Izvanredna uprava objavila je Nacrt nagodbe 25. svibnja 2018. Nakon objavljenog teksta Marica Vidaković, predstavnica velikih dobavljača u Privremenom vjerovničkom vijeću i prokuristica Kraša u nekoliko navrata izjavila je da je dobavljačima neprihvatljivo sklapanje posebnih aranžmana s pojedinim vjerovnicima te povećanje roll-up zaduženja. Kako preostala tri člana Vijeća, Sberbank, Knighthead Capital Management i Zagrebačka banka zajedno s predstavnikom VTB-a, zapravo nesmetano diktiraju uvjete prijelaza iz „starog“ u „novi“ Agrokor po njima prilagođenoj verziji plana „Project Aisle“, gospodin Peruško organizirao je konferenciju za medije na neradni dan jer je Marica Vidaković još jednom promijenila mišljenje.
Tri važna podneska vjerovnika u sudskom spisu
Nekog drugog razloga za cijelu pompu nije bilo, a uvid u spis Trgovačkoga suda u Zagrebu ukazuje na prave razloge predstave napravljene u maniri P.T. Barnuma. U sudskom spisu osvanula su tri podneska vjerovnika, Agrama, Adrisa i Francka, koji zbog svoje temeljitosti trebaju postati nezaobilazno štivo za svakog onog tko želi nepristrano i objektivno suditi o sumraku pravne države u slučaju Agrokor. Bez obzira na epilog i moguće nametanje nagodbe po svaku cijenu u skladu s interesima nekolicine, pravna argumentacija iz podnesaka poslužit će kao predložak u svim budućim sporenjima pred domaćim i stranim sudovima.
Ukratko, odvjetnički timovi Agrama i Francka tvrde da je objavljeni Nacrt nagodbe nedovršen dokument, koji je u onim dijelovima koji su zgotovljeni u tolikoj mjeri nezakonit da ih Sud neće moći prihvatiti kad i ako službeno dospiju u spis predmeta. Agram na početku svog podneska najavljuje dodatne podneske u kojima će dokazati da je Nacrt nagodbe u gotovo svim svojim elementima nezakonit te da ima dovoljno vremena u kojem Sud i ostali vjerovnici to mogu identificirati.
Koja je najeklatantnija povreda Zakona o Agrokoru?
U ovom podnesku Agram tvrdi da je najeklatantnija povreda Zakona o postupku izvanredne uprave sadržana u točki 19. Nacrta kojom se nekim vjerovnicima osigurava namirenje tražbina premda su te tražbine osporili drugi vjerovnici. Odvjetnici Agrama pojašnjavaju da se prema Nacrtu vjerovnicima čije tražbine su osporili drugi vjerovnici osiguravaju ista prava kao i vjerovnicima čije tražbine su nesporne te bi se oni, shodno tome, mogli financijski okoristiti i imati pravo glasa u novoj vlasničkoj strukturi. Na taj način otvara se neograničen prostor za zloupotrebe, između ostalog zahvaljujući i drag-along odredbi po kojoj imatelji 70% depozitarnih potvrda mogu natjerati manjinske vlasnike da po jednakoj cijeni zajedno s njima prodaju svoj udio u vlasništvu.
