Kakav život Glorije Vanderbilt. Najveća bitka za skrbništvo u povijesti, tragedije i veze sa Sinatrom i Brandom
Velika priča o ženi u čiji bi život stalo nekoliko života običnih celebrityja
Gotovo puno stoljeće njujorška ikona Gloria Vanderbilt proživjela je na stranicama tabloida. Njen epski život, u koji bi stalo nekoliko života običnih celebrityja, nije bio samo hrana medija – na njemu je izrasla cijela jedna tabloidna industrija. Gloria Vanderbilt umrla je u ponedjeljak u New Yorku kao osoba koja je bila slavna najdulje od svih ljudi koji su danas živi – bila je slavna svih svojih 95 godina.
U novine je došla čim se 1924. godine rodila kao nasljednica jedne od najbogatijih američkih obitelji; uskoro je postala predmet najrazvikanije parnice o skrbništvu u povijesti, u kojoj su njezina teta i baka oduzele djevojčicu njezinoj majci. I prije punoljetnosti Gloria Vanderbilt postala je najfotografiranija osoba u povijesti – s tog je mjesta skinula dotadašnjeg rekordera, bivšeg predsjednika Abrahama Lincolna.
S naslovnica nije silazila ni kad je odrasla, sad već svojim zaslugom – kao modna kreatorica koja je izmislila dizajnerske traperice, ali i zbog svog burnog ljubavnog života – veza s Frankom Sinatrom, Howardom Hughesom, Errolom Flynnom i Marlonom Brandom te četiri braka – od kojih je jedan bio sa slavnim režiserom Sidneyjem Lumetom. I nakon što su umrli svi slavni iz njene i starijih generacija s kojima je bila povezana, Gloria Vanderbilt ostala je zanimljiva medijima zbog činjenice da je njezin sin najpoznatiji američki televizijski novinar Anderson Cooper sa CNN-a.
Rodonačelnik dinastije počeo je skromno, kao skelar
Gloria Morgan Vanderbilt rodila se 1924. kao jedino dijete Reginalda Vanderbilta i njegove supruge Glorije Morgan, pripadnice još jedne slavne američke obitelji. Reginald Vanderbilt bio je praunuk rodonačelnika dinastije Corneliusa Vanderbilta, tajkuna koji se u 19. stoljeću obogatio gradeći željeznice dok se Amerika širila na Zapad. Cornelius je stvorio nezapamćeno bogatstvo, usporedivo samo s onim obitelji Astor ili Carnegie, a starije od naftnog carstva Rockefellerovih. Počeo je skromno – kao skelar. Prije nego što je izgrađen Bruklinski most, iz New Yorka se u Brooklyn moglo doći samo skelom. Tu skelu preko East Rivera vodio je pra-pradjed Glorije Vanderbilt. Dobar novac koji je zaradio uložio je u željeznicu i postao jedan od najbogatijih ljudi u povijesti.
Potomci su bili manje vješti u gospodarenju novcem, pa je Glorijin otac Reginald prokockao dobar dio nasljedstva prije nego što je umro od ciroze jetre kad je njegovoj kćeri bila tek jedna godina. U vrijeme kad je “milijun dolara” u Americi bio otprilike jednako česta pojava kao danas “milijarda dolara”, Mala Gloria – tako su je 1920-ih i 1930-ih zvale novine – naslijedila je osobni fond od pet milijuna. To je bilo vrijeme u kojem je Coca-Cola koštala pet centi. S pet milijuna dolara dalo se lijepo živjeti. Fondom je upravljala – bolje rečeno proćerdavala ga – Reginaldova udovica i Glorijina mama, Gloria Morgan Vanderbilt. Njeni prioriteti nisu bili na Coca-Coli, nego u Europi, gdje je provodila vrijeme plandujući po mondenim zabavama sa sestrom blizankom Thelmom. Sve to izazivalo je neviđen interes medija za sudbinu male Glorije – shvatit ćete i zašto.
Veza s britanskim prijestolonasljednikom Edwardom VIII.
Njezina teta Thelma bila je u to vrijeme ljubavnica Edwarda, princa od Walesa, nasljednika britanskog prijestolja. Upravo je teta Thelma svome princu-ljubavniku predstavila drugu Amerikanku, razvedenu gospođicu Wallis Simpson, zbog koje će budući kralj ostaviti prvo Glorijinu tetu, a onda i abdicirati s trona. Dok su se odvijale te salonske i dvorske intrige, mala Gloria – čije je bogatstvo hranilo raskošan život njezine majke i tete – živjela je s guvernantom u Parizu.
