdravlja nedavnu smjenu ravnatelja Gorana Radmana.

“Neke su stvari, poput informativnog programa, bile očajne. Pristrane i tendenciozne. Ispod svake profesionalne razine. Nadam se da ćemo uskoro imati profesionalnu i objektivnu javnu televiziju koja će raditi za opće dobro svih građana.” Kaže da nikad nije gledao upravo ukinutu satiričnu emisiju News Bara, ‘Montirani proces’, stoga nije siguran slaže li se sa službenim razlogom ukidanja: raspirivanje vjerske, nacionalne i druge mržnje.

Opsjednut komunizmom

Ladislav Ilčić, do prošlih parlamentarnih izbora zaposlen baš na tom istom protuhrvatskom HRT-u, u njegovu orkestru, jedan je od najautentičnijih tvrdih konzervativnih ideologa, aktivista i političara u Hrvatskoj. Konzistentan je u žestokim antiimigrantskim stavovima; Zapad proziva za nastrane seksualne pojave; bori se protiv političke korektnosti; strastveno podržava ministra Hasanbegovića i lustraciju, te, tijekom intervjua, daje naslutiti blagu opsjednutost komunizmom.

Školski kurikulum prozivao je pozivajući se na nekrofiliju, pedofiliju i incest, upozoravao je na milijun muslimana koji žele doći iz Afrike i Azije i osvojiti nas, a u ovom sučeljavanju s Telegramom neke je od stavova ublažio, dok je neke dodatno osnažio i nedvosmisleno potvrdio.

Potkraj prošle godine Ilčić je u javnosti podigao prilično veliku buru nakon izjava o izbjeglicama za koje su mnogi smatrali da se radi upravo o onome zbog čega je ukinuta News Barova satirična emisija. “Mi imamo milijune ljudi u Africi i Aziji koji žele doći u Europu. Mi ne razmišljamo o tome da će ti ljudi preplaviti Europu i da su oni biološki jači od Europljana jer imaju puno djece. Važna je i kulturna politika”, kazao je tada Ilčić.

‘Uvijek se trudim svoj javni nastup u potpunosti temeljiti na činjenicama i vjerujem da govorim razumno. U svemu tome sam dosta hrabar. Ne želim šutjeti zbog takozvane političke korektnosti. Tako sam i početkom prosinca iznio neke stavove o izbjegličkoj krizi koji su izazvali progon i ismijavanje dijela medija, no ispostavilo se da sam u svemu imao pravo.’

Rekao je i kako djeca izbjeglica jesu jednako vrijedna, ali nisu ista kao naša, te je doveo u pitanje radne navike muslimana u usporedbi s nama. Nakon što je doživio velike kritike u javnosti i medijima, samome je sebi osnovao i grupu podrške “Grupa potpore Ladislavu Ilčiću” na Facebooku, uz poruku: “Ako mislite da sam danas rekao istinu, pozivam vas da me podržite ovdje”.

I danas ostaje pri svom stavu i ne smatra da je pogriješio. “Samo sam iznio neupitnu činjenicu da ljudi koji dolaze u Europu imaju prosječno više djece od nas. Uvijek se trudim svoj javni nastup u potpunosti temeljiti na činjenicama i vjerujem da govorim razumno. U svemu tome sam dosta hrabar. Ne želim šutjeti zbog takozvane političke korektnosti. Tako sam i početkom prosinca iznio neke stavove o izbjegličkoj krizi koji su izazvali progon i ismijavanje dijela medija, no u sljedećih nekoliko mjeseci se ispostavilo da sam u svemu imao pravo.” U nedavnom nastupu u emisiji Bujica, voditelj Velimir Bujanec i Ilčić složili su se kako su sirijske izbjeglice zapravo “dezerteri, kao Milanović”.

Kad smo kod izbjeglica, pitamo Ilčića što misli o prijedlogu zakona kojim bi se omogućilo korištenje vojske na granici, a za koje stručnjaci kažu da bi u praksi, zbog kontrole i nadzora, mogli postati sporni. Ilčić, pak, ne misli da nam zbog naleta izbjeglica još treba vojska, no podržat će prijedlog zakona. “Ako će biti potrebno, moramo biti spremni”, kaže za Telegram.

Uspješni student

Ladislav Ilčić, 45-godišnji Varaždinac, za sebe kaže kako je odrastao u veselom okruženju, s tri sestre i dva brata. U školi je bio dobar na natjecanjima, a bio je i odličan student violine na Glazbenoj akademiji u Zagrebu, gdje je završio i postdiplomski. “Dobio sam i Rektorovu nagradu”, prisjeća se i kaže kako je danas sretno oženjen i sa suprugom ima petero djece. Kaže kako sluša glazbu svih žanrova – od klasike do jazza.

