Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Jednostavni i vrlo efikasni savjeti kako državu prevariti za porez: ugledajte se na zastupnika Franju Lucića

Kako je moguće da Porezna samo gleda dug političara koji svake godine raste? Ovo je nova priča o bogatstvu i dugovima obitelji Lucić

Nakon odgovora koje je dobio od Porezne uprave i analize dokumenata do kojih je došao, Drago Hedl rekonstruira priču o obiteljskom poreznom dugu, kući fiktivno poklonjenoj djeci, drugoj vili izgrađenoj subvencioniranim kreditom, obiteljskim pozajmicama zbog kojih su jedni drugima najveći vjerovnici pa banke ne mogu ništa i, ne najmanje važno, milijunskim subvencijama Ministarstva poljoprivrede

Porezna uprava Ministarstva financija svake godine, posljednjeg dana listopada, objavljuje listu poreznih obveznika koji udovoljavaju kriterijima za objavu duga, kolokvijalno nazvanu ”stup srama”. No, na tim listama, razvrstanim po županijama, iz godine u godinu, manje-više ista su imena, samo je razlika u visini duga. I to uglavnom, najviše, za pripisane kamate.

Telegram se, na osnovu jednog slučaja koji pratimo, obratio Poreznoj upravi Ministarstva financija s upitom što čine kako bi naplatili porezne dugove onih koji ih ne plaćaju. Zanimalo nas je kako je moguće da zastupnik u Hrvatskom saboru, Franjo Lucić (HDZ), iz godine u godinu gomila porezni dug, a da Ministarstvo financija sve to promatra i ništa ne poduzima.

Od 2015.. od kada Telegram raspolaže podacima o Lucićevom poreznom dugu, iznos koji je trebao, a nije uplatio u državni proračun, za samo četiri godine, povećao se za 52.211,99 kuna. Lucić je 2015. godine državi za porez bio dužan 335.982 kune. Sljedeće 2016. na stupu srama stajalo je kako se dug popeo na 341.542,04 kune. Godinu dana iza toga već je iznosio 368.412,18, da bi krajem listopada ove godine dosegnuo 388.193,99 kuna.

Odgovor koji smo dobili od Porezne uprave

Svih tih godina Lucić sjedi u Hrvatskom saboru i uredno prima plaću iz tog istog državnog proračuna – i to ne malu – 16.064,17 kuna neto, a da mu na pamet ne pada vratiti dug državi. Pitali smo dakle Poreznu upravu, ne navodeći Lucićevo ime, već načelno, što rade s takvima.
Evo što su nam odgovorili:

”Porezna uprava sukladno članku 3. Zakona o Poreznoj upravi (“Narodne novine”, broj 115/16) provodi postupak naplate i ovrhe radi naplate poreza, doprinosa i drugih javnih davanja. Postupak ovrhe radi naplate poreznog duga provodi se sukladno odredbama Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 115/16). Ovršni postupak provodi se protiv svih poreznih obveznika, za dug koji nije plaćen u roku, neovisno o njegovoj visini”.

”Prije pokretanja postupka ovrhe radi naplate poreznog duga, poreznom dužniku se u pravilu upućuje pisana opomena kojom ga se poziva na plaćanje duga. Opomenom se dužnika upozorava kako će se u slučaju da ne podmiri dugovanje u roku navedenom u opomeni, radi naplate duga provesti ovrha”, stoji u odgovor Porezne uprave Ministarstva financija.

Kako se naplatiti od sirotog zastupnika koji nema ništa?

No, što se događa ako porezni dužnik, a kod zastupnika Franje Lucića radi se upravo o tome, ne reagira na opomene Ministarstva financija? I za to ima lijeka, kažu u Poreznoj upravi i dodaju:
”Ako porezni dužnik niti nakon što je opomenut ne plati dužni iznos, Porezna uprava pokreće postupak ovrhe, radnjom za koju ocijeni da će u najkraćem roku, uz najniže troškove, rezultirati podmirenjem poreznog duga. Ovrha se može provesti na novčanoj tražbini ovršenika, pokretninama, drugim imovinskim, odnosno materijalnim pravima te nekretninama.”

