Strka. Čini se da ta riječ najpreciznije opisuje ono što se u posljednjih 30-ak sati događa u odnosu vladajućih prema temi koja je – za širu javnost nimalo iznenađujuće – postala primarnom u predizbornoj kampanji koja je upravo krenula. Žestoki prosvjed koalicije lijevih stranaka pred Saborom, s dojmljivom sekvencom Andreja Plenkovića koji pokušava izmigoljiti iz verbalnog klinča s Tomislavom Tomaševićem dok se Markov trg trese od zvižduka, kao da je označio grubo buđenje za političke stratege u vladajućoj stranci prijeteći postati jednim od ključnih simbola izbora 2020. godine.
Prije tjedan dana, kada se još nije znao točan datum raspuštanja Sabora – ali je sve išlo u smjeru toga da će parlament prestati s radom prije nego donese zakon – dužnosnici Vlade i HDZ-a uvjeravali su u neslužbenim razgovorima da je bolje odgoditi donošenje zakona, nego ga lomiti preko koljena. Procjenjivali su, izgleda, da bi im ubrzano izglasavanje zakona na koji javnost, stručna i opća, ima velike zamjerke, donijelo više političke štete, nego koristi.
“Nije to zakon koji će nam trebati nekoliko mjeseci, nego ćemo s njim živjeti godinama”, kazao nam je još prošlog tjedna sugovornik blizak Banskim dvorima, uvjeren da bi se HDZ-u obila o glavu percepcija da se sa zakonom žurilo zbog izborne kampanje. U Vladi su pritom, čini se, računali da će nezadovoljstvo javnosti uspjeti amortizirati financiranjem nekih hitnih mjera, za koje nije potrebno donositi zakon, kao što je sanacija dimnjaka, zamjena bojlera ili plaćanjem najma ljudima koji su u potresu ostali bez domova.
Topot nakon zvižduka
Međutim, nakon efektnog i izrazito televizičnog prosvjeda na Markovom trgu, mirnoća koja je isijavala iz odgađanja donošenja zakona za postizborni period, pretvorila se u pomalo uspaničeni topot. Kao da je Vlada odjednom postala svjesna opasnosti da im se cijela kampanja pretvori u objašnjavanje zašto su raspustili Sabor prije donošenja Zakona o obnovi Zagreba nakon potresa i odgovaranje na prozivke o izdaji Zagrepčana. Uostalom, Davor Bernardić već obećava donošenje tog zakona u prvom tjednu (!) nakon dolaska na vlast.
Nekoliko sati nakon zvižduka pred Saborom, predsjedništvo HDZ-a odjednom je objavilo kako stranka uplaćuje 1,1 milijun kuna u fond za obnovu Zagreba. Na Twitteru je, pak, još u prvoj polovici utorka od posljednjih 20 tvitova Vlade devet bilo o naporima oko saniranja posljedica zagrebačkog potresa, dok je na HDZ-ovom profilu na istu temu od posljednjih 20 objava bilo njih 12. Državni tajnik u ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir je na sastanku s HGK najavio kako se sa Svjetskom bankom priprema ugovor o obnovi i sanaciji težak 200 milijuna kuna.
Birane riječi i daleka budućnost
U ranim poslijepodnevnim satima održana je i izvanredna tiskovna konferencija u Vladi pod nazivom “Objava Javnog poziva za odobravanje financiranja najamnine za zamjenski stan” na kojoj je najavljen i – premijer. Andrej Plenković je iskoristio priliku da, osim tehničkih detalja o podnošenju prijava i uvjetima za državno financiranje najamnina, pobroji i ostale stvari koje je Vlada napravila kako bi pomogla građanima pogođenima potresom.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Posebno mjesto u premijerovom govoru dobile su i birane, gotovo svečane riječi o prijedlogu zakona koji je u javnoj raspravi – kao da će se na snagu stupiti već za koji dan i kao da o tome kako zakonski pomoći obnovu Zagreba neće glasati sasvim novi saziv Sabora, tek tamo negdje krajem ljeta, ako ne i kasnije. “Želimo da u najkraćem roku ljudi žive do-sto-jan-stve-no”, sumirao je Andrej Plenković. Od potresa je, u danu u kojem je to izgovorio, prošlo već 59 dana.
