Nekad je nužno odabrati stranu
FOTO: Vjekoslav Skledar

Je li Krešo Beljak iskliznuo u populizam i pretjerao s radikalnom retorikom? Dugo smo razgovarali s njim

Sjeli smo s predsjednikom HSS-a koji je postao najžešći kritičar HDZ-a i tvrde desnice na sceni

Je li Krešo Beljak iskliznuo u populizam i pretjerao s radikalnom retorikom? Dugo smo razgovarali s njim

Sjeli smo s predsjednikom HSS-a koji je postao najžešći kritičar HDZ-a i tvrde desnice na sceni

FOTO: Vjekoslav Skledar

Šef HSS-a u posljednje je vrijeme imao nekoliko eksplozivnih istupa, zbog jednog od njih - poruke Ruži Tomašić da ode iz Hrvatske, kaže da žali. No načelno ne misli da mu je retorika preradikalna; u razgovoru s Telegramovim Jasminom Klarićem objašnjava zašto misli da HDZ, ako presuda protiv stranke postane pravomoćna, zbilja treba zabraniti, tvrdi da predsjednica spada u šačicu nepismenih koji štete Hrvatskoj i da joj je Šešelj pomagao u kampanji

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak ne samo da je trenutno najradikalniji kritičar HDZ-a, nego u hrvatskoj političkoj povijesti nije bilo nikog tko bi na taj način govorio o uglavnom najjačoj stranci u tridesetak godina modernog višestranačja. Beljak ne samo da misli kako Hrvatska ne može napredovati dok je HDZ na vlasti i u najmanjoj općini, on se javno zalaže i za zabranu rada te stranke, te – lustraciju.

S druge strane, na posljednjim visokonaponskim izborima u Ličko-senjskoj županiji Beljakov HSS nastupio je u koaliciji s HDZ-om, a predsjednik tamošnjeg HSS-a Zlatko Fumić u jednom je predizbornom nastupu poručio premijeru Andreju Plenkoviću doslovno: “Ja vam se klanjam do poda”.

Stoga je logično prvo pitanje za razgovor s Beljakom bilo ono o tome što mu se događa u stranci.

BELJAK: Da bih odgovorio na to pitanje trebali bi se vratiti tri godine unatrag, kad sam 19. ožujka 2016. izabran za predsjednika HSS-a. U to vrijeme smo imali 11 zamjenika župana, listom u onim županijama u kojima je HDZ bio na vlasti. To je bila posljednica sporazuma KaramarkoHrg i to je HSS kakav sam preuzeo. Naravna stvar je da se smjer politike stranke nije mogao promijeniti preko noći. Postoji stara odluka Glavnog odbora HSS-a da sve lokalne organizacije na svim razinama imaju autonomno pravo dogovarati svoje koalicijske partnere. Ne postoje, dakle, nikakve zabrane. Iako mene mnogi prozivaju da ne poštujem stranačke akte i statute, to nije istina. Dakle, dok je odluka Glavnog odbora takva, nisam imao drugog izbora nego je ispoštivati i u ovom, ličkom slučaju. HSS nije Krešo Beljak, HSS je stranka koja ima 450 organizacija na terenu, HSS je star 114 godina i proces transformacije koji traje već dulje vrijeme je sad ipak pri kraju. Recidivi nekih prošlih vremena su nažalost vidljivi kroz slučaj Ličko-senjske županije, koji je sramotan prije svega za županijskog predsjednika, a onda i za cijelu stranku. Ja sam toga svjestan, ali ponavljam, preokrenuti smjer stranke za 180 stupnjeva se jednostavno ne može preko noći.

TELEGRAM: Okej, ali što sad? Postoje li neki potezi koje ćete povući u ovom konkretnom slučaju?

BELJAK: Gospodin Fumić će naravno na sjednicama stranačkih tijela objasniti svoj predizborni govor i svoje klanjanje do poda premijeru Plenkoviću, predsjedniku druge stranke. A što će biti, ne bih prejudicirao, o tome ćemo odlučivati sukladno novom Statutu.

Beljak, snimljen prošlog tjedna u Saboru Vjekoslav Skledar

TELEGRAM: U kojem nije predviđena tako široka autonomija ogranaka?