Jedna ga je knjiga, kaže nam, posebno obilježila. “Da, jedna me knjiga obilježila, iako mi tu knjigu zovemo Pismo jer je osobno upućena svakom od nas. Riječ je o Bibliji ili Svetom pismu.”

Ladislav Ilčić

Ovaj dugogodišnji konzervativni aktivist još je početkom 2000-ih u škole želio uvesti program spolnog odgoja Teen STAR, kao dopredsjednik istoimene udruge. Taj je radikalni program propagirao, primjerice, kako kontracepcija ne štiti od spolnih bolesti i narušava bit spolnog čina. Predstavnici udruga koje se bave ženskim pravima tužili su Teen STAR zbog stavova kako bi se žene trebale primiti kuhače i glačala, te zaboraviti na karijeru. Ministar u tadašnjoj HDZ-ovoj Vladi, Dragan Primorac, odlučio je da se spolni odgoj predaje u sklopu zdravstvenog odgoja i tako je Teen STAR praktički ukinut.

Ilčić je podupirao i inicijativu “U ime obitelji” Željke Markić, koja je za cilj imala ustavno definirati brak kao zajednicu muškarca i žene (u čemu je i uspjela). Godine 2013. nosio je listu Hrasta na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament (nije prošao), a iste je godine bio i kandidat za gradonačelnika Varaždina, ali nije uspio doći na čelo grada. Akademski glazbenik i profesor violine godinama je svirao taj instrument u orkestru HRT-a. Inače, za razliku od informativnog programa, Ilčić hvali neke djelatnosti javne televizije kao što je Glazbena produkcija.

‘Treba li HRT služiti za promociju nacionalnih interesa? Pa naravno, zato se i zove Hrvatska radiotelevizija. Neke su stvari, poput informativnog programa, bile očajne. Pristrane i tendenciozne. Ispod svake profesionalne razine. Nadam se da ćemo uskoro imati profesionalnu i objektivnu javnu televiziju koja će raditi za opće dobro svih građana.’

Dugogodišnji angažman konačno je politički kapitalizirao na ovim izborima ušavši u Sabor na listi Domoljubne koalicije. Nakon izbora u Sabor raskida radni odnos s HRT-om, iako kaže da ima opciju vratiti se ako stvari u politici ne uspiju. Jedno se vrijeme spekuliralo kako bi mogao postati ministar obrazovanja, no Hrast se morao zadovoljiti mjestom zamjenika ministra obrazovanja i sporta – na koje je imenovan član predsjedništva Hrasta Hrvoje Šlezak. “Dosta smo jaki i u kulturi i zaštiti okoliša te još nekim područjima, ali obrazovanje i demografija su sigurno
dominantni.”

Gospodina Ilčića sasvim sam otvoreno pitao jesu li oni najradikalnija stranka desnice i ideološki najkonzervativnija stranka na našoj političkoj sceni, pandan Radničkoj fronti s ljevice. “Ni govora. I naše ponašanje i stavovi, a jednako tako i politička teorija svrstava Hrast, kao autentičnu demokršćansku stranku, u umjerene stranke.

Stavljanje kršćanstva u desni radikalizam je atavizam komunističkog sistema i mentaliteta. Primjerice, konzervativci nemaju puno problema s klasama – pojednostavljeno, ako si rođen siromašan, imat ćeš loše školovanje i bit ćeš siromašan, a ako si rođen bogat, imat ćeš dobro obrazovanje i bit ćeš bogat. Demokršćani su socijalno puno osjetljiviji”, kaže.

Ilčić ne zvuči posve umjereno kad kritizira reformu školskog kurikuluma. “Nedavno je mladež liberalne stranke u Švedskoj zatražila legalizaciju incesta i nekrofilije; u Nizozemskoj je postojala stranka koja se zalagala za legalizaciju pedofilije, a to nije nešto što bi većina hrvatskih građana željela”, kazao je Ilčić ovog tjedna.

Za Telegram kaže kako je njegova izjava “pogrešno stavljena u kontekst školskog programa i konzultiranja finskog kurikuluma od strane hrvatske stručne skupine koja se bavi ovim područjem”, iako je evidentno izjavio kako je zbog incesta i nekrofilije štetan utjecaj kulture skandinavskih zemalja u hrvatskom kurikulumu.

Predsjednik Hrasta u šetnji po Varaždinu. Za sebe kaže da je imao vro sretno djetinjstvo, s tri sestre i dva brata
Predsjednik Hrasta u šetnji po Varaždinu. Za sebe kaže da je imao vro sretno djetinjstvo, s tri sestre i dva brata Vjekoslav Skledar/Telegram

Ilčić upozorava da bi hrvatski kurikulum trebao biti načinjen u “kontekstu hrvatskih okolnosti, gospodarskih i društvenih, što svakako uključuje i sustav vrijednosti”. Na naše ponovljeno pitanje inzistira kako je “te pojave iz skandinavskih zemalja spomenuo u jednom drugom kontekstu” tako da ih ne želi komentirati u ovome. “Logično je da će, primjerice, nacionalni okvirni kurikulum Brazila stavljati akcent na šumarstvo jer imaju puno šuma i to im je važna gospodarska grana”, kaže.