Je li to Vladu uhvatila nervoza nakon prosvjeda? Odjednom jedino o čemu pričaju je Zakon o obnovi Zagreba
U samo 24 sata od prosvjeda HDZ je uplatio 1,1 milijun kuna za obnovu, preplavio društvene mreže objavama o potresu i sazvao pressicu o plaćanju najamnina
Nakon efektnog i izrazito televizičnog prosvjeda na Markovom trgu, mirnoća koja je isijavala iz odgađanja donošenja zakona za postizborni period, pretvorila se u pomalo uspaničeni topot. Kao da je Vlada odjednom postala svjesna opasnosti da im se cijela kampanja pretvori u objašnjavanje zašto su raspustili Sabor prije donošenja Zakona o obnovi Zagreba nakon potresa i odgovaranje na prozivke o izdaji Zagrepčana.
Strka. Čini se da ta riječ najpreciznije opisuje ono što se u posljednjih 30-ak sati događa u odnosu vladajućih prema temi koja je – za širu javnost nimalo iznenađujuće – postala primarnom u predizbornoj kampanji koja je upravo krenula. Žestoki prosvjed koalicije lijevih stranaka pred Saborom, s dojmljivom sekvencom Andreja Plenkovića koji pokušava izmigoljiti iz verbalnog klinča s Tomislavom Tomaševićem dok se Markov trg trese od zvižduka, kao da je označio grubo buđenje za političke stratege u vladajućoj stranci prijeteći postati jednim od ključnih simbola izbora 2020. godine.
Prije tjedan dana, kada se još nije znao točan datum raspuštanja Sabora – ali je sve išlo u smjeru toga da će parlament prestati s radom prije nego donese zakon – dužnosnici Vlade i HDZ-a uvjeravali su u neslužbenim razgovorima da je bolje odgoditi donošenje zakona, nego ga lomiti preko koljena. Procjenjivali su, izgleda, da bi im ubrzano izglasavanje zakona na koji javnost, stručna i opća, ima velike zamjerke, donijelo više političke štete, nego koristi.
“Nije to zakon koji će nam trebati nekoliko mjeseci, nego ćemo s njim živjeti godinama”, kazao nam je još prošlog tjedna sugovornik blizak Banskim dvorima, uvjeren da bi se HDZ-u obila o glavu percepcija da se sa zakonom žurilo zbog izborne kampanje. U Vladi su pritom, čini se, računali da će nezadovoljstvo javnosti uspjeti amortizirati financiranjem nekih hitnih mjera, za koje nije potrebno donositi zakon, kao što je sanacija dimnjaka, zamjena bojlera ili plaćanjem najma ljudima koji su u potresu ostali bez domova.
Topot nakon zvižduka
Međutim, nakon efektnog i izrazito televizičnog prosvjeda na Markovom trgu, mirnoća koja je isijavala iz odgađanja donošenja zakona za postizborni period, pretvorila se u pomalo uspaničeni topot. Kao da je Vlada odjednom postala svjesna opasnosti da im se cijela kampanja pretvori u objašnjavanje zašto su raspustili Sabor prije donošenja Zakona o obnovi Zagreba nakon potresa i odgovaranje na prozivke o izdaji Zagrepčana. Uostalom, Davor Bernardić već obećava donošenje tog zakona u prvom tjednu (!) nakon dolaska na vlast.
Nekoliko sati nakon zvižduka pred Saborom, predsjedništvo HDZ-a odjednom je objavilo kako stranka uplaćuje 1,1 milijun kuna u fond za obnovu Zagreba. Na Twitteru je, pak, još u prvoj polovici utorka od posljednjih 20 tvitova Vlade devet bilo o naporima oko saniranja posljedica zagrebačkog potresa, dok je na HDZ-ovom profilu na istu temu od posljednjih 20 objava bilo njih 12. Državni tajnik u ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir je na sastanku s HGK najavio kako se sa Svjetskom bankom priprema ugovor o obnovi i sanaciji težak 200 milijuna kuna.
Birane riječi i daleka budućnost
U ranim poslijepodnevnim satima održana je i izvanredna tiskovna konferencija u Vladi pod nazivom “Objava Javnog poziva za odobravanje financiranja najamnine za zamjenski stan” na kojoj je najavljen i – premijer. Andrej Plenković je iskoristio priliku da, osim tehničkih detalja o podnošenju prijava i uvjetima za državno financiranje najamnina, pobroji i ostale stvari koje je Vlada napravila kako bi pomogla građanima pogođenima potresom.
Posebno mjesto u premijerovom govoru dobile su i birane, gotovo svečane riječi o prijedlogu zakona koji je u javnoj raspravi – kao da će se na snagu stupiti već za koji dan i kao da o tome kako zakonski pomoći obnovu Zagreba neće glasati sasvim novi saziv Sabora, tek tamo negdje krajem ljeta, ako ne i kasnije. “Želimo da u najkraćem roku ljudi žive do-sto-jan-stve-no”, sumirao je Andrej Plenković. Od potresa je, u danu u kojem je to izgovorio, prošlo već 59 dana.