BELJAK: Ona se predviđa samo u slučaju samostalnog izlaska na izbore. Dakle, nitko više neće moći trgovati s pojedinim organizacijama HSS-a što je bio slučaj u prošlosti. Samostalni izlazak će biti dopušten svima, no koalicije samo sukladno politici stranke. To stoji u novom Statutu. Pa ukoliko stranačka tijela kažu da se s određenim strankama ne može koalirati, onda nitko u cijeloj državi, niti jedna od 450 stranačkih organizacija HSS-a to neće moći, ali će moći izići samostalno. Nažalost, postoji cijeli niz političara ne samo u HSS-u, nego i u drugim strankama koji su egzistencijalno vezani ne samo za svoje općine i gradove, ili županije, pa se onda možemo upitati koja je uopće vjerodostojnost politike bilo koje stranke dok se to ne promijeni. Mi u HSS-u ćemo prvi to promijeniti i ubuduće čelnici svih organizacija na terenu neće moći biti egzistencijalno vezani uz svoju jedinicu lokalne samouprave, jer onda nisu više samostalni. Onda im šef nije onaj stranački, nego njihov poslodavac koji je u dobrom dijelu jedinica lokalne samouprave – iz druge stranke.

TELEGRAM: Kad kažete “egzistencijano vezani”, mislite da vaši čelnici više neće moći biti zaposleni u tijelima ili pri tijelima lokalne samouprave?

BELJAK: Naravno da će moći biti zaposleni. Ali neće moći obnašati funkcije u stranci. Dakle, ako je netko primjerice direktor komunalnog poduzeća u općini gdje je HDZ na vlasti, on ne može biti i predsjednik lokalnog HSS-a jer mu je HDZ-ovac egzistencijalni šef. A onda, samim time i politički. To je igra koju HDZ na terenu odlično igra sa svim strankama. Imate cijeli niz lokalnih predsjednika, recimo, SDP-a, koji su na županijskim razinama zaposlenici uprava gdje su župani iz redova HDZ-a. Upravo zbog toga se događaju ovakve stvari kao SDP-u u Lici, gdje nisu prešli ni izborni prag. Tako nešto u HSS-u više neće biti moguće. Ponavljam, proces ne može ići preko noći, sve mora imati svoja pravila. HSS je jednoglasno donio novi Statut koji mnoge stvari definira na demokratskiji način i ono što želimo postići je da imamo ljude u svim lokalnim ograncima stranke koji su doista egzistencijalno neovisni o vodećim ljudima svojih jedinica lokalne samouprave. Onda ćemo, znate, doista postati samostalna stranka. Jer, dok postoji ovakvo uhljebljivanje, a postoji u svim strankama, ne možemo govoriti o ideologijama tih ljudi, a bez ideologije ne može biti ni politike, slobodne politike, a bez slobodne politike ne može biti reformi niti bilo kakvog napretka u društvu.

TELEGRAM: U posljednje vrijeme ste dosta radikalizirali svoju retoriku prema HDZ-u. Čak bih rekao da ste prešli neke granice, i to debelo. Zabrana stranke?!

BELJAK: Apsolutno stojim iza toga. HDZ je stranka koja ima nepravomoćnu sudsku presudu koja stoji negdje u ladicama. I s pravom se, kao i svi građani, mogu pitati zašto to stoji, što mi govori samo o tome koliko je vladajuća struktura s HDZ-om na čelu usko povezana s državnim odvjetništvom i sustavom pravosuđa. I tu pada temeljna odredba Ustava RH koji govori o trodiobi vlasti, o neovisnom sudstvu. Ono više nije neovisno, a kad sudstvo nije neovisno, a ovdje je to očito, jer govorimo o slučaju te presude za koju se ne zna gdje je, što se dogodilo…

TELEGRAM: Ponovljeni sudski proces za Fimi mediju je u toku.

BELJAK: Dok se to ne riješi možemo govoriti o sprezi između pravosuđa i HDZ-a. A kad dođe do sprege između politike, pravosuđa i još nekih drugih institucija govorimo o sicilijanskom modelu, odnosno modelu mafije. Moj prijedlog o zabrani djelovanja HDZ-a bi išao za tim da zabrana nastupi kad presuda postane pravomoćna. To se, nažalost, neće dogoditi dok je HDZ na vlasti, jasno je zbog čega. No, kad presuda postane pravomoćna, postoje modeli da se jednostavno zabrani rad onima koji su crpili novce iz državnih poduzeća, koji su oštetili državu na dokazani način. Govorim o onim vrećama novca koji su dolazili iz HEP-a i ostalih državnih poduzeća, to je temeljno djelo za koje je optužena i nepravomoćno osuđena cijela stranka. Ne vidim kako bi se netko nakon toga ekskulpirao, odnosno rekao “Ok, platit ćemo kaznu, ili će netko u zatvor”. Ne može cijela stranka ići u zatvor. A samo novčana kazna u tom slučaju ne dolazi u obzir jer je to teško kazneno djelo, de facto zločinački pothvat.