No, kako ovršiti porezni dug saborskog zastupnika Franje Lucića kada on nema baš nikakav imovine, osim njivice čija je vrijednost 15.000 kuna, kap u moru prema poreznom dugu od 368.412,18 kuna. Ogromnu luksuznu kuću u Pleternicu, u kojoj danas živi, Franjo Lucić, kako smo svojedobno pisali, prodao je svoj djeci u prosincu 2009. godine. A kako nema ni ušteđevine, ni automobila, ni bilo koje vrjednije pokrene imovine, Porezna uprava je nemoćna – i da hoće ne može Luciću naplatiti dug. No, jedna mogućnost, priznali su nam u Poreznoj upravi, ipak postoji. Mogu zastupniku Luciću ”sjesti” na saborsku plaću i malo po malo namirivati dug.

”Jedna od mjera je i ovrha pljenidbom novčane tražbine (plaće) ovršenika koju ima kod poslodavca, a ista se provodi uz propisana ograničenja i izuzeća od ovrhe”, stoji u odgovoru Porezne uprave.
Je li, kad je riječ o zastupniku Luciću, nađeno kakvo ”ograničenje i izuzeće od ovrhe”? Vjerojatno jest, jer da nije, njegov bi se dug smanjivao i ne bi iz godine u godinu rastao kako se to vidi na objavama poreznog ”stupa srama”.

Poduzetna djeca i milijun eura od ministarstva poljoprivrede

Zanimalo nas je može li i kako porezni dug otići u zastaru. Evo što su nam rekli u poreznoj upravi:
”Radi osiguranja naplate poreza, u samom postupku ovrhe upisuje se zalog i/ili hipoteka na pokretninama i /ili nekretninama ovršenika”. No, kao što smo vidjeli, Franjo Lucić (osim one maljušne njive) nema ni nekretnina ni pokretnina, pa mu, što se toga tiče, u Poreznoj upravi mogu staviti soli na rep. Ne mogu se upisati na njegove nekretnine, jer je kuću prodao svojoj djeci. A ona s tim ništa nemaju, jedan od njegovih sinova, čak je, kako smo nedavno pisali, prošao na natječaju Ministarstva poljoprivrede za bespovratna sredstva u iznosu od milijun eura!

Vratimo se mogućoj zastari koja bi Luciću skinula terete poreznog duga. Evo što o tome kažu u Ministarstvu financija: ”Pravo i obveza poreznog tijela na naplatu poreznog duga, kamatu i troškova ovrhe zastarijeva za šest godina računajući od dana kada je zastara počela teći. Kad protekne vrijeme zastare porezno tijelo čija je tražbina osigurana zalogom ili hipotekom može se namiriti samo iz opterećene stvari ako je drži u neposrednom posjedu ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi. Zastarjela tražbina po osnovi kamata ne može se namiriti niti iz opterećene stvari”.

Dakle, treba biti strpljiv i čekati. Važno je da su sve predradnje obavljene, da je sa svog imena skinuta sva imovina. I ne samo sa svog već i s imena svoje supruge, Ankice Lucić, donedavne direktorice jedne od bivših Lucićevih tvrtki, Građapromet iz Našica. Ta poslovna žena, jednako kao i njen suprug, nema ništa od imovine, čak ni njivicu vrijednu 15.000 kuna. Ima samo, kao i njen suprug, porezni dug prema državi, doduše nešto manji, koji u ovom trenutku iznosi 296.318,34 kuna.

Zastupnikov brat vilu je izgradio subvencioniranim kreditom

Postoje i drugi načini da se zaštitite od toga da vam Porezna uprava nište ne može ako ste joj dužni. Nije nužno prodati kuću vlastitoj djeci i skinuti imovinu sa svog imena. Drago Lucić. brat uvaženog zastupnika Franje Lucića, inače i član Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza, našao je drugačije rješenje. Drago Lucić predsjednik je nadzornog odbora tvrtke Građapromet iz Našica u kojoj je donedavno direktorica bila Ankica Lucić, a sada ju je na tom mjestu zamijenio Domagoj Lucić, jedan od trojice sinova zastupnika Franje Lucića. No, Drago Lucić, zastupnikov brat, uz to je i član uprave Tofrado trgovine, iz Pleternice, čiji je vlasnik Tomislav Lucić, drugi sin najsiromašnijeg zastupnika u Hrvatskom saboru.