“Mi moramo odrediti što smatramo važnim za naš gospodarski razvoj. Osim toga, važne su i društvene okolnosti. Primjerice, Hrvatska ima oko pet puta manje rizičnih ponašanja mladih od Velike Britanije. Vrijednosti koje su dominantno prisutne u hrvatskom narodu sigurno značajno utječu na to. Pristup koji funkcionira u Italiji neće vjerojatno dobro funkcionirati u Estoniji ili onaj iz Finske neće dobro funkcionirati u Argentini. Svakako trebamo koristiti tuđa znanja i iskustva, ali svaka zemlja ima svoje specifičnosti i kurikulumi trebaju to uzeti u obzir”, kaže.

Vrijednosti u komunizmu

“Ni 45 godina komunizma nije uspjelo ubiti vrijednosti koje temeljno određuju hrvatski narod, tako da se ne bojim za te vrijednosti”, dodaje. Primjetno je kako Ilčić često govori o komunizmu, barem u ovom intervjuu. Spominjao ga je dva puta u pitanjima koja su se doticala najrazličitijih tema.

“Reforma kurikuluma trebala bi biti fokusirana na omogućavanje gospodarskog rasta. A ne na neko ideološko nametanje”, kaže. “Zato mi je žao što od 7 članova Ekspertne radne skupine, koja je krovno tijelo cijele reforme, nema nikog iz STEM područja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika, op.a.) nego je prošla Vlada, odnosno resorno ministarstvo u to tijelo imenovala redom ljude iz društveno-humanističkog područja. Hrvatskoj neće gospodarski rast donijeti sociologija i politologija nego znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika”, smatra.

Borba protiv reforme

Premda je ministar obrazovanja Predrag Šustar proteklog četvrtka opet ponovio kako reforma ide dalje i dodao kako se nada da neće to morati ponavljati svaki dan, stvari ipak nisu toliko jednostavne. Otpori u vladajućoj koaliciji svakako postoje, a jedan od onih koji se ne mire s ovakvim promjenama je moj sugovornik.

Kaže kako bi se u projekt reforme školstva trebala uključiti stručna i šira javnost (na reformi su mjesecima radile stotine nastavnika, pa se čini da je stručna javnost ipak uključena), te kako bi se primjedbe na dosad učinjeno trebale prihvaćati kao dobrodošle, a “ne sve one koji imaju te primjedbe prozivati da su izrazito kritični ili da čak žele stopirati reformu i onemogućiti razvoj Hrvatske, kao što to čine neki mediji”.

ladislav ilčić

“Stručna i javna rasprava pokazat će što je konkretno sporno u reformi, tako da neću ulaziti u sam sadržaj. No ja se, kao član saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, moram brinuti da način provođenja reforme bude takav da ona bude što kvalitetnija. U tom smislu moram istaknuti činjenicu da je gospodin Jokić, suprotno najavama, kasnio pola godine s izradom Okvira nacionalnog kurikuluma, koji je objavljen tek 16. veljače ove godine. To znači da su se predmetni kurikulumi radili bez okvira, a to je veliki stručni nedostatak. To je kao da date arhitektu da vam projektira kuću, a da mu ne pokažete parcelu, ne kažete kakvu kuću želite i tko će u njoj stanovati”, kaže Ilčić.

Pritom propušta spomenuti da je on sam bio prilično nezadovoljan što ga autori reforme nisu zvali da sudjeluje, iako kao glazbenik iz Orkestra HRT-a nije imao potrebne uvjete za javni natječaj.

Hrvatski identitet

Ipak, slaže se da postojeći sustav obrazovanja nije zadovoljavajući i da ga je potrebno poboljšati. “On mora biti metodološki stručno postavljen. Prvo treba izraditi okvir koji treba uzimati u obzir hrvatske društvene i gospodarske potencijale te treba odgovoriti na pitanje što mi od našeg odgojno-obrazovnog sustava želimo odnosno kako bi trebala izgledati mlada osoba na kraju svojeg školovanja – koje struke, kojih kompetencija.

Nakon toga se mogu izrađivati hijerarhijski niži dokumenti – nacionalni kurikulumi, područni kurikulumi, međupredmetne teme i predmetni kurikulumi. To sve zna i s tim se slaže i gospodin Jokić, ali nije se dosad toga držao”, kaže o ovoj reformi.