TELEGRAM: To je u slučaju da presuda protiv HDZ-a postane pravomoćna. Ukoliko budu oslobođeni – nikom ništa?

BELJAK: Ponavljam, budu li pravomoćno osuđeni, onda ne mogu svi ići u zatvor. Novčana kazna za takvo kazneno djelo je iluzorna, glupa. A treća opcija je zabrana. Zabrana djelovanja. Imate slučaj u Italiji gdje su 1992. godine, kad je trajala tamošnja borba protiv korupcije, dvije najjače stranke jednostavno nestale sa scene. Možda nisu bile de iure zabranjene, ali de facto jesu. Tako da s ovim ponašanjem HDZ-a koji je sve bezobrazniji iz dana u dan, s tim presudama koje se drže u ladicama, s političkim zapošljavanjima, smijanjem cijeloj javnosti, sa štetom koju ta stranka čini prije svega Hrvatskoj, mislim da Hrvatska, dok postoji HDZ, jednostavno ne može napredovati.

TELEGRAM: Kako bi uopće, tehnički proveli tu zabranu? Bi li onda dobili HDZ u ilegali, kao nekad Savez komunista?

BELJAK: Oduzimanjem kompletne imovine. Neće biti ilegale, kakva ilegala. Zabranilo bi se političko djelovanje svim onima koji su sudjelovali u štetnim odlukama za RH. Ajmo ovako, ako netko financira izbore crnim novcima i to se dokaže, a eklatantan dokaz je iznijela bivša predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor koja je u stranačkom sefu pronašla crni novac… To je po više osnova kazneno djelo, utaja poreza, sumnjivo porijeklo novca… Možemo se, dakle, zapitati je li ta stranka došla na vlast legalnim putem ili ilegalnim financiranjem, novcem od tko zna koga, od kakvih organizacija i pojedinaca koji su poslije tražili tko zna kakve usluge, dakle, cijeli jedan lanac mafijaškog djelovanja koji se ne može riješiti tako da “visi” jedan Pedro, Ivo Sanader, ili, ne znam, Damir Polančec. A da ostali kažu, eto, mi nismo znali. Oni su glasali za te odluke. Zgrada u Planinskoj je, primjerice, prodana odlukom Vlade, ne pojedinca. Meni ne pada na pamet braniti Sanadera, ali on ni po zakonu, ni po čemu drugom nije bio diktator. Postojalo je tijelo koje se zvalo Vlada RH i koja je odluke donosila glasanjem. Ako je Sanader kriv, onda su krivi svi koji su digli ruku “za”. Nema ne znam, nisam znao, to ne postoji.

TELEGRAM: Mislite li da bi trebalo lustrirati iz politike one koji su sudjelovali u donošenju tih odluka, ili sve članove HDZ-a iz tog vremena?

BELJAK: One koji su sudjelovali u donošenju odluka koje su se kasnije pokazale kao kazneno djelo. Ako ih se već ne može kazneno goniti jer su dizali ruke (a po mom mišljenju bi i to trebalo), onda im se može zabraniti daljnje političko djelovanje jer nisu sposobni obnašati dužnosti u interesu hrvatskog naroda. Ako netko kaže, a imali smo takvih primjera, da je digao ruku za Planinsku jer nije znao, ili se bojao, onda je ta osoba nesposobna za obavljanje javnih dužnosti, to je – štetočina.

TELEGRAM: Prošli tjedan ste prilično radikalno reagirali i na istupe Ruže Tomašić o Bleiburgu, odnosno Vice Batarela povodom Dana žena. Zbog reakcije prema Tomašić ste kasnije i sami rekli da ste pretjerali – to što ste joj poručili da ode iz Hrvatske je doista podsjećalo na njenu čuvenu izjavu o “Hrvatima i ostalima koji su gosti u Hrvatskoj”.