Na kraju, Agram upozorava kako su u izradi Nacrta sudjelovali takozvani „neovisni stručnjaci“, a zapravo se radi o osobama koje su zastupale pojedine članove Privremenog vjerovničkog vijeća, i to baš one koji imaju osporene tražbine i čiji je angažman Sud već dva puta zabranio. „Poznato je da je izvanredni povjerenik uporni recidivist u kršenju naloga Suda“ rečenica je iz podneska koja prethodi efektnom i po mnogu čemu gorkom zaključku: „U javnosti se često stvara lažna slika o tome da se ovdje nagodba mora dogoditi na svaki način. Bilo bi dobro da postupak završi nagodbom, no prvi prioritet morao bi biti da se postupak provede na zakonit način. Zato postoje zakoni.“
Članak se nastavlja ispod oglasa
Adris traži da sud obavi nadzor nad izdvanrednom upravom
Adris je svojim podneskom zatražio od Trgovačkog suda u Zagrebu da zatraži od izvanredne uprave dostavu odgovarajuće dokumentacije vezane uz obveznice koje je Dužnik „otkupio“. Dužnik. Upravo je komentar u Telegramu objavljen u listopadu prošle godine natjerao bivšeg izvanrednog povjerenika Antu Ramljaka na priznanje da je Agrokor otkupio vlastite obveznice u vrijednosti od 268,80 milijuna eura, ali način na koji je to učinjeno do danas nije objašnjen. Zbog toga je ovaj zahtjev Adrisa vjerojatni početak nove mega afere u čijem će rasplitanju možda morati sudjelovati i istražni organi i regulatorne agencije SAD-a i EU-a. Ako je prilikom selektivnog otkupa obveznica Agrokora narušeno načelo međusobne ravnopravnosti svih vlasnika obveznica lokalna provincijska zabava prerast će u njujorški party.
U podnesku Adrisa navodi se kako je sam Agrokor na svojim internetskim stranicama 26. ožujka 2018. naveo da je podmirio tražbine po obveznicama u iznosu od 223,4 milijuna eura, ali nije objašnjeno koje su konkretno obveznice otkupljene, od koga, po kojoj pravnoj osnovi, kada, po kojoj cijeni i pod kojim uvjetima otkupa. Adris isto tako traži da se dostavi izvješće o namirenim vlasnicima obveznica, kriterijima koji su se primjenjivali za odabir obveznica prilikom otkupa te izvješće o pribavljenoj suglasnosti privremenog vjerovničkog vijeća. Zbog svega navedenog Adris traži od Suda da obavi nadzor nad radom izvanredne uprave i odredi rok Fabrisu Perušku za dostavu traženih izvješća.
Što u cijeloj toj priči radi premijer Plenković?
Polazeći od nesporne činjenice da je rad izvanredne uprave u proteklih četrnaest mjeseci duboko kompromitiran, a način odlučivanja u privremenom vjerovničkom vijeću neprimjeren i za upravljanje društvom ljubitelja maćuhica postavlja se pitanje što premijer Andrej Plenković radi u toj priči. Njegovo izravno javno involviranje organiziranjem sastanaka sa šefovima pojedinih vjerovnika u Banskim dvorima sigurno nije dokaz koji će amnestirati Republiku Hrvatsku od odgovornosti za naknadu štete nezadovoljnim vjerovnicima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Valjda nije tajna da je jedna manja grupa vjerovnika uz pomoć izvanredne uprave i savjetnika orobila drugu veću skupinu te da predloženi Nacrt nagodbe treba to ozakoniti. Andrej Plenković ne može dobiti pozitivne političke bodove sklapanjem takve nagodbe. Zbog toga je potrebno ponoviti završne rečenice iz podneska Agrama: „U javnosti se često stvara lažna slika o tome da se ovdje nagodba mora dogoditi na svaki način. Bilo bi dobro da postupak završi nagodbom, no prvi prioritet morao bi biti da se postupak provede na zakonit način. Zato postoje zakoni.“
Kako Agram, Adris i Franck testiraju vladavinu prava u slučaju Agrokor
Goranko Fižulić analizira posljednja događanja oko Agrokora
U sudskom spisu osvanula su tri podneska vjerovnika, Agrama, Adrisa i Francka, koji zbog svoje temeljitosti trebaju postati nezaobilazno štivo za svakog onog tko želi nepristrano i objektivno suditi o sumraku pravne države u slučaju Agrokor. Bez obzira na epilog i moguće nametanje nagodbe po svaku cijenu u skladu s interesima nekolicine, pravna argumentacija iz podnesaka poslužit će kao predložak u svim budućim sporenjima pred domaćim i stranim sudovima. Ukratko, odvjetnički timovi Agrama i Francka tvrde da je objavljeni Nacrt nagodbe nedovršen dokument, koji je u onim dijelovima koji su zgotovljeni u tolikoj mjeri nezakonit da ih Sud neće moći prihvatiti kad i ako službeno dospiju u spis predmeta
Prošlog četvrtka izvanredni povjerenik u Agrokoru Fabris Peruško izašao je pred novinare kako bi pročitao unaprijed pripremljeno priopćenje u kojem se tvrdi da su „članovi Privremenog vjerovničkog vijeća i veliki vjerovnici razgovarali međusobno o svim pitanjima koja su još uvijek bila otvorena, a razgovori su završili tako da su postigli dogovor o nagodbi“. Upravo ova rogobatna rečenica polupismenog autora poslužila je društveno-političkim radnicima u medijskom prostoru za iritantne ditirambe u slavu postignute nagodbe vjerovnika Agrokora. Gospodin Peruško nakon čitanja priopćenja nije dozvolio novinarska pitanja bojeći se valjda da netko među ljubopitljivim novinarima ne pokvari predstavu prvenstveno namijenjenu Banskim dvorima i Trgovačkom sudu u Zagrebu.
