Čim su procurile prve izlazne ankete, među novinarima i političarima na Iblerovom trgu, ali sudeći po reakcijama na društvenim mrežama simpatizera lijevog centra i mnogo šire, počela su se postavljati samo dva pitanja – odlazi li Davor Bernardić i kad. Odgovori na ta pitanja, međutim, nisu ni izbliza presudno bitni za do nogu poraženu stranku i koaliciju. Štoviše, pitanje je koliko je za hrvatsku političku scenu uopće ključno tko će nakon dramatično neuspješnog Bernardića voditi SDP.
Naime, ovo nisu samo izbori na kojima je HDZ prvi put nakon rata pregazio SDP, ovo su izbori na kojima su desni centar i desnica ostvarili ono čemu se možda nisu ni nadali – dominaciju. Jer, kad HDZ, Domovinski pokret i Most osvoje tridesetak mandata više od cijelog lijevog centra i ljevice, to nikako ne može biti samo rezultat katastrofalno promašene politike čovjeka čija je ambicija daleko premašila njegove političke sposobnosti. Radi se mnogo ozbiljnijem pomaku političkog klatna udesno i pitanje je koliko će vremena trebati da se taj momentum promijeni.
Ne čekaju nas dramatični dani
Naravno, prvi korak u pokušaju da se nekad premosti ta ponorčina od 30-ak mandata razlike je izbor uspješnijeg političara ili političarke na čelo još uvijek najjače stranke lijevog centra. Biljana Borzan sinoć nije bila sretna pitanjem je li vrijeme za ženu na čelu SDP-a, jer, kako je objasnila, nije baš pravo vrijeme za takvo pitanje, no mnogi u SDP-u očekuju da ona napravi takav iskorak.
Svoje ambicije sigurno ima i stranačka oporba, bivši suspendirani članovi predsjedništva, pogotovo Peđa Grbin i Siniša Hajdaš Dončić, no dojam je da se nitko neće previše zalijetati i da će se prvo nastojati stati iza jednog jakog kandidata koji bi mogao zaokrenuti potopljeni brod SDP-a. Ono čime su se utučeni Restartovci tješili sinoć je da barem Škoro neće imati bitnu, a možda i nikakvu riječ u budućoj vladajućoj koaliciji. Što svakako nije definicija pozitive kakvu su zamišljali do 5. srpnja.
Plenković, naime, ima u rukama skoro potpunu pobjedu. Vladu će vjerojatno moći formirati i samo sa zastupnicima manjinama, a nema sumnje da će većinu moći podebljani s još nekoliko zastupnika drugih opcija i da oni neće moći imati prevelike zahtjeve. Usprkos svim prognozama, ne čekaju nas politički dramatični dani ni nestabilna Vlada. Plenković će vladati, bude li htio, još četiri godine.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kako je HDZ prvi put nakon rata potpuno pregazio SDP
Usprkos svim prognozama, ne čekaju nas politički dramatični dani ni nestabilna Vlada
Ovo su izbori na kojima su desni centar i desnica ostvarili ono čemu se možda nisu ni nadali - dominaciju. Jer, kad HDZ, Domovinski pokret i Most osvoje tridesetak mandata više od cijelog lijevog centra i ljevice, to nikako ne može biti samo rezultat katastrofalno promašene politike čovjeka čija je ambicija daleko premašila njegove političke sposobnosti.
Čim su procurile prve izlazne ankete, među novinarima i političarima na Iblerovom trgu, ali sudeći po reakcijama na društvenim mrežama simpatizera lijevog centra i mnogo šire, počela su se postavljati samo dva pitanja – odlazi li Davor Bernardić i kad. Odgovori na ta pitanja, međutim, nisu ni izbliza presudno bitni za do nogu poraženu stranku i koaliciju. Štoviše, pitanje je koliko je za hrvatsku političku scenu uopće ključno tko će nakon dramatično neuspješnog Bernardića voditi SDP.
Naime, ovo nisu samo izbori na kojima je HDZ prvi put nakon rata pregazio SDP, ovo su izbori na kojima su desni centar i desnica ostvarili ono čemu se možda nisu ni nadali – dominaciju. Jer, kad HDZ, Domovinski pokret i Most osvoje tridesetak mandata više od cijelog lijevog centra i ljevice, to nikako ne može biti samo rezultat katastrofalno promašene politike čovjeka čija je ambicija daleko premašila njegove političke sposobnosti. Radi se mnogo ozbiljnijem pomaku političkog klatna udesno i pitanje je koliko će vremena trebati da se taj momentum promijeni.
Ne čekaju nas dramatični dani
Naravno, prvi korak u pokušaju da se nekad premosti ta ponorčina od 30-ak mandata razlike je izbor uspješnijeg političara ili političarke na čelo još uvijek najjače stranke lijevog centra. Biljana Borzan sinoć nije bila sretna pitanjem je li vrijeme za ženu na čelu SDP-a, jer, kako je objasnila, nije baš pravo vrijeme za takvo pitanje, no mnogi u SDP-u očekuju da ona napravi takav iskorak.
Svoje ambicije sigurno ima i stranačka oporba, bivši suspendirani članovi predsjedništva, pogotovo Peđa Grbin i Siniša Hajdaš Dončić, no dojam je da se nitko neće previše zalijetati i da će se prvo nastojati stati iza jednog jakog kandidata koji bi mogao zaokrenuti potopljeni brod SDP-a. Ono čime su se utučeni Restartovci tješili sinoć je da barem Škoro neće imati bitnu, a možda i nikakvu riječ u budućoj vladajućoj koaliciji. Što svakako nije definicija pozitive kakvu su zamišljali do 5. srpnja.
Plenković, naime, ima u rukama skoro potpunu pobjedu. Vladu će vjerojatno moći formirati i samo sa zastupnicima manjinama, a nema sumnje da će većinu moći podebljani s još nekoliko zastupnika drugih opcija i da oni neće moći imati prevelike zahtjeve. Usprkos svim prognozama, ne čekaju nas politički dramatični dani ni nestabilna Vlada. Plenković će vladati, bude li htio, još četiri godine.