BELJAK: Pretjerao sam i žao mi je zbog toga. Međutim, rječnik koji oni koriste, a Hrvatska je očito podijeljena na “mi ili oni” i to je svakim danom sve očitije, jednostavno ne zaslužuje drugačiju reakciju. Moja reakcija je, dakle, bila pretjerana, ali me silno žalosti što ti ljudi, a uglavnom su došli iz dijaspore, koji nemaju znanja o Hrvatskoj, umjesto da joj se prilagode kao modernoj, civiliziranoj i antifašističkoj zemlji, pokušavaju od nje napraviti ono što ona nije. To me izuzetno smeta i zato je išla takva moja poruka. Gospodin Batarelo je, pak, osoba koja nema nikakvu političku težinu, ali ima silnu medijsku pozornost i provodi svoji konzervativnu revoluciju. Ne samo on, nego cijeli niz ljudi koji su došli iz inozemstva. To što su oni učili o Hrvatskoj mogu objesiti mačku o rep. Imamo primjer Joea Šimunića koji sigurno u konačnici nije negativac, ali on je naučio da je “Za dom spremni” stari hrvatski pozdrav i zloupotrebio ga je na stadionu. Time je našim mladim generacijama poručio ono što je naučio kod sebe u Australiji, da je to naš, domoljubni pozdrav.

Žalosno je da nas FIFA ili sad Austrija koja nije ni imala svoj antifašistički pokret, mora učiti dosezima europske civilizacije 20. stoljeća i što je bilo dobro, a što zlo. Žalosno. A predvodnici te ustašizacije su upravo ljudi koji su dobrim dijelom došli iz dijaspore i koji misle da smo mi bili okupirani 45 godina. Nismo. Mi smo država koja je nastala zasjedanjem ZAVNOH-a, kasnije AVNOJ-a i to stoji u Ustavu ove zemlje, koji bi očito ti ljudi htjeli promijeniti. Nema u Ustavu nikakve poveznice s takozvanom, marionetskom NDH. Država je nastala na zasjedanju ZAVNOH-a na kojem, usput rečeno, nisu bili samo komunisti, nego i najmanje 35 posto HSS-ovaca. Naravno da ne opravdam što su oni kasnije bili marginalizirani.

No, kad govorimo o Drugom svjetskom ratu, da nije bilo antifašističkog pokreta u kojem je sudjelovao i HSS – jer su komunisti sami bili preslabi – danas ne bi bilo Hrvatske. Saveznik zapadnih sila koje su pobijedile u ratu ostao bi Draža Mihailović i granica Srbije bi bila na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag. Tko ne zna te povijesne činjenice, radi štetu Hrvatskoj. Kad smo već na toj temi, ja sam dragovoljac Domovinskog rata, nas je 1991. godine Slobodan Milošević koji se izdavao za ljevičara, socijalista, ocrtavao kao fašiste. Njegova diplomacija je po svijetu govorila da se u Hrvatskoj borila protiv fašista. Upravo je Franjo Tuđman, koji je, uostalom, bio partizanski general, govorio kako ne dolazi u obzir nikakva poveznica s NDH. Dakle, vrh države je 1991. godine bio antifašistički nastrojen, a nas se danas, 28 godina poslije, proziva za fašizam iz Drugog svjetskog rata. To je suludo! A to nam radi šačica nepismenih i zlonamjernih ljudi za koje sam uvjeren da bi ih, da je danas 1991. godina, prvi Franjo Tuđman stavio izvan zakona jer štete Hrvatskoj.

TELEGRAM: U tu šačicu nepismenih smještate i sadašnju hrvatsku predsjednicu, Kolindu Grabar-Kitarović? Jer ona je, barem do neki dan, kad je promijenila mišljenje, tvrdila kako je ZDS stari hrvatski pozdrav.

BELJAK: Obzirom tko joj je de facto vodio kampanju, obzirom da joj je i Vojislav Šešelj bio u kampanji – a kud bih ju drugo smjestio? Šešelj je gostovao u emisiji jednog, pod navodnicima, novinara koji je navijao za Grabar-Kitarović, bio je i na njenoj inauguraciji. On je nekoliko dana pred izbore ugostio nikog drugog do Šešelja koji je tamo izjavio kako navija za Ivu Josipovića. Toga se jako dobro sjećamo. Dakle, Kolindi Grabar-Kitarović je u dolasku na vlast pomogao – Vojislav Šešelj.