Izvanredna uprava objavila je Nacrt nagodbe 25. svibnja 2018. Nakon objavljenog teksta Marica Vidaković, predstavnica velikih dobavljača u Privremenom vjerovničkom vijeću i prokuristica Kraša u nekoliko navrata izjavila je da je dobavljačima neprihvatljivo sklapanje posebnih aranžmana s pojedinim vjerovnicima te povećanje roll-up zaduženja. Kako preostala tri člana Vijeća, Sberbank, Knighthead Capital Management i Zagrebačka banka zajedno s predstavnikom VTB-a, zapravo nesmetano diktiraju uvjete prijelaza iz „starog“ u „novi“ Agrokor po njima prilagođenoj verziji plana „Project Aisle“, gospodin Peruško organizirao je konferenciju za medije na neradni dan jer je Marica Vidaković još jednom promijenila mišljenje.
Tri važna podneska vjerovnika u sudskom spisu
Nekog drugog razloga za cijelu pompu nije bilo, a uvid u spis Trgovačkoga suda u Zagrebu ukazuje na prave razloge predstave napravljene u maniri P.T. Barnuma. U sudskom spisu osvanula su tri podneska vjerovnika, Agrama, Adrisa i Francka, koji zbog svoje temeljitosti trebaju postati nezaobilazno štivo za svakog onog tko želi nepristrano i objektivno suditi o sumraku pravne države u slučaju Agrokor. Bez obzira na epilog i moguće nametanje nagodbe po svaku cijenu u skladu s interesima nekolicine, pravna argumentacija iz podnesaka poslužit će kao predložak u svim budućim sporenjima pred domaćim i stranim sudovima.
Ukratko, odvjetnički timovi Agrama i Francka tvrde da je objavljeni Nacrt nagodbe nedovršen dokument, koji je u onim dijelovima koji su zgotovljeni u tolikoj mjeri nezakonit da ih Sud neće moći prihvatiti kad i ako službeno dospiju u spis predmeta. Agram na početku svog podneska najavljuje dodatne podneske u kojima će dokazati da je Nacrt nagodbe u gotovo svim svojim elementima nezakonit te da ima dovoljno vremena u kojem Sud i ostali vjerovnici to mogu identificirati.
Koja je najeklatantnija povreda Zakona o Agrokoru?
U ovom podnesku Agram tvrdi da je najeklatantnija povreda Zakona o postupku izvanredne uprave sadržana u točki 19. Nacrta kojom se nekim vjerovnicima osigurava namirenje tražbina premda su te tražbine osporili drugi vjerovnici. Odvjetnici Agrama pojašnjavaju da se prema Nacrtu vjerovnicima čije tražbine su osporili drugi vjerovnici osiguravaju ista prava kao i vjerovnicima čije tražbine su nesporne te bi se oni, shodno tome, mogli financijski okoristiti i imati pravo glasa u novoj vlasničkoj strukturi. Na taj način otvara se neograničen prostor za zloupotrebe, između ostalog zahvaljujući i drag-along odredbi po kojoj imatelji 70% depozitarnih potvrda mogu natjerati manjinske vlasnike da po jednakoj cijeni zajedno s njima prodaju svoj udio u vlasništvu.