Životni stil njezinih kćeri zgrozio je Glorijinu baku, Lauru Morgan, koja je odlučila tome stati na kraj – ne samo da mami Gloriji i teti Thelmi oduzme izvor financiranja, nego i da zanemarenu djevojčicu dovede u obitelj koja će o njoj doista skrbiti. Baka je zato sklopila pakt s drugom tetom male Glorije, Gertrudom Vanderbilt Whitney, sestrom pokojnog Reginalda. Njih dvije pokrenule su sudski postupak da se majci oduzme skrbništvo nad djevojčicom. Tabloidi su već i dotad iscrpno pratili pustolovine članova ovih obitelji, a parnica ih je raspametila. Bitka za skrbništvo nad “jadnom malom bogatašicom”, kako su je zvali, postala je glavna tema tiska 1930-ih. To je tabloidima odlično igralo u to sumorno vrijeme – uvid u muke “bogatih i slavnih” bio je bijeg iz očaja Velike depresije i prilika da pišu o nečemu pozitivnom.
Pokušaj oduzimanja skrbništva pokrenule su dakle udružene sile s dvije različite strane Glorijine obitelji – bake Laure Morgan i tete Gertrude Vanderbilt Whitney; potonja je vjerojatno poznata svakome tko je ikad bio u New Yorku jer je osnovala Whitney Museum, jedan od najslavnijih njujorških i među najboljim muzejima suvremene umjetnosti na svijetu.
‘Mama me nikad nije poljubila prije spavanja’
Suđenje je bilo poslastica za tabloide – već na početku, sudac je upozorio da bi “prljavština koja se otkrije” mogla obilježiti život male Glorije. A prljavštine je bilo napretek i nacija ju je upijala iz dana u dan sa stranica tabloida. Nema sumnje da je Gloria Morgan Vanderbilt zanemarivala kćer, ali je dobar dio svjedočenja vjerojatno bio pretjeran, možda i izmišljen. Para vrti gdje burgija neće, a Morgani i Whitneyjevi imali su više novca nego njihove “raspuštene” kći i snaha. Redali su se svjedoci – sluškinje, guvernante, butleri – koji su tvrdili da je Glorijina majka sklona “pijanom plesu”, “sklona erotici” i da “za ljubavnika drži jednog njemačkog princa”. Šofer je svjedočio da ju je vozio u kuće “nekoliko različitih ljubavnika”. Kad je jedna sluškinja rekla da je Glorijina majka “sklona lezbijanizmu”, sudac je istjerao medije iz sudnice.
Konačno, svjedočila je i djevojčica, Glorija Vanderbilt, buduća majka Andersona Coopera. Desetogodišnjakinja je rekla je da “već dovoljno dugo živi sa svojom majkom da je dobro poznaje”. “Nikad nije bila nježna prema meni. Nikad me nije poljubila prije spavanja”, rekla je mala Gloria i zapečatila parnicu. Sudac je skrbništvo dodijelio njezinoj teti Gertrude Whitney.
Ne biste očekivali da netko rođen prije izuma TV-a voli Instagram
Gloria Vanderbilt dobila je stabilnu obitelj za odrastanje, ali nije izlazila iz medijskog fokusa. Bogata nasljednica bila je laka meta prevaranata – sa 17 godina prvi put se udala, za kockara koju ju je tukao, i razvela se četiri godine kasnije. Kad je imala 21 godinu, udala se za skladatelja Leopolda Stokowskog, kojemu je tad bilo 63, i rodila dvojicu sinova. Nakon što je prošla živčani slom, razvela se i od njega, nakon deset godina braka. Tad je počela slikati – ne previše uspješno, ali iskreno – i to je nastavila raditi do kraja života.
Ne biste to očekivali od osobe koja je postala slavna prije izuma televizije, ali Gloria Vanderbilt bila je vrlo vješta na društvenim mrežama – što bi naslikala, objavila bi na svom Instagram profilu, zadnji put prošlog tjedna; imala je više od 200 tisuća followera i na Instagramu redovito komunicirala i s običnim ljudima i s celebrityjima; najčešće je komentirala postove još jedne progonjene duše, Mije Farrow.
Veliki Sidney Lumet bio je najpoznatiji od njezinih muževa
S Mijom Farrow je veže zajednički ljubavnik – Frank Sinatra, zbog kojeg se Gloria razvela od Stokowskog. Mediji su desetljećima pratili njene slavne veze, poput afera s Errolom Flynnom, Marlonom Brandom i velikim redateljem Howardom Hughesom. Puno godina kasnije, Anderson Cooper je otkrio koliko je njegova majka bila otvorena o svom ljubavnom životu.
– Gledao sam na televiziji ‘Avanture Robina Hooda’ i pitao je – ‘Ti si poznavala Errola Flynna?’ – a ona se počela smijati i rekla – ‘Haha, itekako sam ga poznavala!’. U drugoj prilici, pitao sam je kakav je bio Howard Hughes i dobio odgovor koji nikad nisam želio čuti. Prvo mi je rekla da je bio jako seksi. Pitao sam što to znači, je li bio seksi kao recimo danas Leonardo DiCaprio? Tad mi je rekla – ‘Ma kakav Leonardo DiCaprio! Howard Hughes je bio prvi muškarac u mom životu s kojim nisam morala glumiti orgazam.’ Tu sliku nisam htio imati; ali to je moja mama, ona će vam reći sve što ste pitali – ispričao je Cooper gostujući kod Stephena Colberta.
