Prema tom modelu epidemija koronavirusa u Kini dosegnut će svoj vrhunac u drugoj polovici travnja ili prvoj polovici svibnja, a njen kraj trebao bi biti u kolovozu. Vodeći ekspert Svjetske zdravstvene organizacija Michael Ryan jučer je pak ustvrdio da nitko ne može predvidjeti kada će biti vrhunac ove epidemije. Ako je dr. sc. Leung u pravu broj oboljelih bi se samo u Kini na kraju brojao u milijunima. Ono što već do sada sa sigurnošću znamo o koronavirusu još uvijek ne dovodi u pitanje sam početni model dr. sc. Leunga i njegovoga tima.
Ljudi mogu i nesvjesno zaraziti druge
Šest grupa eksperata na različitim stranama svijeta pokušalo je izračunati R0, prosječan broj zdravih osoba na koje će jedna zaražena prenijeti koronavirus. Rezultati su se kretali od 1,4 – 2,5, što je bila prva procjena Svjetske zdravstvene organizacije, do čak 3,3 – 5,5 jednoga kineskog istraživačkog tima. Stopa smrtnosti izravno uzrokovane komplikacijama zaraze koronavirusom do sada je 2,2 posto što je četiri do pet puta niže od stope smrtnosti oboljelih od SARS-a, ali i deseterostruko više od obične sezonske gripe.
Nesporno je ustanovljeno da zaražena osoba može prenijeti virus i kada sama nema vidljive znakove bolesti, kao što je to bio slučaj tijekom prezentacije i sastanka u sjedištu njemačke tvornice Webasto u Stockdorfu kraj Münchena, gdje je jedna osoba iz Šangaja zarazila četiri lokalna zaposlenika, a da je sama osjetila simptome bolesti tek u avionu na povratnom letu.
Još je veću zabrinutost izazvao slučaj desetogodišnjeg dječaka iz Shenzena koji je bio dokazani prenositelj zaraze iako do sada nije pokazao nikakve znakove bolesti za razliku od njegovih roditelja te bake i djeda koji su se svi ozbiljno razboljeli. Uz sve to treba dodati da pretpostavljeno vrijeme inkubacije može biti i 14 dana. Zbog toga je, za razliku od epidemije SARS-a koja je skončala nakon četiri mjeseca s 8000 oboljelih, širenje zaraze koronavirusom iz Wuhana puno teže, ako ne i nemoguće zaustaviti svim do sada poduzetim mjerama.
Otkazani direktni letovi za Kinu
Većina svjetskih zrakoplovnih kompanija u utorak i srijedu objavila je da do daljnjega neće izravno letjeti za kineske gradove, a ja sam na primjer na vrhuncu epidemije SARS-a u Hong Kongu doletio na njegov aerodrom, istina, gotovo praznim avionom Lufthanse. Jučer je Lufthansa obustavila sve svoje letove za kineske aerodrome do kraja veljače. U nekoliko laboratorija na raznim stranama svijeta ubrzano se radi na razvoju cjepiva protiv ove vrste koronavirusa, ali ni u najboljem mogućem scenariju njegova široka primjena nije moguća prije kasnog ljeta ili jeseni. Prema modelu dr. sc. Leunga do tada će epidemija u Kini ionako završiti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Hoće li se epidemija iz Kine proširiti na ostale azijske zemlje odnosno druge kontinente ovisi o mnogo toga. Broj slučajeva zaraze izvan Kine još je uvijek zanemariv i velikom većinom zaražene osobe doputovale su iz Kine. To se naravno vrlo lako i brzo može promijeniti zbog načina prenošenja koronavirusa. Hrvatska će dijeliti sudbinu Europe i teško da tu može nešto posebno sama učiniti. Ako se epidemija proširi drugim europskim državama, neće postojati način da Hrvatska ili bilo koja druga država na našem kontinentu zatvori granice na efikasan način. Epidemija će biti više-manje zajednička, ili je neće uopće biti.