TELEGRAM: Što na vaše radikalne ideje o zabrani HDZ-a kažu partneri u Amsterdamskoj koaliciji?

BELJAK: Ponavljam, ta izjava je uvjetna. Rekao sam da ću to, budem li u prilici, predložiti pod uvjetom da bude donesena pravomoćna presuda protiv HDZ-a. Ako ih oslobode, onda nam samo Bog kao državi može pomoći.

TELEGRAM: Što kažu partneri u Amsterdamskoj koaliciji o toj uvjetnoj izjavi?

BELJAK: Nismo još o tome razgovarali. To nije stajalište Amsterdamske koalicije, nego će biti moj prijedlog ukoliko dođemo na vlast, ali jesu li oni za tako radikalne mjere ili ne – o tome ćemo razgovarati kad za to dođe vrijeme.

TELEGRAM: Hoćete li ići u Strasbourg i Bruxelles ako budete izabrani na listi za Europski parlament?

BELJAK: Duboko sam uvjeren da je ispred mene na listi puno boljih kandidata i budem li izabran to će značiti da je Amsterdamska koalicija ostvarila izvanredno dobar rezultat, četiri ili pet mjesta u EP. Tako da, o tom potom. Uvjeren sam da će Zoran Bahtijarević ili Damir Novotny dobiti više preferencijalnih glasova od mene, ja sam tu da pomognem koliko mogu.

TELEGRAM: Špekuliralo se i o vašim ambicijama za Pantovčak. O tome ćemo isto nakon izbora za EP?

BELJAK: Ja sam realist i ne vjerujem da bih imao posebne šanse za pobjedu na tim izborima. Bude li trebalo, neću bježati od kandidature, ali volio bih da se kompletna opozicija dogovori oko jednog kandidata iza kojeg će stati i koji će donijeti pobjedu. Nije stvar ovdje osobnih ambicija, nego toga da na Pantovčak dođe normalna osoba, koja će davati normalne izjave i kojoj neće trebati izvana sugerirati što treba raditi oko komemoracije u Jasenovcu, nego osoba koja će štititi hrvatske interese. Grabar-Kitarović nam je iz Budimpešte poručivala da moramo shvatiti Mađare jer oni čuvaju svoje nacionalne interese oko Hernadija, Ine i tako dalje… Osoba koja obnaša dužnost predsjednice države bi trebala prvenstveno gledati hrvatske nacionalne interese. Dat ću sve od sebe da takva osoba bude izabrana, a uvjet za velike šanse za pobjedu je da se opozicija ujedini oko jednog kandidata i tu ću sigurno, bude li dogovora, podržati stajalište svih opozicijskih stranaka.

TELEGRAM: Mislite li i dalje da bi taj kandidat trebao inzistirati na značajnom smanjenju ovlasti predsjednika Republike i premještanju izbora za tu funkciju u Sabor, gdje bi ju se biralo dvotrećinskom većinom?

BELJAK: Apsolutno. S ovim ovlastima predsjednika direktni izbori su preskupi. Trebamo ići na protokolarnu funkciju. S druge strane, mislim da se premijera ubuduće treba birati ovako kako sad biramo predsjednika države, direktnim izborima. Onda bi se izbjegli ovi “žetoni”, prelasci u Saboru, jer premijer ne bi bio ovisan o njima, nego bi imao politički legitimitet samim time što je izabran u cijeloj Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici i u dva kruga. I to bi mu dalo mogućnost da napokon pokrene reforme neovisno o “žetonima”, kupovinama i pritiscima u Saboru.

TELEGRAM: Ne zvuči li ta ideja posebno opasno u ovom trenutku u kojem Hrvatska ima premijera koji vlada debelo autoritativno? Neki dan je doslovno rekao kako će ministri biti oni koje on hoće, “europski povjerenik onaj kojeg ja odredim”… Što bi rekao narod, malo ga je prebacilo.

BELJAK: Slažem se da ga je prebacilo. To je zbog toga što nema legitimitet, odnosno, daju mu ga “žetoni”, Bandić i ovi prekupci. Kad bi imao legitimitet od naroda, kad bi bio izabran kao sad predsjednik RH, onda bih ja to podržao.

TELEGRAM: Je li opasno dati toliku moć jednom čovjeku?