Najpoznatiji od muževa Glorije Vanderbilt bio je veliki Sidney Lumet, režiser ‘Pasjeg popodneva’, ‘Dvanaest gnjevnih ljudi’ i ‘TV-mreže’. Brak je potrajao osam godina, a Gloria je rekla da se razvela jer je htjela imati još djece. Dobila ih je u braku s Wyattom Cooperom, scenaristom za kojega se udala 1963. i rodila dvojicu sinova – Cartera i spomenutog Andersona. Nakon 15 godina braka, Wyatt je iznenada umro od srčanog udara – bilo mu je tek 50 godina.
Pretvorila je traperice u modni predmet i zaradila 10 milijuna dolara
Sve to vrijeme Gloria Vanderbilt bila je na novinskim stranicama ne samo zbog svoje burne prošlosti i skandala oko male bogatašice iz djetinjstva, nego i zato što je bila izuzetno lijepa – na naslovnice je dolazila i kao meta paparazza, i u kadru profesionalnih fotografa. U 1970-ima je odlučila zaraditi na svome brendu, upregnuvši dva glavna aduta – prepoznatljivost svog imena i sklonost prema likovnosti.
Proslavila se gdje drugi nisu zalazili: uzela je traperice i pretvorila ih u modni predmet. Jeans je dotad bio radna ili svakodnevna bezlična odjeća; ona ga je pretvorila u skupi objekt koji dizajniraju modni kreatori. Ubrzo joj se javio Calvin Klein i ponudio suradnju. The rest is history: Gloria Vanderbilt nikad nije bila gladna, ali je na trapericama stekla bogatstvo na kojem bi joj pozavidio i pra-pradjed Cornelius; samo 1980. zaradila je 10 milijuna dolara. Ime “Gloria Vanderbilt” pretvorila je u prepoznatljivi brend, a sebe u “The Duchess of Denim” (Vojvotkinju od Jeansa) koja je zavladala modnom disco-erom. Uz dotadašnje prijatelje iz visokog društva, glumce, režisere ili Trumana Capotea, to joj je donijelo cijeli novi socijalni krug modnih dizajnera, poput velike prijateljice Diane von Fürstenberg.
Pokazao joj je avion koji je prelijetao Manhattan
No, iznenadna smrt supruga Wyatta nije bila zadnja velika tragedija u životu Glorije Vanderbilt. Sin Carter Cooper počinio je samoubojstvo 1988. godine, skočivši pred njenim očima s četrnaestog kata zgrade u kojoj su živjeli. Anderson Cooper često govori o neizmjernom osjećaju nikad objašnjenog gubitka koji on i njegova majka proživljavaju od dana kad ih je napustio 23-godišnji Carter. Gloria, koja ga je pokušavala odgovoriti da se makne s ruba zgrade i nije vidjela sam trenutak skoka jer joj je on pokazao prema avionu koji je tad prelijetao Manhattan, često je govorila o toj tragediji. Napisala je i knjigu, a ona i Anderson objavili su prije par godina i zbirku svojih razgovora, pokušavajući uvidom u svoju bol pomoći drugim koji su prošli sličnu tragediju. Knjiga je mjesecima bila najprodavanija u Americi.
Iako se više nije udavala, Gloriju Vanderbilt 1990-ih je opet netko nasanjkao: ušla je u poslovni deal sa svojim psihijatrom, koji se pokazao kao prevarant. Milijuni zarađeni na trapericama su isparili i nikad nije uspjela vratiti ni dolara uloženog novca. Srećom, uskoro će njezin sin Anderson Cooper postati ne samo jedan od najuspješnijih američkih novinara, nego i jedno od najbogatijih lica s televizije. Da nema njega, malo tko bi danas znao za nasljednicu bogatstva Vanderbiltovih, četiri generacije nakon skandaloznog suđenja o skrbništvu.
Zaboravili su ljudi – ili nikad nisu ni čuli – za tabloide koju su u Gloriji Vanderbilt vidjeli milijune njezina pradjeda, ili dijete čija majka ljubuje u krugu Edwarda VIII., ili mladu zgodnu ženu koja se druži i za partnere uzima neke od najslavnijih ljudi 20. stoljeća, čak i slavnu dizajnericu koja je transformirala svijet jeans industrije. Njezin sin Anderson Cooper, jedan od najpoznatijih ljudi u Americi, na drukčiji je, ali i dalje uspješan način nastavio majčinu tradiciju; zbog njegove slave je danas vijest o smrti Glorije Vanderbilt – “sirote male bogatašice”, “Vojvotkinje od Jeansa”, influencerice s Instagrama – breaking news u Americi i trenutak u kojoj se mnogi prisjećaju života te impresivne žene koja je prebrodila stoljeće.