Izbori u HDZ-u, sad se to može s priličnom sigurnošću prognozirati, bit će težak i neizvjestan sudar svjetova, sraz suštinski različitih koncepcija koje će dugoročno odrediti profil ne samo te stranke, nego i hrvatskog društva. Ulog bi stoga na tim, možda desetljetno presudnim unutarstranačkim izborima mogao biti ogroman, a bitka za HDZ sigurno glavni politički događaj – 2021. godine.
Bik koji je sišao s uma
Tko god izišao s podignutim rukama s okršaja u ožujku, a očito će biti samo dva ozbiljna kandidata, Miro Kovač i Andrej Plenković, u slučaju poraza na parlamentarnim izborima imat će težu zadaću za održanjem u sedlu nego da sudjeluje u rodeu jašući na biku koji je upravo sišao s uma. Kovač bi, možda, imao za nijansu više šansi da izbjegne vlastitu ostavku u tom slučaju, jer bi se mogao vaditi na bremenito nasljeđe neuspješnog premijera i prethodnika na čelu HDZ-a, ali i on bi bio daleko od sigurnog opstanka.
Uglavnom, izgubi li HDZ izbore (a ankete i trendovi im ne daju razloga za osmijeh), prilično je izgledno da će se početkom sljedeće godine opet birati predsjednika te stranke. I da će ta bitka za sve izazivače biti mnogo lakša od one s kojom se danas suočava Miro Kovač – on, naime, ide direktno na najmoćnijeg čovjeka u državi, na premijera Plenkovića i mnogi misle da će članovi HDZ-a ustuknuti pred mogućnosti da rušenjem premijera s čela svoje stranke destabiliziraju cijelu vertikalu vlasti koju HDZ ima u zemlji.
Kritična masa građana
Ukoliko Plenković ili Kovač, svejedno, dovedu HDZ do novih četiri godine na vlasti, jasno je da nitko neće ni spomenuti nekakve izbore u stranci prije 2024. godine. No, ako se to ne dogodi, situacija će na početku 2021. godine ludo podsjećati na onu od prije devet proljeća. Tad je HDZ bio grogiran od izbornog poraza i tražio novo rješenje. Kandidati za predsjednika/cu su bili Tomislav Karamarko, Milan Kujundžić, Jadranka Kosor, Darko Milinović i Domagoj Ivan Milošević, poredani po broju glasova koje su dobili u prvom krugu. Prvi i posljednji s ovog potpisa su svojim izjavama i potezima ovog tjedna možda iscrtali skicu za bitku za HDZ 2021. godine.
Karamarko je, dakle, na rubu povlačenja, iako je već mjesecima na terenu pripremao svoju infrastrukturu za izbornu utrku. Domagoj Ivan Milošević je, pak, dao iznimno zanimljiv intervju za Nacional u kojem je kazao da se neće kandidirati za nikakvu funkciju za izborima u ožujku jer ima “još puno posla kao predsjednik Zajednice poduzetnika i obrtnika HDZ-a”, ali i iscrtao osnove HDZ-a i Hrvatske kakve on želi vidjeti u budućnosti. Založio se osnaživanje neovisnih institucija, poput Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (s kojim je Plenković u konstantnom ratu, a Karamarko ga alergijski ne trpi još od Dalije Orešković i “Konzultantice”). Pojasnio je kako se od početka karijere zalaže za desnu ekonomsku politiku, koja podrazumijeva izvlačenje države iz nestrateških tvrtki, manju i jeftiniju administraciju te niže poreze. “Osjećam da danas u Hrvatskoj postoji kritična masa građana koji dijele moje stavove i to HDZ ne smije zanemariti”, kazao je, između ostalog, Milošević.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Jedino Milošević neokrznut od 2012. godine
Te 2012. je Milošević slične stavove zastupao i u nizu predizbornih sučeljavanja, koja je, pak, Karamarko uredno izbjegavao, no uspio je dobiti tek desetinu glasova u odnosu na čovjeka koji je postao predsjednik stranke. Međutim, od svih tadašnjih pet kandidata, Milošević je jedini koji je ostao uglavnom neokrznut burnim zbivanjima u stranci u posljednjih osam godina. Karamarko nije blistao na parlamentarnim izborima pa je još srušio i Vladu HDZ-a i Mosta, te bio prisiljen na ostavku. Milan Kujundžić je upravo ovih dana odletio iz Vlade pod teretom vlastite imovinske kartice. Jadranka Kosor i Darko Milinović su izbačeni iz HDZ-a.
