Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Izašla je nova studija; Split definitivno odumire. Zašto?

Markovina o rezultatima istraživanja koji pokazuju da Splićani masovno napuštaju Split; više si ne mogu priuštiti život u njemu

Naravno da je pomalo neočekivana, ali istovremeno i stihijska te nagla pojava turizma kao ključne ekonomske grane u Splitu spasila grad od gospodarskog i socijalnog kolapsa, što je praktično bila jedina karta koja mu je preostala nakon propasti industrije i da je to činjenica koju ne treba ni podcjenjivati, ni minorizirati. Međutim, ako se isto tako ne uvaži činjenica da turizam, posebno kad se ovako neplanski razvija, vrlo često reže granu na kojoj sjedi i uništava urbano tkivo i lokalnu zajednicu, vrlo brzo bi moglo doći do implozije

Oni koji žive u Splitu znaju to odavno, ali šira javnost je tek proteklog tjedna upoznata s činjenicom da se iza blještave fasade Splita i njegovog nevjerojatnog turističkog uspona krije i naličje priče u vidu depopulacije grada. Kako te brojke konkretno izgledaju saznali smo od Ana-Marije Boromisa, voditeljice studije ‘Predviđanja budućih potreba u sektorima demografije, turizma i ekonomije’ koju je za potrebe pripreme nacrta Masterplan studije Istočne obale i Kopilice izradio Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) iz Zagreba.

Grad je prema popisu stanovništva iz 2001. imao 188.687, a prema posljednjem iz 2011. godine na 178.702. No, oni smatraju da je od tada izgubljeno još 6.000, pa je trenutačna brojka na 171.000. Smanjio se i prosječan broj članova u kućanstvu. Po njihovoj procjeni, ukoliko bi se ovakvi trendovi nastavili, Split bi u sljedećih 20 godina izgubio još 38 tisuća stanovnika, a čak i kad bi se počele poduzimati aktivne mjere da se to promijeni, izgubio bi ih 20 tisuća.

Ljudi si ne mogu priuštiti nekretninu u Splitu

Podatak koji pak djeluje naizgled utješno, o tome kako 13 tisuća onih koji su otišli iz Splita živi na prostoru Splitsko-dalmatinske županije, nije uopće tako ohrabrujući kad se udubimo u razloge zbog kojih je došlo do tog iseljavanja u bližu okolicu. Skoro svi oni, naime, nisu mogli sebi priuštiti kupnju nekretnine u Splitu, zbog basnoslovno skupih kvadrata, što je uzročno-posljedično povezano s činjenicom da je broj stanova koji se koriste za turističku namjenu porastao za 30 % u promatranom razdoblju. Nemogućnost kupnje nekretnine ne predstavlja jedini problem ovog tipa, budući da ga u stopu prati i nemogućnost da netko tko živi u Splitu unajmi obiteljski stan za život po pristojnoj cijeni, jer sve veći broj vlasnika stanova naprosto želi u nekoliko ljetnih mjeseci zaraditi dovoljno za život preko godine i jednostavno im ne pada na pamet iznajmljivati stanove Splićanima.

Kad sve ovo promotrimo u cjelini, doći ćemo do vrlo jednostavnog zaključka kako se ne radi o tome da izumire isključivo stara gradska jezgra, nego cijeli grad i kako će sve to skupa dovesti do kolapsa gradskog proračuna, koji će ostati bez prireza svih onih koji su zbog navedenih razloga iselili, a sve to se događa u momentu u kojem ionako komunalna infrastruktura svake sezone sve više puca pod pritiskom brojnih turista. Drugim riječima, dovest će se u pitanje bazično održavanje javnih funkcija grada, a to će se itekako odraziti na sve pa i na one koji žive od turizma, kao i na same turiste.

Što kad grad prestane autentično živjeti?

Druga nuspojava ovih procesa odnosi se na to da će svi ti ljudi koji su bili primorani otići iz Splita u neke od okolnih općina i gradova, a i dalje su poslom i obiteljski te životno vezani za Split, naprosto izgubiti pravo glasa i utjecaja na političke procese u gradu, u času kad promijene adresu na osobnoj iskaznici.

Naravno da je pomalo neočekivana, ali istovremeno i stihijska te nagla pojava turizma kao ključne ekonomske grane u Splitu spasila grad od gospodarskog i socijalnog kolapsa, što je praktično bila jedina karta koja mu je preostala nakon propasti industrije i da je to činjenica koju ne treba ni podcjenjivati, ni minorizirati. Međutim, ako se isto tako ne uvaži činjenica da turizam, posebno kad se ovako neplanski razvija, vrlo često reže granu na kojoj sjedi i uništava urbano tkivo i lokalnu zajednicu, vrlo brzo bi moglo doći do implozije.

Jer ako iz Splita odu Splićani i grad prestane autentično živjeti, on će kao ispražnjena i lijepa kulisa vrlo brzo prestati biti atraktivan potencijalnim turistima, koji će ga jednako brzo kao što su ga otkrili, napustiti i pronaći novu destinaciju. Do kakvog bi u tom slučaju socijalnog kolapsa došlo, strah me i pomisliti, ali je davno prošao krajnji čas da se ispod svega podvuče crta i da se grad i njegova ključna ekonomska grana počnu ozbiljno promišljati.

Dragan Markovina
Povjesničar i publicist
75 članaka Više o autoru
Više s weba