Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kako je korona pokazala koliko je besmisleno premijerovo hvalisanje dosadašnjim rastom gospodarstva

Ako je za rast BDP-a u prve tri godine zaslužna Vlada, kriva je i za stravičan pad u zadnjoj godini mandata

Usporedba s usporedivim zemljama danas je za HDZ gadna stvar. Ako se pogledaju posljednje tri godine, one u kojima zemlju vodi Plenkovićeva ekipa, hrvatski BDP je rastao po najnižoj stopi od svih tranzicijskih zemalja EU. A onda je stigao i virus.
Što se upravo događa s koronavirusom:

Refren je već dobro poznat. Andrej Plenković ga je posljednjih godina ponavljao toliko često da valjda i u snu ponekad mrmlja: “Rast BDP-a, pad nezaposlenosti, smanjenje javnog duga…” Sve to su točke na kojima je HDZ nastojao pojačati dojam uspješnosti svoje Vlade, pogotovo pred prošlogodišnje europske i predsjedničke izbore (što za njih i nije baš prošlo najsretnije).

O istim uspjesima biranim riječima je za ovotjednog gostovanja na N1 govorio i donedavni potpredsjednik Sabora Željko Reiner, tako da nema sumnje da će gospodarski plusevi (do pandemije koronavirusa) biti jedan od borbenih pokliča HDZ-a na ovim izborima. Možda bi, međutim, stratezi s Trga žrtava fašizma ipak o tome trebali dvaput promisliti.

Prije pet godina Hrvatska je prvi put nakon šestogodišnje krize zabilježila rast gospodarstva. U ne baš sretno vrijeme za tad oporbeni HDZ – taman u izbornoj godini Vlada Zorana Milanovića mogla se pohvaliti s konačno pozitivnim makroekonomskim pokazateljima. U 2015. godini, nakon šest godina minusa, hrvatski BDP je porastao za 2,4 posto, što je bilo i nešto više od prosječnog rasta gospodarstva u Europskoj uniji (2,3 posto).

Mrvice i usporedive zemlje

Kako bi nekako prikazali rast u zadnjoj godini Milanovićevog mandata nedovoljno vrijednim za nove četiri godine mandata, iz HDZ-a su se domislili dodatnom kriteriju rasta gospodarstva – onom po kojem se hrvatski BDP gleda u kontekstu rasta s “usporedivim zemljama” – to jest, tranzicijskim zemljama istočne Europe. Po tim brojkama, kako su tumačili tadašnji predizborni stratezi HDZ-a, Hrvatska je bila na – dnu (na kraju 2015. je ipak ispalo da je hrvatski BDP rastao po višoj stopi od slovenskog, estonskog i litavskog).

“Ono što se zapravo događa kod nas je da neke pozitivne mrvice padaju iz Europske unije na nas, pa se pozitivni trendovi koji su u drugim državama članicama puno jači kod nas osjećaju kroz blag pozitivni pomak”, govorila je na tiskovnoj konferenciji HDZ-a pet dana prije parlamentarnih izbora 2015. godine tadašnja europarlamentarka Ivana Maletić, a u HDZ-u je mantra tad bila da bi rast hrvatskog BDP-a trebao biti oko pet posto.

Usporedba s usporedivim zemljama je, međutim, danas za HDZ gadna stvar. Ako se pogledaju posljednje tri godine, one u kojima zemlju vodi Plenkovićeva ekipa, hrvatski BDP je rastao po najnižoj stopi od svih tranzicijskih zemalja EU.

Kriv je virus

Te tri godine ne baš preuvjerljivog rasta su manji problem. Veći je u logici i – posljednjoj godini mandata. Naime, Plenkoviću se ne bi svidjelo kad bi se rast BDP-a dovodio u vezu s globalnom gospodarskom konjunkturom (Maletić bi to 2015. opisala kao “padanje nekih pozitivnih mrvica iz EU na nas”), nego je pozitivne makroekonomske pokazatelje, ponekad i strastveno pokušavao pripisati umješnosti njegove Vlade.

Ali, što ćemo s 2020. godinom? Godinom u kojoj će BDP pasti za 9,4 posto, koliko predviđa Vlada? Godinom u kojoj će dug porasti iznad razine iz 2015. godine, kad je Hrvatskom još ravnao SDP (tad je udio duga u BDP-u bio 84,3 posto, za ovu godinu Vlada prognozira 86,7 posto)?

Naravno, kriv je virus. Plenkovićevoj Vladi se ne može predbaciti činjenica da će pad BDP-a u zadnjoj godini njenog mandata pojesti sav rast koji su dosad ostvarili, niti da će dug probiti rekorde. Koronavirus i pandemija su, jednostavno, vanjski utjecaj kojeg se nije moglo izbjeći.

Minus za Andreja

Ali, što ćemo u tom slučaju s – logikom? Jasno je da je rast BDP-a po nimalo spektakularnim stopama od 3,1, 2,7 i 2,9 posto u prve tri godine Andreja Plenkovića također prije svega posljedica – vanjskog utjecaja, godina mirnog rasta gospodarstva u širem hrvatskom okruženju. Kako su rasle brojke EU, lagano je išla gore i Hrvatska (brže od prosjeka Unije, ali i sporije od svih tranzicijskih zemalja).

Izvrnutom logikom kojom se taj rast prikazuje kao ultimativni doseg stalno mijenjajuće Plenkovićeve ekipe ministara, može se i stravičan pad koji će biti zabilježen ove godine pripisati – istim ljudima, a konačan gospodarski skor Vlade Andreja Plenkovića zabilježiti s obaveznim početnim minusom. Ukratko, možda bi bilo bolje za vladajuće da BDP, barem u ovoj kampanji, ne spominju previše.

Jasmin Klarić
Telegram autor
495 članaka Više o autoru
Više s weba