Posljedice za hrvatsko gospodarstvo bit će osjetne
U slučaju da se epidemija ne proširi na europske države i da sve ostane u okvirima Kine i nekoliko azijskih zemalja negativni utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i ovogodišnji BDP ne bi trebao biti veći od 0,1 do 0,3 postotna boda. U prošloj godini Hrvatska je imala 20,7 milijuna dolazaka stranih gostiju, a iz Kine ih je bilo nešto manje od pola milijuna ili 2,39 posto od svih dolazaka. Iz ostalih zemalja istočne i južne Azije imali smo još 800 tisuća dolazaka gostiju, znači ukupno 1,3 milijuna ili ukupno 6,28 % od svih dolazaka stranih gostiju. Ukupan hrvatski robni izvoz u sve te zemlje iznosio je pretprošle godine 380 milijuna eura ili 2,6 posto ukupnog izvoza odnosno jedva nešto više od polovine vrijednosti našeg izvoza u susjednu i prijateljsku Srbiju.
Robni uvoz bio je višestruko veći i iznosio je iste godine 1,35 milijardi eura ili 5,68 posto ukupnog uvoza. Budući da je kineski udio u svjetskom BDP-u čak 17 posto, usput u vrijeme SARS-a 2003. iznosio je samo 3 posto, hrvatsko gospodarstvo osjetit će i posredno njegovo naglo usporavanje u prvom tromjesečju ove godine, kao dio europskog gospodarstva te kroz moguću manju domaću potrošnju izazvanu bilo nužnim i realnim oprezom građana, bilo njihovim strahom od širenja epidemije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ako prijeđe u pandemiju, posljedice za turizam bit će ogromne
Ako se epidemija koronavirusa pretvori u globalnu pandemiju ekonomske posljedice za Hrvatsku kao primarno turističku zemlju bit će ogromne. Koliko bi takva epidemija utjecala na BDP ovisilo bi o razdoblju u kojem bi se ona dogodila u Europi te naravno o njenom intenzitetu i trajanju. Hrvatska Vlada može i dalje pasivno čekati kako će se razvijati epidemija ili pokušati s nekoliko aktivnih mjera i politika umanjiti moguću štetu po građane i gospodarstvo u cjelini.
Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ ima, prema vlastitome priznanju, spremnu jednu sobu s dva kreveta za moguće prve slučajeve zaraženih koronavirusom. Ako dođe do većega broja oboljelih moći će preraspodjelom pacijenta osigurati još nekoliko soba.
Bolnice nespremno čekaju moguću epidemiju
To što Hrvatska čeka moguću epidemiju samo s desetak za tu namjenu pripremljenih kreveta je krajnje neodgovorno i neozbiljno. Valjda se negdje može pronaći jedna ili više bolničkih zgrada koje se mogu pretvoriti u bolnice isključivo namijenjene oboljelima od koronavirusa. Ne treba podsjećati da su u vrijeme epidemije SARS-a bolnice bile primarni rasadnici zaraze, kako za medicinsko osoblje tako i za druge pacijente.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Budući da nam nitko neće unaprijed javiti mogući debakl turističke sezone uzrokovan eventualnom europskom epidemijom bilo bi dobro da Ministarstvo financija počne pripremati rebalans proračuna i temeljem njega već sada povuče određene kočnice na rashodovnoj strani. Ako će tome poslu pristupiti tek kada nas pogodi moguća “savršena oluja” u obliku koronavirusa iz Wuhana bit će neoprostivo i nedopustivo prekasno.
Izvukli smo sve scenarije kako bi se koronavirus mogao odraziti na hrvatsku ekonomiju. Ni jedan ne zvuči baš dobro
Hrvatska bi mogla osjetiti posljedice na gospodarstvu, a ne samo u turizmu
Hrvatska će dijeliti sudbinu Europe i teško da tu može nešto posebno sama učiniti. Ako se epidemija proširi drugim europskim državama, neće postojati način da Hrvatska ili bilo koja druga država na našem kontinentu zatvori granice na efikasan način. Epidemija će biti više-manje zajednička, ili je neće uopće biti.