Ranije je Ilčić kazao kako bi ovaj prijedlog trebao “zamijeniti sadašnji zdravstveni odgoj u školama i da ne uključuje moralni aspekt, te da pokušava djeci nametnuti isti svjetonazorski obrazac”. Sada za Telegram kaže ovako: “Cjelovita reforma kurikuluma ne može se gledati iz pozicije jedne međupredmetne teme. Kad se poslože temeljni dokumenti, doći će red i na međupredmetnu temu zdravlje”.

Kritike prema ovoj reformi bile su usmjerene i prema lektiri i promjenama kojima bi se izgubio hrvatski identitet. “Kao roditelj i hrvatski građanin, svakako mislim da lektira treba jačati hrvatski identitet i mislim da je taj identitet važan za cjelokupni razvoj našeg društva”, kaže uz ogradu kako nije stručnjak za lektiru.

‘Ako vjerujemo da je Bog svemoćan, onda vjerujemo da može stvarati direktno prirodu, ali vjerujemo i da može dizajnirati kroz djelovanje prirode’, kaže. To, navodi, potvrđuje i činjenica da se Crkva ne protivi teoriji evolucije

Jedna stvar u kojoj se čelnik Hrasta složio s ministrom Šustarom jesu njegove izjave kako bi Bog mogao biti dizajner svijeta. Ilčić odlazi i korak dalje. “Ne samo da mislim da bi mogao biti nego i osobno vjerujem da Bog jest dizajner svijeta. Ako vjerujemo da je Bog svemoćan, onda vjerujemo da može stvarati direktno prirodu, ali vjerujemo i da može dizajnirati kroz djelovanje prirode”, kaže i dodaje kako to potvrđuje i činjenica da se Crkva ne protivi teoriji evolucije. “U svakom slučaju, to sigurno nije ključno pitanje moje vjere i mislim da se na tom pitanju ne bi trebala radikalizirati hrvatska javnost”.

Osim u kontekstu resora obrazovanja, Ilčićevo ime spominjalo se i u kontekstu ministarstva demografije, koje tek treba biti osnovano. “Osnivanje tog ministarstva je prioritet, a manje je važno tko će biti ministar”, kaže danas o toj temi. Smatra da je izrazito važno da se to ministarstvo osnuje jer je poboljšanje demografske situacije nužno, kako kaže, ne samo za opstanak hrvatskog naroda nego i za naš gospodarski rast.

O ideološkim stavovima koji se tiču povijesti i odnosa prema Drugom svjetskom ratu i poraću Ilčić je prilično zatvoren i kratak. Na pitanje postoji li danas među vladajućima jasna i konsenzualna osuda ustaškog režima odgovara ovako: “I vladajuća većina i ja osobno smo osudili sve totalitarizme”, pa nabraja – “fašizam, nacizam i komunizam”.

Kada smo se dotakli ove teme, teško je bilo ne spomenuti i ministra kulture Zlatka Hasanbegovića. Ilčić smatra kako ministar nije kritiziran zbog revizionističkih stavova i prijašnjih izjava u kojima s neskrivenom nostalgijom govori o endehaziji, nego zbog svojih poteza. “On nije napadan zbog stavova iz mladosti nego zato što je konkretnim potezima pokazao da će od sada Ministarstvo kulture služiti hrvatskoj kulturi, a ne političkim skupinama koje su kulturu koristile za nametanje svoje ideologije u društvu i od toga dobro financijski živjele. Potpuno ga podržavam”, kaže Ilčić.

Na moju konstataciju kako se o lustraciji više toliko ne govori i pitanje je li to zaboravljeno, spremno odgovara: “O lustraciji ne treba puno pričati, treba je provesti koliko god je to moguće i vjerujem da će ova Vlada to učiniti”.

Prespore odluke

Sasvim je jasno da se vladajući teško dogovaraju oko mnogih tema. Nerijetko to, poput slučaja kadroviranja u policiji, završava beskrajnim prepucavanjima preko medija, a o onome što se događa iza zatvorenih vrata možemo samo nagađati.

Da stvari nisu idilične, priznaje i Ilčić. “Mislim da smo prespori u donošenju odluka, no vjerujem da je uhodavanje pri kraju i da ćemo sad brže početi funkcionirati”, kaže. “Hrast nije ušao u koaliciju zbog pozicija nego zbog uvjerenja da ćemo tako snažnije moći utjecati na političke odluke koje utječu na konkretan život građana”, tvrdi i dodaje kako će konkretniji odgovor na pitanje je li Hrast zadovoljan sa svojom pozicijom u vlasti moći dati za nekoliko mjeseci, kada će odvagnuti njihov utjecaj.


Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 19. ožujka 2016.

Filip Raunić
Novinar
1266 članaka Više o autoru
Više s weba