Na kraju, Agram upozorava kako su u izradi Nacrta sudjelovali takozvani „neovisni stručnjaci“, a zapravo se radi o osobama koje su zastupale pojedine članove Privremenog vjerovničkog vijeća, i to baš one koji imaju osporene tražbine i čiji je angažman Sud već dva puta zabranio. „Poznato je da je izvanredni povjerenik uporni recidivist u kršenju naloga Suda“ rečenica je iz podneska koja prethodi efektnom i po mnogu čemu gorkom zaključku: „U javnosti se često stvara lažna slika o tome da se ovdje nagodba mora dogoditi na svaki način. Bilo bi dobro da postupak završi nagodbom, no prvi prioritet morao bi biti da se postupak provede na zakonit način. Zato postoje zakoni.“
Adris traži da sud obavi nadzor nad izdvanrednom upravom
Adris je svojim podneskom zatražio od Trgovačkog suda u Zagrebu da zatraži od izvanredne uprave dostavu odgovarajuće dokumentacije vezane uz obveznice koje je Dužnik „otkupio“. Dužnik. Upravo je komentar u Telegramu objavljen u listopadu prošle godine natjerao bivšeg izvanrednog povjerenika Antu Ramljaka na priznanje da je Agrokor otkupio vlastite obveznice u vrijednosti od 268,80 milijuna eura, ali način na koji je to učinjeno do danas nije objašnjen. Zbog toga je ovaj zahtjev Adrisa vjerojatni početak nove mega afere u čijem će rasplitanju možda morati sudjelovati i istražni organi i regulatorne agencije SAD-a i EU-a. Ako je prilikom selektivnog otkupa obveznica Agrokora narušeno načelo međusobne ravnopravnosti svih vlasnika obveznica lokalna provincijska zabava prerast će u njujorški party.
U podnesku Adrisa navodi se kako je sam Agrokor na svojim internetskim stranicama 26. ožujka 2018. naveo da je podmirio tražbine po obveznicama u iznosu od 223,4 milijuna eura, ali nije objašnjeno koje su konkretno obveznice otkupljene, od koga, po kojoj pravnoj osnovi, kada, po kojoj cijeni i pod kojim uvjetima otkupa. Adris isto tako traži da se dostavi izvješće o namirenim vlasnicima obveznica, kriterijima koji su se primjenjivali za odabir obveznica prilikom otkupa te izvješće o pribavljenoj suglasnosti privremenog vjerovničkog vijeća. Zbog svega navedenog Adris traži od Suda da obavi nadzor nad radom izvanredne uprave i odredi rok Fabrisu Perušku za dostavu traženih izvješća.
Što u cijeloj toj priči radi premijer Plenković?
Polazeći od nesporne činjenice da je rad izvanredne uprave u proteklih četrnaest mjeseci duboko kompromitiran, a način odlučivanja u privremenom vjerovničkom vijeću neprimjeren i za upravljanje društvom ljubitelja maćuhica postavlja se pitanje što premijer Andrej Plenković radi u toj priči. Njegovo izravno javno involviranje organiziranjem sastanaka sa šefovima pojedinih vjerovnika u Banskim dvorima sigurno nije dokaz koji će amnestirati Republiku Hrvatsku od odgovornosti za naknadu štete nezadovoljnim vjerovnicima.
Valjda nije tajna da je jedna manja grupa vjerovnika uz pomoć izvanredne uprave i savjetnika orobila drugu veću skupinu te da predloženi Nacrt nagodbe treba to ozakoniti. Andrej Plenković ne može dobiti pozitivne političke bodove sklapanjem takve nagodbe. Zbog toga je potrebno ponoviti završne rečenice iz podneska Agrama: „U javnosti se često stvara lažna slika o tome da se ovdje nagodba mora dogoditi na svaki način. Bilo bi dobro da postupak završi nagodbom, no prvi prioritet morao bi biti da se postupak provede na zakonit način. Zato postoje zakoni.“