Naravno, u slučaju bitke 2021. godine ne treba zanemariti ni Miru Kovača i ljude iz njegove ekipe, pogotovo Davora Ivu Stiera koji sad ide na mjesto potpredsjednika. Naročito ukoliko u ožujku pobijedi Plenković. Isto tako bi i premijer, ili netko od njegovih sadašnjih bliskih suradnika vjerojatno imao ambicija unatoč izbornom porazu HDZ-a, bez obzira tko bi vodio stranku na parlamentarnim izborima. Čini se ipak da bi, s obzirom na zadršku koju imaju na proljetnim izborima u HDZ-u, vrlo bitnu ulogu početkom iduće godine mogli imati baš Karamarko i Milošević – i dva značajno različita pogleda na budućnost stranke i Hrvatske koju njih dvojica zastupaju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Je li Karamarko odustao danas da bi se kandidirao sutra? I tko bi ga mogao dočekati na izborima u HDZ-u 2021.
Vrlo bitnu ulogu početkom iduće godine mogli bi imati Karamarko i Milošević - i dva značajno različita pogleda na budućnost stranke i Hrvatske
Karamarko je, dakle, na rubu povlačenja, iako je već mjesecima na terenu pripremao svoju infrastrukturu za izbornu utrku. Domagoj Ivan Milošević je, pak, dao iznimno zanimljiv intervju za Nacional u kojem je kazao da se neće kandidirati za nikakvu funkciju za izborima u ožujku jer ima “još puno posla kao predsjednik Zajednice poduzetnika i obrtnika HDZ-a”, ali i iscrtao osnove HDZ-a i Hrvatske kakve on želi vidjeti u budućnosti.
Izbori u HDZ-u, sad se to može s priličnom sigurnošću prognozirati, bit će težak i neizvjestan sudar svjetova, sraz suštinski različitih koncepcija koje će dugoročno odrediti profil ne samo te stranke, nego i hrvatskog društva. Ulog bi stoga na tim, možda desetljetno presudnim unutarstranačkim izborima mogao biti ogroman, a bitka za HDZ sigurno glavni politički događaj – 2021. godine.
Ovo, naravno, nije izvjesna prognoza bliske budućnosti, ali nakon izglednog odustajanja Tomislava Karamarka od kandidature sve je jači dojam da bi izbori u toj stranci koji će se održati sredinom ožujka mogli biti tek – predigra. Taktovi prave igranke u HDZ-u mogli bi početi odzvanjati ako stranka ne uspije pobijediti na jesenskim parlamentarnim izborima i sastaviti Vladu.
Bik koji je sišao s uma
Tko god izišao s podignutim rukama s okršaja u ožujku, a očito će biti samo dva ozbiljna kandidata, Miro Kovač i Andrej Plenković, u slučaju poraza na parlamentarnim izborima imat će težu zadaću za održanjem u sedlu nego da sudjeluje u rodeu jašući na biku koji je upravo sišao s uma. Kovač bi, možda, imao za nijansu više šansi da izbjegne vlastitu ostavku u tom slučaju, jer bi se mogao vaditi na bremenito nasljeđe neuspješnog premijera i prethodnika na čelu HDZ-a, ali i on bi bio daleko od sigurnog opstanka.