U ponedjeljak ujutro kada sam pisao prvi članak o mogućim ekonomskim posljedicama epidemije uzrokovane koronavirusom iz Wuhana broj oboljelih prema javno objavljenim podacima bio je 2700, a dotad je umrla 81 osoba. Prema modelu dr. sc. Gabriela Leunga, dekana Medicinskog fakulteta Li Ka Shing Sveučilišta u Hong Kongu i voditelja Odjela za javno zdravstvo broj oboljelih trebao bi se udvostručavati svakih 6,2 dana. Dr. sc. Leung još je prošli tjedan pretpostavio da je broj zaraženih, uključivši i one koji nemaju nikakve simptome, dosegao 44.000, tako da streloviti porast broja “službeno” oboljelih na više od 7700, a umrlih na 170 do četvrtka ujutro nužno ne osporava njegov model.
Prema tom modelu epidemija koronavirusa u Kini dosegnut će svoj vrhunac u drugoj polovici travnja ili prvoj polovici svibnja, a njen kraj trebao bi biti u kolovozu. Vodeći ekspert Svjetske zdravstvene organizacija Michael Ryan jučer je pak ustvrdio da nitko ne može predvidjeti kada će biti vrhunac ove epidemije. Ako je dr. sc. Leung u pravu broj oboljelih bi se samo u Kini na kraju brojao u milijunima. Ono što već do sada sa sigurnošću znamo o koronavirusu još uvijek ne dovodi u pitanje sam početni model dr. sc. Leunga i njegovoga tima.
Ljudi mogu i nesvjesno zaraziti druge
Šest grupa eksperata na različitim stranama svijeta pokušalo je izračunati R0, prosječan broj zdravih osoba na koje će jedna zaražena prenijeti koronavirus. Rezultati su se kretali od 1,4 – 2,5, što je bila prva procjena Svjetske zdravstvene organizacije, do čak 3,3 – 5,5 jednoga kineskog istraživačkog tima. Stopa smrtnosti izravno uzrokovane komplikacijama zaraze koronavirusom do sada je 2,2 posto što je četiri do pet puta niže od stope smrtnosti oboljelih od SARS-a, ali i deseterostruko više od obične sezonske gripe.
Nesporno je ustanovljeno da zaražena osoba može prenijeti virus i kada sama nema vidljive znakove bolesti, kao što je to bio slučaj tijekom prezentacije i sastanka u sjedištu njemačke tvornice Webasto u Stockdorfu kraj Münchena, gdje je jedna osoba iz Šangaja zarazila četiri lokalna zaposlenika, a da je sama osjetila simptome bolesti tek u avionu na povratnom letu.
Još je veću zabrinutost izazvao slučaj desetogodišnjeg dječaka iz Shenzena koji je bio dokazani prenositelj zaraze iako do sada nije pokazao nikakve znakove bolesti za razliku od njegovih roditelja te bake i djeda koji su se svi ozbiljno razboljeli. Uz sve to treba dodati da pretpostavljeno vrijeme inkubacije može biti i 14 dana. Zbog toga je, za razliku od epidemije SARS-a koja je skončala nakon četiri mjeseca s 8000 oboljelih, širenje zaraze koronavirusom iz Wuhana puno teže, ako ne i nemoguće zaustaviti svim do sada poduzetim mjerama.
Otkazani direktni letovi za Kinu
Većina svjetskih zrakoplovnih kompanija u utorak i srijedu objavila je da do daljnjega neće izravno letjeti za kineske gradove, a ja sam na primjer na vrhuncu epidemije SARS-a u Hong Kongu doletio na njegov aerodrom, istina, gotovo praznim avionom Lufthanse. Jučer je Lufthansa obustavila sve svoje letove za kineske aerodrome do kraja veljače. U nekoliko laboratorija na raznim stranama svijeta ubrzano se radi na razvoju cjepiva protiv ove vrste koronavirusa, ali ni u najboljem mogućem scenariju njegova široka primjena nije moguća prije kasnog ljeta ili jeseni. Prema modelu dr. sc. Leunga do tada će epidemija u Kini ionako završiti.
