Je li u ovom trenutku zbilja neopravdano spominjati ostavke ministra Beroša i šefa HZJZ-a Capaka?

Plenković će morati naći nekog na koga će prebaciti odgovornost

Možda se nekome čini da je i samo spominjanje ostavki ministra Beroša i ravnatelja Capaka zbog propusta u nabavi odgovarajućih količina cjepiva protiv gripe u našim otužnim balkanskim prilikama ipak pretjerano, ali ako to nije dovoljno treba se zapitati na čiji ćemo konto upisati trenutne uspjehe ili neuspjehe u borbi protiv širenja zaraze koronavirusa?
Što se upravo događa s koronavirusom:

Bez obzira na sve optimistične najave o mogućem početku cijepljenja najugroženijih skupina građana krajem prosinca ili početkom siječnja, više je nego izvjesno da će naša žestoka borba s pandemijom trajati najmanje do proljeća naredne godine. U tih pet-šest mjeseci na raznim stranama svijeta milijuni ljudi ozbiljno će se razboljeti, a mnogi će nažalost i umrijeti.

Hrvatska je, kao i sve druge istočnoeuropske države, proljetni val pandemije jedva i osjetila, ponajviše zbog ranoga donošenja mjera ograničenja kretanja, zabrane održavanja svih vrsta okupljanja te zatvaranja pojedinih javnih i gospodarskih djelatnosti.

‘Lockdown više nije opcija’

Tijekom travnja i svibnja različiti znalci tumačili su javnosti, i to ne samo u Hrvatskoj, kako zemlje istočne Europe neće ni imati drugi val jer je gustoća naseljenosti u tim državama manja nego na zapadu kontinenta, kako je zbog politike obaveznoga cijepljenja protiv TBC-a kod građana tih zemalja stvoren imunitet, te ako kojim slučajem i dođe do širenja zaraze, da „život mora ići dalje“ jer „lockdown više nije opcija.“

Vrlo su rijetki ukazivali na to kako će proljetno-ljetni razmah pandemije u gotovo svim državama Sjeverne i Južne Amerike imati jesensko-zimski žestoki nastavak i na europskome kontinentu, pa tako i u Hrvatskoj.

Plenković, Beroš i Capak nisu se smjeli opustiti

Ako je većina građana imala pravo povjerovati ili se barem nadati da drugoga vala u ovakvom opsegu kakav upravo svi zajedno proživljavamo neće biti, taj luksuz sigurno si nisu mogli priuštiti premijer Andrej Plenković, ministar zdravstva Vili Beroš i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Poučeni iskustvima drugih zemalja trebali su samo izračunati koliki je maksimalni kapacitet ili gdje je točka loma hrvatskoga zdravstvenog sustava te koje sve mjere treba poduzeti kako bi Hrvatska ostala u sigurnoj zoni, jako daleko od kolapsa bolnica, a nakon toga i svih drugih djelatnosti.

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih država koja nije napravila i javno objavila kriterije za poduzimanje pojedinih mjera kako na nacionalnom tako ni na lokalnom nivou. To nije bio šlamperaj, nerad ili lijenost, najlakše je bilo prepisati slovenske, njemačke ili britanske kriterije nakon kojih se uvode pojedine mjere, to je bila svjesna odluka slična onoj iz lipnja koju je premijer kasnije nazvao „proračunatim rizikom“.

Broj testova na milijun stanovnika Telegram

Zdravstvo je pred pucanjem

Ovoga puta taj „proračunati rizik“ doveo je hrvatsko zdravstvo ekspresnom brzinom do točke pucanja, a trenutna otvorena pobuna bolničkoga osoblja u KB Dubrava samo je jedna od prvih ozbiljnih posljedica takvoga pokeraškog pristupa Vlade.

Ako je premijer Andrej Plenković stvarno kao prvotni plan imao improvizaciju i ad hoc mjere kako je moguće da nije pripremio Plan B koji bi stupio na snagu ako COVID-19 ipak ne nasjedne na bleferski pristup Vlade i započne taracati hrvatske bolnice i domove za starije i nemoćne?

Zašto osoblje KB Dubrava nije u proteklih devet mjeseci obučeno i pripremljeno za pretvaranje svoje ustanove u COVID-19 bolnicu? Kakvu zdravstvenu njegu mogu očekivati budući pacijenti od liječnika i medicinskih sestara koji o postupcima i procedurama vezanim uz zaražene koronavirusom nisu do sada ništa ni čuli?

Ni za gripu nisu spremni

U ožujku i travnju ove godine hrvatske bolnice, baš kao i većina zdravstvenih ustanova širom Europe i svijeta, oskudijevale su u osnovnoj zaštitnoj opremi. U međuvremenu je oprema nabavljena, ali ništa drugo u sustavu zdravstva nije učinjeno te je jesenski val zatekao Vladu, Ministarstvo zdravstva i HZJZ žalosno nespremnima ili u najmanju ruku nedovoljno pripremljenima.

Još u rano proljeće bilo je jasno kako ove zime postoji realna opasnost od „twindemic“ scenarija, tj. paralelne epidemije gripe i koronavirusa. Zbog toga su mnoge zemlje značajno povećale narudžbe za cjepivo protiv gripe kako bi što veći broj njihovih stanovnika bio cijepljen.