Braća Franjo i Drago Lucić žive u istoj ulici u Pleternici, a vila jednog od članova moćnog Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza, Drage Lucića, nije ništa manje raskošna od one njegovog brata. Tu vilu Drago Lucić izgradio je subvencioniranim stambenim kreditom (!) tako što mu je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) putem Privredne banke Zagreb, poslovnice u Kutini, 6. srpnja 1999. odobrila iznos od tadašnjih 83.069,79 DEM. Drago Lucić taj je kredit, s godinom dana počeka, dobio na 19 godina, što znači da – ukoliko ga otplaćuje redovno – ima još samo nekoliko rata. Zbog toga se ne mora brinuti što je Privredna banka Zagreb gruntovno, na tu kuću, uknjižena izvršnom hipotekom na spomenuti iznos kredita. Banka mu, dakle, neće uzeti kuću, ukoliko je redovno otplaćivao kredit koji bi trebao isteći u ljeto sjedeće godine.

Jamac je i bivši župan, današnji predsjednik gradskog vijeća

No, što je s drugim potencijalnim opasnostima koje se mogu nadviti nad nečijom nekretninom? Drago Lucić ima isprepletene poslovne odnose s ostatkom dinastije Lucić, a jedan od jamaca na spomenuti kredit bio mu je i brat Franjo. Iz ugovora o kreditu, u čijem je posjedu Telegram, vidljivo je da je uz Marijana Aladrovića bivšeg HDZ-ovog župana i sadašnjeg predsjednika Gradskog vijeća Pleternice, solidarni jamac i zastupnik Franjo Lucić.

Drago Lucić sklopit će 28. siječnja 2009. (iste godine kada je Franjo Lucić svoju kuću prodao sinovima i kćeri) ugovor o zajmu na 650.000 kuna. Novac mu je, vidljivo je iz ugovora, u čijem je posjedu također Telegram, posudio Tomo Jelić, punac, otac njegove supruge. Jelić je jedan od utemeljitelja pleterničkog HDZ-a i svojevremeno zastupnik u 2. sazivu Hrvatskog sabora. Jelić je svom zetu posudio spomenuti iznos beskamatno, s tim da će mu dug biti vraćen do 31. prosinca 2011.

Ako banka pokuša sjesti, neće moći. Najveći vjerovnici su u obitelji

Pred kraj iste godine kada su sklopili ugovor o zajmu, Drago Lucić i Tomo Jelić, 23. prosinca 2009. potpisali su i sporazum o zasnivanju založnog prava, tako što se Jelić gruntovno uknjižio na kuću u kojoj žive Drago Lucić i njegova supruga, kćer Tome Jelića. Teško je vjerovati da je u pitanju koincidencija – Franjo Lucić svoju kuću vlastitoj je djeci prodao pet dana ranije i tako imovinu sklonio na sigurno.

Čini se, međutim, da dug od 650.000 kuna Drago Lucić svom puncu nije vratio ni do danas, jer u gruntovnom izvatku na kući Drage Lucića i dalje stoji založno pravo u iznosu od 650.000 kuna i glasi na Tomu Jelića. Zašto je to važno?

Odgovor je jednostavan: kada Drago Lucić otplati kredit za svoju kuću Privrednoj banci Zagreb, a to bi trebalo biti u ljeto sljedeće godine, ne mora brinuti da bi mu netko mogao sjesti na nekretninu. Ako se to i dogodi, prvi koji se može naplatiti, bit će njegov punac, Ivo Jelić. Kuća je dakle zaštićena, ostaje u obiteljskom vlasništvu, jednako kao što je u obiteljskom vlasništvu ostala i kuća Franje Lucića, koju je, vidjeli smo, prodao svojoj djeci, ali i dalje u njoj živi. I vjerojatno ne plaća najam, jer da to čini, djeca bi taj prihod morala prijaviti Poreznoj upravi.

 

Drago Hedl
Istraživački novinar
151 članak Više o autoru