Nekad je nužno odabrati stranu

Kako će izgledati ova turistička sezona; donosimo realne scenarije

Sva je prilika da će Mediteran ovog ljeta izgledati kao u ona davna vremena kada su oni koje COVID-19 najviše kosi bili djeca

I ako se otvore granice, vlade većine država pozvat će svoje građane da ne putuju izvan zemlje bez neke velike potrebe, a budući da smo svi zajedno zakoračili u duboku recesiju, mnogi naši  potencijalni gosti izgubit će posao ili dobro plaćena radna mjesta, te će za njih ljetovanja i putovanja postati barem privremeno nedostižni luksuz

Ministar turizma Gari Cappelli gostovao je prošlog utorka u HRT-ovoj emisiji Otvoreno te je među ostalim izjavio kako Hrvatska očekuje u ovoj godini “pad turističkih prihoda od 60 do 75 posto” u odnosu na 2019. Tu svoju projekciju dodatno je pojasnio rekavši da 6,5 milijardi eura ili 64 posto ukupnih prihoda realiziramo u srpnju, kolovozu i rujnu te da bismo „mogli uloviti kolovoz i rujan“ ponajviše zbog toga što je Hrvatska auto-destinacija. Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, koji je bio gost iste emisije, istaknuo je „važnost domaćih gostiju“ te rekao kako će drugo tromjesečje, što se tiče turizma, praktički završiti „na nuli“.

Prije mjesec dana ministar turizma najavio je akciju Tjedan odmora vrijedan namijenjenu domaćim gostima. Građani Hrvatske trebali su imati 50 posto popusta na turističke usluge koje je nudilo stotinjak sudionika akcije, a sama akcija trebala se dogoditi „oko Uskrsa“. Budući da je zbog epidemije novoga koronavirusa akciju Tjedan odmora vrijedan zamijenio deset dana kasnije poziv #ostanitedoma nikada nismo uspjeli saznati detalje uskršnjeg odmora za polovicu cijene te tko je na kraju trebao snositi te troškove. Ovi planovi Ministarstva turizma nastali su u prvome tjednu ožujka kada je u sjevernoj Italiji registrirano 4 600 novih slučajeva zaraze, od kojih je njih 204 nažalost i preminulo.

Izostanak odgovarajućih aktivnosti u nabavi opreme

Potrebno je još jednom naglasiti, u prvome tjednu ožujka nekoliko stotina kilometara od hrvatske granice registrirano je novo žarište pandemije, a u Hrvatskoj je jedna od najvažnijih gospodarskih tema spašavanje otvaranja turističke predsezone, koja kao što znamo “počinje za Uskrs”. Kako zbog opravdanih i lako razumljivih razloga talijanskim gostima nije bilo do tradicionalnoga otvaranja hrvatske predsezone, netko se od vladinih službenika i turističkih stratega dosjetio da Talijane, uz veliki popust i valjda na teret proračuna, zamijeni domaćim gostima.

Začudo, višak agilnosti vladinih činovnika i dužnosnika u spašavanju predsezone pratio je i manjak, ili bolje rečeno izostanak odgovarajućih aktivnosti u nabavi zaštitih maski i ostale nužne opreme za zdravstveni sustav i sustav skrbi o starijima i nemoćnima, koju sada zakašnjelo moramo u izravnim međudržavnim aranžmanima kupovati u Kini. Vlada se u proteklim tjednima silno trudi dokazati kako je u Hrvatskoj sve potrebno za savladavanje pandemije bilo pripremljeno na vrijeme iako smo cijelu veljaču slušali o mogućim minornim utjecajima epidemije koronavirusa u Kini na hrvatski turizam i gospodarstvo, a u prvome tjednu ožujka lamentirali o svekolikim vezama koje Hrvatska ima sa sjevernom Italijom.

Broj dolazaka stranih gostiju kao polovicom 80-ih ili krajem 90

Lokalni geostratezi uvjeravali su nas kako je važno da sjeverna Italija savlada epidemiju do travnja kako Hrvatska ne bi bila kolateralna žrtva otkazivanja europskih turističkih tura koje uključuju talijanske i naše destinacije. Na sličan način procjenjivani su i ograničeni utjecaji epidemije na proljetna krstarenja Mediteranom kao da su se svi dotadašnji slučajevi zaraženih i zatočenih putnika na kruzerima dogodili u nekoj drugoj galaksiji. Takvo optimistično ozračje u kojem je samo početak predsezone bio problematičan dok su rezervacije za glavnu sezonu “možda malo usporene”, netragom je nestalo u drugoj polovini ožujka.