Uglavnom, izgubi li HDZ izbore (a ankete i trendovi im ne daju razloga za osmijeh), prilično je izgledno da će se početkom sljedeće godine opet birati predsjednika te stranke. I da će ta bitka za sve izazivače biti mnogo lakša od one s kojom se danas suočava Miro Kovač – on, naime, ide direktno na najmoćnijeg čovjeka u državi, na premijera Plenkovića i mnogi misle da će članovi HDZ-a ustuknuti pred mogućnosti da rušenjem premijera s čela svoje stranke destabiliziraju cijelu vertikalu vlasti koju HDZ ima u zemlji.
Kritična masa građana
Ukoliko Plenković ili Kovač, svejedno, dovedu HDZ do novih četiri godine na vlasti, jasno je da nitko neće ni spomenuti nekakve izbore u stranci prije 2024. godine. No, ako se to ne dogodi, situacija će na početku 2021. godine ludo podsjećati na onu od prije devet proljeća. Tad je HDZ bio grogiran od izbornog poraza i tražio novo rješenje. Kandidati za predsjednika/cu su bili Tomislav Karamarko, Milan Kujundžić, Jadranka Kosor, Darko Milinović i Domagoj Ivan Milošević, poredani po broju glasova koje su dobili u prvom krugu. Prvi i posljednji s ovog potpisa su svojim izjavama i potezima ovog tjedna možda iscrtali skicu za bitku za HDZ 2021. godine.
Karamarko je, dakle, na rubu povlačenja, iako je već mjesecima na terenu pripremao svoju infrastrukturu za izbornu utrku. Domagoj Ivan Milošević je, pak, dao iznimno zanimljiv intervju za Nacional u kojem je kazao da se neće kandidirati za nikakvu funkciju za izborima u ožujku jer ima “još puno posla kao predsjednik Zajednice poduzetnika i obrtnika HDZ-a”, ali i iscrtao osnove HDZ-a i Hrvatske kakve on želi vidjeti u budućnosti. Založio se osnaživanje neovisnih institucija, poput Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (s kojim je Plenković u konstantnom ratu, a Karamarko ga alergijski ne trpi još od Dalije Orešković i “Konzultantice”). Pojasnio je kako se od početka karijere zalaže za desnu ekonomsku politiku, koja podrazumijeva izvlačenje države iz nestrateških tvrtki, manju i jeftiniju administraciju te niže poreze. “Osjećam da danas u Hrvatskoj postoji kritična masa građana koji dijele moje stavove i to HDZ ne smije zanemariti”, kazao je, između ostalog, Milošević.
Jedino Milošević neokrznut od 2012. godine
Te 2012. je Milošević slične stavove zastupao i u nizu predizbornih sučeljavanja, koja je, pak, Karamarko uredno izbjegavao, no uspio je dobiti tek desetinu glasova u odnosu na čovjeka koji je postao predsjednik stranke. Međutim, od svih tadašnjih pet kandidata, Milošević je jedini koji je ostao uglavnom neokrznut burnim zbivanjima u stranci u posljednjih osam godina. Karamarko nije blistao na parlamentarnim izborima pa je još srušio i Vladu HDZ-a i Mosta, te bio prisiljen na ostavku. Milan Kujundžić je upravo ovih dana odletio iz Vlade pod teretom vlastite imovinske kartice. Jadranka Kosor i Darko Milinović su izbačeni iz HDZ-a.
Naravno, u slučaju bitke 2021. godine ne treba zanemariti ni Miru Kovača i ljude iz njegove ekipe, pogotovo Davora Ivu Stiera koji sad ide na mjesto potpredsjednika. Naročito ukoliko u ožujku pobijedi Plenković. Isto tako bi i premijer, ili netko od njegovih sadašnjih bliskih suradnika vjerojatno imao ambicija unatoč izbornom porazu HDZ-a, bez obzira tko bi vodio stranku na parlamentarnim izborima. Čini se ipak da bi, s obzirom na zadršku koju imaju na proljetnim izborima u HDZ-u, vrlo bitnu ulogu početkom iduće godine mogli imati baš Karamarko i Milošević – i dva značajno različita pogleda na budućnost stranke i Hrvatske koju njih dvojica zastupaju.