BELJAK: Ne. Mislim da nije. Mi na čelu države moramo imati jakog čovjeka, s jakim političkim legitimitetom i velikim ovlastima. Hrabrog čovjeka koji će biti spreman krenuti u reforme. Inače, ako ćemo stalno ovisiti o trgovinama, političkim kompromisima, do reformi nikad neće doći i kao zemlja ćemo tonuti sve dublje i dublje. E sad, može li narod izabrati pogrešnu osobu? To je isto veliko pitanje, ali svaki narod ima vlast koju izabere. No, da bi sve to skupa proveo, premijera mora birati narod, a ne “žetoni”.

TELEGRAM: Jeste li o ovoj ideji možda razgovarali u Amsterdamskoj koaliciji?

BELJAK: Razgovarali smo o svemu, sad smo koncentrirani na europske izbore i kad oni prođu vidjet ćemo kako ćemo sastaviti zajednički politički program i kako nastupiti na sljedećim predsjedničkim, a onda i parlamentarnim izborima, s vrlo konkretnim prijedlozima kako da državu izvučemo iz ovog blata.

TELEGRAM: Je li HSS i formalno izašao iz Europske pučke stranke?

BELJAK: Nije još. Formalna odluka će biti kad ju donese Glavni odbor, u svakom slučaju prije svibanjskih izbora. I nisu nam tu samo problem Orban i Tajani, problem je HDZ i njihova politika koja je dijametralno suprotna od naše.

TELEGRAM: Znači, nikakvo izbacivanje Orbana iz EPP-a vas ne bi natjeralo da promijenite mišljenje?

BELJAK: Ne. Nama je veći problem Aleksandar Vučić. HSS se jako zalaže za proširenje EU, jer smatramo da je u hrvatskom interesu da sve susjedne zemlje postanu dio EU i NATO saveza jer bi to bio najveći jamac, rekao bih, tisućgodišnjeg mira na ovim prostorima. Alternativa je da se Srbija još više približi Rusiji i da ostanemo dulje vrijeme pogranična država, kao što smo bili gotovo cijelu povijest. To nije u hrvatskom interesu. Imamo puno otvorenih problema sa Srbijom i ne bih htio da ih u budućnosti imamo još više i da dođe do novog rata. Rat nije nešto što bismo trebali kao mogućnost olako odbaciti. Podsjetit ću vas i sve one koji su moje godište ili nešto stariji – da je netko 1989. godine rekao da će ovdje za dvije godine biti krvavog rata, velika većina ljudi bi se nasmijala. Tako da je rat i danas i dalje opasnost, a da bi se to spriječilo, da naša djeca nikad ne bi trebala uzeti pušku u ruke, najbolji jamac je da se Srbija priključi istim onim međunarodnim asocijacijama u kojima je Hrvatska – a to su Europska unija i NATO.

TELEGRAM: Dobro, ali vi sad upravo izlazite iz jedne međunarodne asocijacije i problem vam je upravo to što je u njoj srpska stranka, Vučićev SNS.

BELJAK: Nije to paralela. Niti su Plenković ili Kolinda Grabar-Kitarović Hrvatska, niti je Vučić Srbija. On nam je problematičan, kao osoba koja je s oružjem sudjelovala u agresiji na Hrvatsku i BiH. Mi sebe ne vidimo u istoj organizaciji u kojoj je deklarirani četnik. Sebe ne vidim za istim stolom s Vučićem, na istoj strani, nego na suprotnim stranama.

TELEGRAM: U kojoj se europskoj političkoj obitelji onda HSS vidi?

BELJAK: Prije svega HSS će ubuduće, bude li odluka jednoglasna odluka Predsjedništva potvrđena na Glavnom odboru stranke, tražiti svoje mjesto u međunarodnoj zajednici političkih stranaka tamo gdje ćemo biti punopravni i gdje će naš doprinos modernim politikama biti vidljiv, a ne negdje gdje ćemo biti dizači ruku ili slušati nečije direktive. Uostalom, slušanje direktiva nije ni u mom, ni u HSS-ovom habitusu. Moj interes je prije svega Hrvatska. Dalje, ako govorimo o smjeru i povijesti HSS-a, u javnosti je manje poznato da je upravo HSS, odnosno Stjepan Radić bio taj koji je dvadesetih godina prošlog stoljeća okupio agrarne, ruralne stranke iz Mađarske, Poljske, Češke, Bugarske, iz pet-šest zemalja i osnovao organizaciju koja se zvala Zelena internacionala. Pa ako govorimo o HSS-u, i Radiću, i povijesti, vrlo je jasno prema kojem ćemo, kao stranka i ja kao predsjednik koji poštuje Radića i njegovu politiku, smjeru i boji ići.

