Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Je li Povjerenstvo za sukob interesa zbilja ugroza za nacionalnu sigurnost ili netko ovdje nešto gadno prikriva?

Prekoračuje li Povjerenstvo svoje ovlasti ili je vlast našla načina kako zauzdati rad ovog nezgodnog tijela - ignorancijom

Skrivaju li Pantovčak, MUP, Vlada, premijer i hrvatski sud pod svaku cijenu vlastite zloupotrebe i prljavštine, ili Povjerenstvo (u dva različita sastava) iz nekog razloga prekoračuje ovlasti, ugrožava nacionalnu sigurnost i uznemiruje demokratski izabrane dužnosnike?

Možda se, jednostavno, stvari treba početi gledati iz nešto jednostavnije perspektive. Sa strane staviti sve silne titule, funkcije, paragrafe, suhi pravnički jezik i političke vratolomije. I pokušati jednostavno procijeniti u koji je scenarij, ispričan životnim jezikom, lakše povjerovati.

Radi li se, ukratko, o prikrivanju prljavština najistaknutijih političara, koje se onda pokušavaju prikriti udarom na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, ili o tome da isto to tijelo, evo sad već u dva mandata, s dva različita saziva, prekoračuje ovlasti i uznemiruje demokratski izabrane dužnosnike.

Slučaj prvi: Rođendan

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović slavila je navodno prije četiri godine svoj rođendan u organizaciji Zdravka Mamića. Današnji bjegunac od hrvatskog pravosuđa je bio donator u njenoj kampanji, a gajili su i prijateljske odnose, pa je navodno odlučio i organizirati prigodnu proslavu za predsjednicu. Ništa čudno, obzirom da je ovaj tjedan izjavio i kako ju je svojevremeno, klečeći na koljenima, nazvao svojom boginjom. Problem je u tome što je po Zakonu o sprečavanju sukoba interesa dužnosnicima nedopušteno primanje dara u vrijednosti većoj od 500 kuna. Rođendanska proslava za predsjednicu Republike je vjerojatno stajala nešto više.

No, Povjerenstvo nije pokrenulo postupak protiv predsjednice iz prilično jednostavnog razloga – traženu dokumentaciju od MUP-a, kojom bi se ustanovilo s kim je i gdje predsjednica bila tog 25. travnja 2015. godine, nisu dobili. Ti podaci proglašeni su državnom tajnom, a iz MUP-a su čak poručili da bi se njihovim objavljivanjem naštetilo djelovanju i izvršenju zadaća iz djelokruga tog ministarstva.

Je li, dakle, vjerojatnije da je Kolinda Grabar-Kitarović slavila rođendan sa Zdravkom Mamićem (i na njegov trošak) i da MUP tu informaciju skriva kako bi zaštitio predsjednicu, ili je vjerojatnije da su podaci o tome s kim i gdje je bila predsjednica Republike tog dana – ugrožavanje nacionalne sigurnosti?

Slučaj drugi: Put u SAD

Predsjednica Republike je krajem 2015. i 2016. godine otišla na putovanja u SAD. Ovog posljednje se sigurno lako sjetiti – nije baš lako iz memorije izbrisati sliku ozarene predsjednice Republike Hrvatske kako daje izjavu za HRT iz posjeta SAD-u – sama samcata, ispred ograde Bijele kuće.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je pokušalo ispitati svrhu i troškove putovanja. Nakon 16 mjeseci natezanja oko dostave potrebnik podataka, odlučeno je da se postupak neće pokretati. Zašto? “Povjerenstvu su, unatoč opetovanom traženju, određene bitne okolnosti ostale nepoznate zbog nedostavljanja dokumentacije ili proglašavanja iste službenom tajnom”, kako stoji u odluci koju je potpisala predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković.

Je li vjerojatnije da je predsjednica Republike dva puta išla u poluprivatni posjet SAD-u o državnom trošku, ili da se Pantovčaku, eto, nije dalo dostaviti svu dokumentaciju koju je tražilo Povjerenstvo (a obzirom da je dio dokumentacije proglašen službenom tajnom sigurno bi se i ovdje radilo u ugrožavanju nacionalne sigurnosti)?

Slučaj treći: Helsinki

Prije deset mjeseci u Finskoj se održavao skup Europske pučke stranke na koji je išlo izaslanstvo HDZ-a. Na stranački sastanak su putovali Vladinim avionom. Povjerenstvo je tražilo detaljnu dokumentaciju o troškovima, račune i putne naloge, kako bi vidjeli je li možda stranački odlazak u Finsku plaćen iz državnog proračuna.

Odgovore o troškovima su dobili, ali bez dokumentacije koja bi ih potvrdila. Ni nakon višekratnog traženja, koje je potrajalo devet mjeseci, Povjerenstvo nije dobilo račune i putne naloge. Predvidivo, postupak protiv tadašnjih ministara i dužnosnika HDZ-a zbog puta u Helsinki nije pokrenut zbog – nedostavljanja dokumentacije.

Je li vjerojatnije da se stranačka delegacija HDZ-a okoristila državnim novcima za izlet u Helsinki, što sad ignoriranjem Povjerenstva pokušavaju prikriti, ili su, eto, u Vladi i HDZ-u malo aljkavi kad je u pitanju komunikacija s Povjerenstvom i vođenje vlastitog računovodstva?

Slučaj četvrti: Članak peti

Povjerenstvo je danas, nakon konstatacije o nedostatnoj dokumentaciji za Helsinki, pokrenulo postupak protiv Andreja Plenkovića, Davora Božinovića i troje bivših ministara zbog nedostavljanja dokumentacije u tom slučaju. Radi se o mogućem kršenju članka 5. Zakon o sprječavanju sukoba interesa koji definira načela obnašanja javne dužnosti.

U sličnom postupku protiv Milana Bandića prije četiri mjeseca je Upravni sud u Zagrebu donio spektakularnu nepravomoćnu presudu po kojoj je Povjerenstvo prekoračilo svoje ovlasti. Naime, traženje od gradonačelnika da naloži svojim službama dostavu dokumentacije koju je Povjerenstvo tražilo sud je ocijenio kao nedopušteno miješanje i uzurpaciju ovlasti tijela regionalne samouprave. A ta tijela, objašnjava se, vode neposredno demokratski izabrani dužnosnici koji za svoje greške “isključivo politički odgovaraju”. Ima i još: “U tom smislu postoji bitna razlika u demokratskom legitimitetu, pa Povjerenstvo (kao tek posredno izabrano tijelo) nije ovlašteno supstituirati ili tumačiti demokratski izraženu volju građana”.

Je li, dakle, vjerojatnije da se i putem suda pokušava maksimalno suziti prostor djelovanja Povjerenstvu koje ima za politiku vrlo nezgodne zahtjeve oko transparentnosti, ili su, eto, u Povjerenstvu pretjerali kad misle da im, kao neovisnom tijelu, političari moraju – doslovno – polagati račune? Ili, još jasnije, skrivaju li Pantovčak, MUP, Vlada, premijer i hrvatski sud pod svaku cijenu vlastite zloupotrebe i prljavštine, ili Povjerenstvo (u dva različita sastava) iz nekog razloga prekoračuje ovlasti, ugrožava nacionalnu sigurnost i uznemiruje demokratski izabrane dužnosnike?

Jasmin Klarić
Telegram autor
185 članaka Više o autoru
Više s weba