Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kada vam spomenu nabavu aviona, sjetite se šest staraca koji su izgorjeli u domu u Andraševcu

Hrvatska po stanovniku na obranu troši 3 703 kuna, a na zdravstvo i mirovine 16 648. Zašto Vlada u tome ne vidi problem?

Smrt šest nepokretnih ili teško pokretnih osoba u poznoj životnoj dobi u požaru nelegalnog dijela obiteljskog doma za stare i nemoćne u Andraševcu nije nažalost prva sramotna tragedija koja potvrđuje da ne postojimo kao organizirano, solidarno i empatično društvo. Ovdje se ne radi samo o nepoštivanju zakona ili propisa, ovdje je prvenstveno problem u nepostojanju društvene svijesti o odgovornosti svih nas za bijedne uvjete života onih koji se više ne mogu brinuti o sebi.

Krajem studenoga 2019. NATO je prezentirao podatke o proračunskim izdacima za obranu svih država članica u razdoblju od 2013. do 2019. Prema tom izvješću Republika Hrvatska 2013. trošila je na obranu 4,85 milijardi kuna, a 2019. 6,68 milijardi kuna ili 37,73 % više.

Kako je hrvatski BDP u stalnim cijenama iz 2010. porastao do kraja pretprošle godine samo za 12,09 %, trošak obrane porastao je prema procjeni autora NATO izvješća s 1,46 % na 1,68 % BDP-a, što je Hrvatsku smjestilo na 11. mjesto ljestvice od 22 države koje su članice i Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza.

Države članice NATO-a obavezale su se 2014. da će njihovi obrambeni proračunski rashodi iznositi 2 % nacionalnoga BDP-a, ali iz priložene tabele vidljivo je kako je više od polovice svih članica jako daleko od toga cilja.

Italija ima manji obrambeni proračun od nas u relativnom smislu

U proteklih sedam godina kada su hrvatski troškovi obrane osjetno povećani u apsolutnome i relativnome iznosu, slovenski, španjolski, talijanski i belgijski ostali su više-manje isti iako su njihovi obrambeni proračuni u relativnome iznosu bitno manji od hrvatskoga.

Premijer Andrej Plenković nekoliko je puta izjavio kako će Hrvatska do 2024. povećati svoje troškove za obranu na 2 % BDP-a. To bi značilo da će troškovi obrane za četiri godine iznositi 8,5 do 8,8 milijardi kuna ili dvije milijarde kuna više nego prošle godine.

Ako se tome iznosu pridoda trošak javnoga reda i unutrašnje sigurnosti koji je u našoj zemlji već u 2017. bio jedan od relativno najviših u Europi (vidi tabelu), Hrvatska će 2024. biti u samome europskom vrhu po udjelu ukupnoga troška sigurnosnoga sustava u nacionalnome BDP-u što bi bio novi napredak u odnosu na već zavidno trenutno 8. mjesto rangliste.

Starost kao sinonim za krajnju bijedu i neimaštinu

U drugoj tabeli prezentirani su usporedivi relativni troškovi za zdravstvo i mirovine. Na toj listi Hrvatska je zauzela tek 13. mjesto, ali zbog najlošijega odnosa između medijana isplaćene mirovine za osobe u dobi od 65 do 74 godine prema medijanu isplaćene plaće za one u dobi od 50 do 59 godina možemo očekivati da će na toj ranglisti, pod uvjetom da se to ne promijeni, padati.

Tome treba pridodati podatak da se u Hrvatskoj svaka treća osoba starija od 65 godina nalazi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti što nas svrstava uz Rumunjsku, tri baltičke države i Bugarsku u grupu država u kojima je starost gotovo sinonim za odricanje, krajnju bijedu i neimaštinu.

Navedeno nas upućuje na zaključak kako je trenutno vladajućoj politici važno povećati proračunski trošak za sve aspekte „domovinske sigurnosti“, unatoč tome što će u narednim godinama, naravno ne samo zbog toga, dostupnost i kvaliteta zdravstvenih usluga rapidno opadati, a trećini građana mirovina biti nedostatna za pokriće čak i osnovnih životnih potreba.

Domovinske sigurnosne igre

Budući da su u Hrvatskoj ove godine na redu i parlamentarni izbori bilo bi za očekivati da se u svojim predizbornim programima političke stranke i koalicije izjasne treba li Republika Hrvatska povećavati proračunske izdatke za obranu i javni red i sigurnost i ako treba, kako da to učini, odustajanjem od poreznih rasterećenja, povećanjem nekih poreza ili na teret drugih stavki u proračunu?

Potpuno je legitimno da političke stranke desno od centra žele trošiti javni novac na kupnju borbenih aviona i sve druge igračke koje tako vesele velike dečke iz „domovinske sigurnosti“, ali isto tako netko treba javno zastupati i one koji misle da Republika već troši više nego dovoljno za domovinske sigurnosne igre te da je svako povećanje tog troška nepotrebno i nadasve štetno.