TELEGRAM: Početkom ove godine ste bili jako optimistični u pogledu istraga oko kupovine HSS-ovih zastupnika u zagrebačkoj skupštini i Saboru. Zahvaljivali ste se DORH-u na brzini. To je bilo u siječnju. Sad smo u sredini ožujka i još nismo čuli ništa o nekom napretku istrage.

BELJAK: Ne bih to još komentirao, još je prošlo premalo vremena. Kad prođe vrijeme koje ćemo ocijeniti kao pretjerano dugačko, u skladu s tim ćemo reagirati. Mislim da treba još dati priliku i vjerovati da će institucije svoj posao u ovom slučaju odraditi kako spada.

Vjekoslav Skledar

TELEGRAM: Koja je po Vašem mišljenju idealna formula za izlazak na parlamentarne izbore koja bi rezultirala smjenom sadašnje vlasti?

BELJAK: Meni je jasno da HDZ više nema koalicijskog potencijala. HDZ, jasno, sam neće dobiti izbore. Koalicijskog potencijala nema. Ne znam što bi se trebalo dogoditi da HNS nakon izbora ostane stranka koja ima ovoliko zastupnika kao sad. Ostatak političke scene ne nudi Plenkoviću i HDZ-u bilo kakvu mogućnost koaliranja nakon sljedećih parlamentarnih izbora. Dvije su opcije – ili će se udružiti opozicija koja će sigurno imati više mandata nego HDZ, ili će HDZ ići na opciju koalicije s jednom strankom koja će imati dovoljan broj ruku da zajedno formiraju vlast. Neću reći da se toga bojim, ali to je izgledna opcija i ne znam zašto o njoj ne bi govorili…

TELEGRAM: Ta druga stranka – mislite na SDP?

BELJAK: Mislim da takvih primjera ima u Europi i da nismo daleko od toga sa se zbog preživljavanja dvojice čelnika stranaka krene u tom smjeru.

TELEGRAM: Ponavljam, mislite li konkretno na SDP?

BELJAK: Mislim na stranku koja je u stanju samostalno dobit 20-30 saborskih mandata, taman koliko će HDZ-u nedostajati da ima većinu. Sam je ne može imati. Amsterdamska koalicija, ukoliko nastupi zajedno na parlamentarnim izborima, s HDZ-om sigurno neće imati apsolutno nikakvog posla.

TELEGRAM: Koja druga stranka bi, osim SDP-a, mogla uopće imati 20-30 mandata? Most, Živi zid?

BELJAK: Može biti.

TELEGRAM: Mislite da bi bilo dobro da se baš cijela opozicija ujedini ili bi ipak trebalo raditi neku razliku?

BELJAK: Mi se sada nalazimo u jednom začaranom političkom krugu kojeg je determinirao loš izborni zakon. Taj zakon bi se, želimo li svi zajedno bilo kakve promjene, trebao izmijeniti na način da se volja građana bolje i poštenije očituje kroz izbore saborskih zastupnika i premijera. To je osnovna predispozicija da bi krenuli u donošenje bilo kakvih zakona kojima bi pokrenuli reforme. Sve ostalo je politička trgovina i to se ljudima jednostavno gadi i cijela politika im se gadi.

TELEGRAM: Izborni zakon se neće promijeniti do parlamentarnih izbora.

BELJAK: Opozicija je u ovom trenutku jako razmrvljena, od krajnje desnice do krajnje ljevice i ja se nadam da će upravo Amsterdamska koalicija ponuditi onom većem dijelu građana koji ne izlaze na izbore program koji će ih motivirati da nam daju glas. Ima puno “trećih puteva”, birača koji ne žele ni HDZ, ni SDP, puno protestnih glasača i apstinenata i nadam se da mi možemo svojom političkom porukom, svojim iskustvom upravljanja na lokalnoj i državnoj razini, s programom reformi potaknuti ljude da izađu na birališta i da budemo vrlo veliko iznenađenje i na europskim i na parlamentarnim izborima.