Hrvatske zdravstvene vlasti povećale su naručene količine za 10%, plasirale dodatnu narudžbu za prosinac, ali sve to zajedno nije dovoljno ni za 60% onih koji imaju pravo ne cijepljenje na trošak HZZO-a, cca milijun građana. Tako će Hrvatska i ove, zbog pandemije koronavirusa, vrlo kritične sezone gripe biti pri dnu europske rangliste zemalja po procijepljenosti.

Udio pozitivnih testova u 7 dana Telegram

Do cjepiva protiv gripe preko veze

U proteklih nekoliko tjedana građani se cijepe protiv gripe preko „veze“, a „veza“ je potrebna i za kupnju cjepiva u ljekarnama. Samo ova epizoda s nedostatnom nabavom cjepiva bila bi u svakoj uređenoj zemlji više nego dovoljna da dvije najodgovornije osobe za takvu blamažu, ministar zdravstva i ravnatelj nacionalne agencije koja brine o cijepljenju, potraže neki drugi, manje zahtjevan posao.

Ali u Hrvatskoj se nitko nije ni sjetio pitati ministra Vilija Beroša ili ravnatelja HZJZ-a Krunoslava Capaka zbog čega stotinama tisuća građana nije omogućeno cijepljenje protiv gripe o njihovom trošku. Ne treba imati iluzija da se njih dvojica uopće smatraju odgovornima za taj nemali propust koji može u narednim mjesecima, u slučaju epidemije gripe, imati dodatnih tragičnih posljedica.

Zašto bismo trebali očekivati da će iste osobe moguće cijepljenje protiv COVID-19 organizirati na civiliziran, uređen, pravedan i efikasan način, ako se protiv gripe moramo cijepiti preko „veze“ i to uz plaćanje iz vlastitoga džepa?

Ne, zaraza se u Hrvatskoj ne širi sporije

Možda se nekome čini da je i samo spominjanje ostavki ministra Beroša i ravnatelja Capaka zbog propusta u nabavi odgovarajućih količina cjepiva protiv gripe u našim otužnim balkanskim prilikama ipak pretjerano, ali ako to nije dovoljno treba se zapitati na čiji ćemo konto upisati trenutne uspjehe ili neuspjehe u borbi protiv širenja zaraze koronavirusa?

Premijer Plenković u četvrtak je rekao kako se u Hrvatskoj zaraza širi sporije nego u drugim europskim državama. Netko ga je očito pogrešno brifirao jer je u protekla dva tjedna Hrvatska, uz Litvu, Italiju i Sloveniju zabilježila najveću prosječnu dnevnu stopu porasta broja novih slučajeva.

U četvrtak je bila na osmom mjestu rangliste kontinentalnih članica Europske unije po 14-dnevnom kumulativnom broju slučajeva na 100.000 stanovnika, a u petak već na šestom jer je zabilježila incidenciju od 521,1 slučaja i time prestigla Slovačku i Španjolsku.

14-dnevni kumulativni broj slučajeva Telegram

Plenković mora na nekog prebaciti krivicu

Kako smo po udjelu pozitivnih testova u 7 dana (22,8%) odmah iza Slovenije i Češke, a po broju testiranja na milijun stanovnika nalazimo se pri samom dnu ljestvice svih članica Europske unije – manje su svoje građane testirale samo Mađarska i Bugarska – stvoreni su svi preduvjeti da u naredna tri tjedna dostignemo po broju kumulativnih slučajeva u 14 dana Češku i Belgiju i zasjednemo na sam vrh europske rangliste.

To se neće dogoditi samo ako u međuvremenu poduzmemo iste ili slične mjere za sprječavanje širenja zaraze koje su već primijenjene u većini drugih europskih država, čak i u onima u kojima se zaraza u listopadu širila i do tri puta sporije nego u Hrvatskoj.

Premijer Andrej Plenković morat će na nekoga prebaciti krivnju za pomanjkanje bilo kakve suvisle politike u borbi protiv eksponencijalnoga povećanja broja novih slučajeva, jer politika čekanja na dostizanje imaginarnog kolektivnog imuniteta je odsustvo bilo kakve politike.

Promjena 14-dnevnog kumulativnog broja slučajeva Telegram

Beroš i Capak su najodgovorniji

Nije sporno da su ministar Vili Beroš i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak najodgovorniji što će ovoga vikenda deseci tisuća građana krenuti pretrpanim autobusima na lokalna groblja, kao što su bili odgovorni za održavanje prekobrojnih svadbi, nogometnih utakmica uz nazočnost publike, za rad noćnih klubova i služenje vjerskih obreda i za mnogobrojna druga javna i privatna okupljanja koja su bila ključna za ovakvo širenje zaraze.

Ne može se tvrditi da imamo deset puta više zaraženih nego što ih testovima registriramo i onda uvjeravati javnost kako se kod nas zaraza širi sporije nego drugdje, ne može se lupetati o dostizanju kolektivnog imuniteta i odustati od bilo kakvih prokušanih ozbiljnih mjera usporavanja širenja zaraze, ne može se ne pripremiti zdravstveni sustav za „češki scenarij“ i kada se isti dogodi, ostati i dalje u svojim foteljama.

Goranko Fižulić
Poduzetnik
254 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program