Nakon višetjedne šutnje vladinih turističkih odličnika proteklog smo tjedna napokon saznali kako u ovoj godini očekujemo pad turističkih prihoda od 60 do 75 posto. Koliko su te prognoze realne vrlo je teško predvidjeti, ali ako se kojim slučajem ipak ostvare Hrvatska će ove godine imati isti broj dolazaka stranih gostiju kao polovicom osamdesetih ili krajem devedesetih godina prošloga stoljeća, a broj noćenja kao 1979. ili 1998.

I ako se otvore granice, građani će biti oprezni

I takav scenarij ovisan je o nekoliko preduvjeta. Hrvatska, Slovenija, Austrija i Njemačka ne bi smjele nakon kraja svibnja zabilježiti više ni jedan novi slučaj zaraze kako bi tijekom lipnja mogle ukinuti sva ograničenja kretanja za svoje građane te otvoriti međusobne granice za nesmetan protok ljudi bez naknadnih mjera izolacije ili karantene. Gosti iz Njemačke, Slovenije i Austrije činili su prošle godine u srpnju i kolovozu gotovo trećinu svih dolazaka i napravili su nešto manje od 40 posto noćenja. Ako bi iste uvjete zadovoljile i Italija, Švicarska, Mađarska, Slovačka, Češka, Poljska i BiH mogli bismo teoretski računati na više od polovine svih stranih dolazaka i dvije trećine svih noćenja iz srpnja i kolovoza 2019.

Naravno da taj scenarij nije realan jer će i u slučaju potpunog otvaranja granica između članica Europske unije vlasti i građani svih država biti što na oprezu, a što u strahu od novoga vala zaraze te će za mnoge prekogranična putovanja biti jednostavno prerizična. Tome treba pridodati da će vlade većine država pozvati svoje građane da ne putuju izvan zemlje bez neke velike potrebe, a budući da smo svi zajedno zakoračili u duboku recesiju, mnogi naši potencijalni gosti izgubit će posao ili dobro plaćena radna mjesta, te će za njih ljetovanja i putovanja postati barem privremeno nedostižni luksuz.

Veliki test za vlasti bit će izdavanja dozvole za događanja

Oni koji će se ipak odlučiti na tu avanturu i doputovati na Jadran ponajviše će tražiti kuće i apartmane na osami, što dalje od drugih i sa što manje interakcije kako s domaćinima tako i s drugim gostima. Prema opće prihvaćenom kanonu socijalnoga distanciranja sve vrste hotela, gusto poslaganih apartmana i pretrpanih plaža sigurno nisu i neće biti optimalno rješenje za smještaj i odmor gostiju.

Ovoga ljeta ni u idealnim uvjetima neće biti previše tražena grupna krstarenja na svim vrstama brodova, za razliku od onih na charter plovilima koja su garancija za siguran bijeg od svih. Veliki test za hrvatske vlasti bit će davanje dozvola za održavanje više stotina ljetnih festivala i igara, ribarskih večera, koncerata, klapskih i folklornih nastupa, noćnih klubova, te mogući način rada barova i restorana.

Na raspolaganju su nam samo četiri dokazana oružja

Domicilno stanovništvo, ponajviše ono na otocima, bit će podvojeno u svojim željama. Koliko je god ovisno o turističkim prihodima, toliko će biti i u strahu od ponavljanja scenarija iz austrijskih i talijanskih skijališta iz veljače ove godine kada je nekoliko njih postalo žarištima europskoga širenja zaraze, i to od Islanda i Norveške pa sve do Poljske i Hrvatske. Bez obzira na sve naše dvojbe o daljnjem načinu širenja pandemije, mogućem zauzdavanju prvoga vala i početku drugoga, činjenica je da su nam zasad na raspolaganju samo četiri dokazana oružja u borbi protiv koronavirusa: testiranje, izolacija sumnjivih slučajeva, karantena ili bolničko liječenje zaraženih i socijalno distanciranje svih ostalih.

Uskoro ćemo dobiti i peto: test na antitijela, kako bismo ustanovili brojnost onih koji su bili zaraženi, a da to sami nisu ni znali. Sve to bit će jako teško uskladiti sa svim vrstama masovnih dolazaka i boravaka na Mediteranu, tako da je sva prilika da će on ovog ljeta izgledati kao u ona davna vremena kada su oni koje COVID-19 najviše kosi bili djeca.