Jasmin Klarić analizira politički party koji počinje: Ovo će biti dramatična i dugoročno presudna godina

Dosta vam je politike? Pa tek smo krenuli. Pred nama je višestruko izborna 2020. godina

Evo nas danas, nakon dvije godine političke stabilnosti, s reformama koje su uglavnom svele na povratak 30. svibnja na listu državnih praznika, u godini za koju se odmah može reći da će biti i dramatična i dugoročno presudna. Ove 2020.-e sasvim sigurno neće biti mira i stabilnosti - piše joj već u kalendaru.

Postoje godine u kojima se očekuje politička mlaka vodica. Na kalendaru nisu izbori, nova vlast se tek uspostavila i koalicijski partneri se na tiskovnim konferencijama gledaju sa čežnjom u očima. Pa se onda odjednom sve pretvori u potpuni kaos. Recimo, 2016. godina, u kojoj nisu trebali biti održani niti jedni izbori i u kojima je, sjećate se, svježa i stručna Vlada HDZ-a i Mosta trebala provoditi #samoreforme.

Pa se sve raspalo u plamenu sveopćeg političkog rata koji je progutao i Tomislava Karamarka i Vladu Tihomira Oreškovića, a nakon izbora i tadašnju političku budućnost Zorana Milanovića. Imali smo prvi pad Vlade, prve prave krizne izvanredne izbore i novu koaliciju Mosta i HDZ-a, koja se, eto, već u godini poslije raspala poput kule od karata. Pa se pred novom Vladom, HDZ-a i HNS-a prostiralo dvije godine mira (do europskih izbora 2019. godine) u kojima se očekivalo da procvatu, pa… reforme.

Piše joj u kalendaru

I evo nas danas, nakon dvije godine političke stabilnosti, s reformama koje su se uglavnom svele na povratak 30. svibnja na listu državnih praznika, u godini za koju se odmah može reći da će biti i dramatična i dugoročno presudna. Ove 2020.-e sasvim sigurno neće biti mira i stabilnosti – piše joj već u kalendaru.

Već u nedjelju, petog siječnja, birači odgovaraju na pitanje on ili ona – hoće li Zoran Milanović ili Kolinda Grabar-Kitarović voditi zemlju narednih pet godina. I taj odabir će značajno odrediti opću društveno atmosferu u prvoj polovici desetljeća. Jer, eventualna pobjeda sadašnje predsjednice bio bi vrlo značajan signal da će zemljom nastaviti dominirati HDZ i politička desnica, dok bi Milanovićev trijumf otvorio pukotinu u brižno (o)kupljenoj političkoj stabilnosti Andreja Plenkovića.

Bitka za HDZ

A već od 6. siječnja kreće novi politički rock’n’roll. Počinje ozbiljnije zbijanje redova pred unutarstranačke izbore u HDZ-u. Jasno je da će nedjeljni rezultat utjecati i na ovu priču. Pobijedi li Grabar-Kitarović, zvjezdana prašina s Pantovčaka koju će udahnuti i predsjednik stranke trebala bi mu omogućiti mirniju obranu mandata.

No, padne li predsjednica, a u njenu fotelju zasjedne političar s lijevog centra, premijer će se itekako morati pomučiti da ostane na čelu stranke koju je u sedam mjeseci odveo do pirove pobjede na EU izborima i gubitka dužnosti koju je obnašao Franjo Tuđman. Bitka za HDZ će pritom biti daleko manje javna od međustranačkih utakmica, što znači vjerojatno i prljavija, s mnogo teže uočljivih niskih udaraca.

Nedjelja kad je došao Karamarko

Za razliku od predsjedničkih izbora, čiji ishod će odrediti dio društvene atmosfere, utakmica za mjesto šefa HDZ-a igra se zbog gole moći. Predsjednik najveće stranke ima ogroman utjecaj na sve moguće političke i gospodarske procese, a njegov politički habitus i djelovanje umnogome određuje i pravac razvoja, ili – kako smo nažalost često gledali zadnjih godina – degradacije i neovisnih institucija i cijelog društva. Uostalom, svibanj 2012. godine je bio možda ključan za političku i društvenu scenu ove zemlje u cijelom desetljeću. Tad je, naime, za šefa HDZ-a izabran Tomislav Karamarko.

Naposljetku, vjerojatno negdje najesen, održat će se i najvažniji izbori u hrvatskom političkom sustavu – parlamentarni. Ta kampanja krenut će vjerojatno već nakon što se u nedjelju zaključaju birališta.

Za jedan mandat viška

Parlamentarni izbori duga su i iscrpljujuća utrka, na kojoj svaka lista ima 140 kandidata i u kojoj je konačna nagrada vlast u zemlji. Predsjednik Republike, uz nekoliko ne pretjerano ključnih ovlasti može samo utjecati na opću atmosferu, šef HDZ-a može završiti i kao šampion oporbe, no pobjednik parlamentarnih izbora je taj koji će doista (uz, sasvim je izvjesno, koalicijske partnere) pisati pravila i oblikovati zemlju do kraja danas još tako daleke 2024. godine.

Ukratko, parlamentarni izbori su glavna nagrada u demokratskim zemljama i nije čudno da će cijela godina koja je tek počela biti obojena bjesomučnom utrkom Davora Bernardića i predsjednika HDZ-a (Andreja Plenkovića?) za barem jednim saborskim mandatom viška. Ako vam je dosta politike, 2020. godinu bi bilo najbolje – preskočiti. Svima ostalima, dobro došli na teško ponovljivi party koji upravo počinje.

Jasmin Klarić
Telegram autor
560 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program