Rizik od siromaštva i socijalne isključenosti

Umjesto da troši dodatne dvije milijarde kuna godišnje za obranu ova i buduća vlada trebale bi prije svega platiti sve dospjele dugove HZZO-u, a onda postupnim povećanjem mirovina po stopama većima od rasta plaća pomaknuti Hrvatsku sa sramnoga posljednjeg mjesta po odnosu medijana mirovina i plaća, kako bi na taj način napokon značajno smanjila broj osoba u najstarijoj životnoj dobi izloženih riziku siromaštva i socijalne isključenosti.

Smrt šest nepokretnih ili teško pokretnih osoba u poznoj životnoj dobi u požaru nelegalnog dijela obiteljskog doma za stare i nemoćne u Andraševcu nije nažalost prva sramotna tragedija koja potvrđuje da ne postojimo kao organizirano, solidarno i empatično društvo. Ovdje se ne radi samo o nepoštivanju zakona ili propisa odnosno o izostanku bilo kakve inspekcijske kontrole nad radom obiteljskih domova za stare i nemoćne u kojima je smješteno preko 5000 korisnika, ovdje je prvenstveno problem u nepostojanju društvene svijesti o odgovornosti svih nas za bijedne uvjete života onih koji se više ne mogu brinuti o sebi.

Nepostojeći sustav brige o starijima i nemoćnima

Prije nešto više od osam godina izgorjelo je pet teško pokretnih osoba u domu za starije i nemoćne u Bjelovaru, a vlasnica i ravnateljica doma nedavno je pravomoćno osuđena na tri godine zatvora. Obuhvaća li sada već čuvena i slavna „domovinska sigurnost“ sa svim svojim dronovima, termovizijskim kamerama, patrijama, crnim jastrebima i višenamjenskim borbenim avionima i požare u staračkim domovima? Ako ne obuhvaća, a naravno da ne obuhvaća, onda je upravo u izbornoj godini najbolje vrijeme za javnu raspravu nakon koje možemo na parlamentarnim izborima odlučiti je li važnije poboljšati kvalitetu života petine populacije u trećoj životnoj dobi ili trošiti dodatne dvije milijarde kuna godišnje na „domovinsku sigurnost“.

Nakon tragedije u Andraševcu najavljene su odgovarajuće zakonske izmjene, dodatni pravilnici i propisi te inspekcijski nadzori. Ali sve to neće značajno unaprijediti zapušteni i u dobrom dijelu nepostojeći sustav brige o starijima i nemoćnima. Tome „sustavu“ potreban je novac, jako puno novca, koji može i mora doći kroz povećanje mirovina stečenih radom, povećanje proračuna za zdravstvo i reviziju svih ostalih socijalnih naknada i transfera onima koji još uvijek mogu, ali ne žele raditi. Europska komisija već je više puta upozoravala Hrvatsku na nepravedan sustav socijalnih transfera, izrijekom spominjući transfere veteranskoj populaciji.

Hrvatski društveni model pod upitnikom

Republika Hrvatska ima nakon Bugarske, Mađarske i Latvije relativno najskuplji sustav „Javnoga reda i sigurnosti“, koji je prema Eurostatu potrošio 2,2 % BDP-a u 2017. Za usporedbu, Slovenija je iste godine potrošila 1,6 %, Litva 1,5 % , a Danska samo 0,90 % svog BDP-a. Slovenski ukupni trošak za obranu te javni red i sigurnost bio je pretprošle godine 4 085 kuna po stanovniku, a hrvatski 3 703 kune, slovenski trošak za zdravstvo i mirovine iznosio je 31 155 kuna po stanovniku, a hrvatski 16 648 kuna, sve prema zadnjim dostupnim podacima Eurostata, Svjetske banke i Sjevernoatlantskoga saveza.

Svi spomenuti usporedivi rezultati dovode u pitanje postojeći hrvatski društveni model, a kako bi mogla izgledati naša budućnost vidjeli smo ove subote u Andraševcu i Splitu. Koliko god to okrutno i surovo zvučalo društvo se neće raspasti zbog devet izgubljenih ljudskih života, društvo se rasipa zbog svega što je nakon toga uslijedilo ili nije uslijedilo, zbog manjka elementarne empatije i solidarnosti, zbog vlastite nesposobnosti da državu pretvori u učinkovit i jeftin servis svih njenih građana.


*Tabele su nastale korištenjem ovih podataka:

1. Troškovi obrane u odnosu na BDP (%), NATO, 2019. procjena
2. Troškovi javnog reda i sigurnosti u odnosu na BDP (%), Eurostat 2017.
3. Troškovi zdravstva u odnosu na BDP (%), Svjetska banka, 2018.
4. Troškovi mirovina u odnosu na BDP (%), Eurostat, 2015.
5. Odnos medijana isplaćene mirovine za osobe stare od 65 do 74 godine i medijana plaće za osobe stare od 50 do 59 godina
6. Rizik od siromaštva za osobe starije od 65 godina, (%), udio u populaciji, Eurostat, 2017.

Goranko Fižulić
Poduzetnik
213 članka Više o autoru
Više s weba