Je li pad Blaženke Divjak, zapravo, scenarij iz snova za Andreja Plenkovića?

Grozna situacija za premijera i predsjednika HDZ-a? Možda

Pad Vlade, naime, ekspresno bi učinio izlišnim bilo kakve priče o izborima u HDZ-u prije parlamentarnih izbora. Na koje bi, jasno, HDZ poveo predsjednik stranke. Isti taj gospodin, Andrej Plenković, imao bi glavnu riječ pri sastavljanju izbornih lista, na koje bi teško mogli i proviriti svi oni koji danas pričaju o “krivom smjeru” i “alternativi”.

U posljednjih desetak mjeseci HDZ su spopali veliki, bitni politički dani. Prvo se, zapravo, radilo o večerima – objavama izbornih rezultata koje su članovi stranke na cijeloj seriji izbora promatrali u tišini, s nevjericom i vidnom nelagodom.

Čini se da se rasplet sad ipak počinje seliti na danje svjetlo – današnja srijeda je svakako ponudila bitne naznake budućih događaja u stranci koju sve jasnije razdiru unutarnje tenzije. Na predsjednika stranke i politiku koju on vodi u Hrvatskoj i Zagrebu više se ne nasrće anonimno, “iz dobro obaviještenih izvora”, već sve češće i s vlastitim imenom i prezimenom, što sasvim jasno govori da je obračun – počeo.

Prelijevanje preko rubova

Činjenica da je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava u razgovoru za Hrvatski list Andreja Plenkovića označio odgovornim za poraz Kolinde Grabar-Kitarović, pa još to podvukao tvrdnjom da stranka ide u krivom smjeru, tu čak i nije presudna. Penava je, naime, već javno prozivao Vladu i više puta zbog toga dolazio na “odgojno-obrazovni” razgovor s premijerom u Zagreb.

Isto tako, ni kad dvoje ljudi koji su odavno istaknuli svoje ambicije u stranci, Davor Ivo Stier i Miro Kovač govore o nužnosti promjena u HDZ-u, ne radi se baš o šokantnom razvoju situacije. No, kad javno istupi i, primjerice, član zagrebačkog HDZ-a, Pavo Kostopeč i traži raskid koalicije s Milanom Bandićem u Zagrebu, jasno je da je nezadovoljstvo odavno uzavrelo i da se upravo prelijeva preko rubova.

Ozbiljni ljudi; okupljanje

Pritom je, taktički gledano, izrazito bitan i sadržaj onog što su govorili Stier i Kovač – doima se, naime, da se stvari u dijelu stranke koja je protiv smjera kojim je vodi Andrej Plenković, glave ozbiljno stavljaju na kup i da će bitka na skorim unutarstranačkim izborima za aktualnog premijera biti mnogo teža nego što je i mislio. Kovač je, recimo, kazao kako je u kontaktu sa Stierom i drugim kolegama u HDZ-u te kako “ovo nisu avanturistički pothvati, mi smo ozbiljni ljudi”. Dakle, ne “ja”, već “mi”.

Stier je, pak, pričao o tome da će “alternativa ovom stranačkom vodstvu” biti spremna kad god budu unutarstranački izbori. Dakle, ne on kao kandidat, ne njegova grupacija, već – alternativa. “Postoji alternativa u HDZ-u koja je spremna provesti te promjene. One moraju biti odlučne, institucionalne i brze”, kazao je Stier. Zvuči doista kao da su pripreme ozbiljno odmakle.

Grozna situacija?

No, prije nego “alternativa” i “ozbiljni ljudi” udare na Plenkovića u bitci za dušu stranke, valjat će, kao prvo, odraditi glasanje o povjerenju ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak. Situacija je ovdje savršeno jasna – padne li ona, HNS izlazi iz Vlade (barem tako najavljuju, što, doduše, s obzirom na iskustvo iz 2017. ne mora biti beskrajno čvrsta garancija). Ode li HNS iz Vlade, Plenković će teško sačuvati većinu u Saboru. Bez većine u Saboru nema Vlade.

Grozna situacija za premijera i predsjednika HDZ-a? Možda. A možda je i scenarij iz snova. Pad Vlade, naime, ekspresno bi učinio izlišnim bilo kakve priče o izborima u HDZ-u prije parlamentarnih izbora. Na koje bi, jasno, HDZ poveo predsjednik stranke. Isti taj gospodin, Andrej Plenković, imao bi glavnu riječ pri sastavljanju izbornih lista, na koje bi teško mogli i proviriti svi oni koji danas pričaju o “krivom smjeru” i “alternativi”.

Dobra stvar

A rezultat? Ako bi bio poražavajući, Plenković ne bi što imao tražiti na unutarstranačkim izborima koji bi, u ovom scenariju, bili održani odmah iza parlamentarnih. No, bi li bilo išta drugačije da Plenković prvo pobijedi na izborima u HDZ-u, a onda izgubi one za Sabor i stranku odvede u opoziciju? I u tom slučaju bi teško izdržao nezadovoljstvo u stranci nakon još jedne u seriji učestalih izbornih poraza.

Stoga mogućnost rušenja Divjak glasovima nezadovoljnika iz HDZ-a uopće ne mora biti poražavajući rasplet za premijera. Pa se onda možda u nešto drugačijem svjetlu mogu gledati i izjave donedavnog političkog tajnika HDZ-a Lovre Kuščevića o tome kako bi zastupnici HDZ-a o Divjak trebali glasati po savjesti i kako bi “odlazak HNS-a iz Vlade bila dobra stvar”.

Prvo za Divjak, pa protiv Plenkovića

Moguće je, jasno, da Kuščević lupa i solira, ne bi mu bilo prvi put. No, “alternativa” djeluje dosta opreznom, kao da su svjesni mogućih scenarija u slučaju opoziva ministrice obrazovanja. Stier je, naime, podsjetio kako nije zadovoljan ovakvom koalicijom, ali i dodao: “U izbornoj smo godini i danas treba biti odgovoran prema državi. Neka vladajuća većina odradi posao do kraja da budemo odgovorni, a građani će onda odlučiti na parlamentarnim izborima”.

Bez Plenkovićeve ozbiljne oporbe u HDZ-u, nikakva akcija rušenja Divjak, jasno, neće moći proći u Saboru. Bit će to, vjerojatno, još jedno glasanje “začepljenim nosom” i u svrhu konačnog strateškog cilja – preuzimanja kontrole nad HDZ-om. A nakon što (ili ako baš hoćete, ako) Divjak “preživi”, naslove će preuzeti frontalna bitka u najjačoj stranci vladajuće koalicije.