Hoće li se epidemija iz Kine proširiti na ostale azijske zemlje odnosno druge kontinente ovisi o mnogo toga. Broj slučajeva zaraze izvan Kine još je uvijek zanemariv i velikom većinom zaražene osobe doputovale su iz Kine. To se naravno vrlo lako i brzo može promijeniti zbog načina prenošenja koronavirusa. Hrvatska će dijeliti sudbinu Europe i teško da tu može nešto posebno sama učiniti. Ako se epidemija proširi drugim europskim državama, neće postojati način da Hrvatska ili bilo koja druga država na našem kontinentu zatvori granice na efikasan način. Epidemija će biti više-manje zajednička, ili je neće uopće biti.
Posljedice za hrvatsko gospodarstvo bit će osjetne
U slučaju da se epidemija ne proširi na europske države i da sve ostane u okvirima Kine i nekoliko azijskih zemalja negativni utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i ovogodišnji BDP ne bi trebao biti veći od 0,1 do 0,3 postotna boda. U prošloj godini Hrvatska je imala 20,7 milijuna dolazaka stranih gostiju, a iz Kine ih je bilo nešto manje od pola milijuna ili 2,39 posto od svih dolazaka. Iz ostalih zemalja istočne i južne Azije imali smo još 800 tisuća dolazaka gostiju, znači ukupno 1,3 milijuna ili ukupno 6,28 % od svih dolazaka stranih gostiju. Ukupan hrvatski robni izvoz u sve te zemlje iznosio je pretprošle godine 380 milijuna eura ili 2,6 posto ukupnog izvoza odnosno jedva nešto više od polovine vrijednosti našeg izvoza u susjednu i prijateljsku Srbiju.
Robni uvoz bio je višestruko veći i iznosio je iste godine 1,35 milijardi eura ili 5,68 posto ukupnog uvoza. Budući da je kineski udio u svjetskom BDP-u čak 17 posto, usput u vrijeme SARS-a 2003. iznosio je samo 3 posto, hrvatsko gospodarstvo osjetit će i posredno njegovo naglo usporavanje u prvom tromjesečju ove godine, kao dio europskog gospodarstva te kroz moguću manju domaću potrošnju izazvanu bilo nužnim i realnim oprezom građana, bilo njihovim strahom od širenja epidemije.
Ako prijeđe u pandemiju, posljedice za turizam bit će ogromne
Ako se epidemija koronavirusa pretvori u globalnu pandemiju ekonomske posljedice za Hrvatsku kao primarno turističku zemlju bit će ogromne. Koliko bi takva epidemija utjecala na BDP ovisilo bi o razdoblju u kojem bi se ona dogodila u Europi te naravno o njenom intenzitetu i trajanju. Hrvatska Vlada može i dalje pasivno čekati kako će se razvijati epidemija ili pokušati s nekoliko aktivnih mjera i politika umanjiti moguću štetu po građane i gospodarstvo u cjelini.
Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ ima, prema vlastitome priznanju, spremnu jednu sobu s dva kreveta za moguće prve slučajeve zaraženih koronavirusom. Ako dođe do većega broja oboljelih moći će preraspodjelom pacijenta osigurati još nekoliko soba.
Bolnice nespremno čekaju moguću epidemiju
To što Hrvatska čeka moguću epidemiju samo s desetak za tu namjenu pripremljenih kreveta je krajnje neodgovorno i neozbiljno. Valjda se negdje može pronaći jedna ili više bolničkih zgrada koje se mogu pretvoriti u bolnice isključivo namijenjene oboljelima od koronavirusa. Ne treba podsjećati da su u vrijeme epidemije SARS-a bolnice bile primarni rasadnici zaraze, kako za medicinsko osoblje tako i za druge pacijente.
Budući da nam nitko neće unaprijed javiti mogući debakl turističke sezone uzrokovan eventualnom europskom epidemijom bilo bi dobro da Ministarstvo financija počne pripremati rebalans proračuna i temeljem njega već sada povuče određene kočnice na rashodovnoj strani. Ako će tome poslu pristupiti tek kada nas pogodi moguća “savršena oluja” u obliku koronavirusa iz Wuhana bit će neoprostivo i nedopustivo prekasno.