Nekad je nužno odabrati stranu

Kako je, zabranivši podizanje njihove zastave na Pjaci, Grad Split poručio LGBT zajednici da je ne priznaje

Split u posljednje dvije godine očito služi kao kulisa za ispunjavanje ideoloških vizija onih koji ga vode

11.06.2011., Split - Prvi Gay pride u Splitu okupio je oko 200 sudionika iz cijele Europe. Izazvao je veliki revolt u gradu tako da su specijalci imali puno posla Photo: Ivana Ivanovic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Što god tko o tome mislio i u vezi toga tvrdio, činjenica jeste da se na taj način jedna simbolička gesta službenog priznanja te zajednice od strane Grada dokinula i poništila. I to bez ikakvog valjanog razloga.

Stidljivo i jedva primjetno se u najavi ovogodišnjeg splitskog Pridea na lokalnom portalu RTL-a provukla rečenica kako na štandarcu na Pjaci neće biti izvješena zastava LGBT zajednice, pod obrazloženjem koje je očito došlo službeno od Grada, da je to nemoguće jer se na službenim mjestima mogu nalaziti samo službene zastave Grada Splita i Republike Hrvatske. Tako je, nakon što je na drugom splitskom Prideu 2012. godine, koji je u mnogo čemu djelovao terapeutski u odnosu na onaj nasilni prvi iz 2011., uveden taj običaj jednodnevnog podizanja te zastave na simbolički bitnom mjestu, kako zbog lokacije, tako i zbog same ideje ponovnog podizanja śtandarca na Pjaci, isti običaj sada dokinut.

Što god tko o tome mislio i u vezi toga tvrdio, činjenica jeste da se na taj način jedna simbolička gesta službenog priznanja te zajednice od strane Grada dokinula i poništila. I to bez ikakvog valjanog razloga. S istom zabranom susrela se i karnevalska udruga Cukuni, što bi nas moglo navesti na krivu pomisao kako je riječ o nekakvom nepokolebljivim principu kojeg se gradske vlasti tvrdoglavo drže.

Princip ili ideološko zapasavanje teritorija?

No, je li stvarno riječ o principu ili o ideološkom zapasavanju teritorija? Naime, upravo je aktualni gradonačelnik Andro Krstulović Opara, koji sada ustrajava na nekim principima, odmah po nastupanju na dužnost uklonio s tog istog mjesta službenu zastavu Grada Splita, da bi umjesto nje podignuo zastavu narodnjačke splitske općine s kraja 19. stoljeća. Drugim riječima, laž je kako se na službenim mjestima smiju izvjesiti isključivo zastava Grada Splita ili Republike Hrvatske, jer upravo sa štandarcem to nije slučaj. Neovisno o tome što bi aktualni gradonačelnik to možda i želio, zastava koju očito fetišizira naprosto nije službena zastava grada.

No, kako kod nas logika i činjenice nikad nisu bile na pretjeranoj cijeni, Split u posljednje dvije godine očito služi kao kulisa za ispunjavanje ideoloških vizija onih koji ga vode. Nema, naime, nikakve sumnje da je ideologija Hrvatskog narodnog preporoda ono na što se splitski HDZ, posebno onaj njegov dio kojeg reprezentira gradonačelnik Opara, konstantno poziva. Za povrdu te teze ne treba ići dalje od činjenice da je i sama Riva preimenovana u Obalu Hrvatskog narodnog preporoda.

Rijeka je prošlog mjeseca svima poslala poruku

To im međutim ne daje nikakvo pravo da tu ideološku priču nameću čitavom gradu, a dodatno ih ne opravdava da je činjenično falsificiraju. Naime, u središtu Splita, na zgradi Obrtničke škole još uvijek stoji spomen-ploča jednom od prvaka tadašnje Narodne stranke u Splitu, Natku Nodilu, inače povjesničaru i profesoru na splitskoj gimnaziji, koja već skoro tri desetljeća stoji oštećena, budući da je netko s nje izbrisao dio izvornog teksta početkom devedesetih godina.

Na ploči, na kojoj se trenutačno može pročitati: Natko Nodilo (1834-1912) um i srce jedinstvu Hrvata posveti, upadljivo fali jedna riječ, budući da je izvorni natpis glasio ‘Natko Nodilo (1834-1912) um i srce jedinstvu Hrvata i Srba posveti’. Pravi štovatelji splitskih narodnjaka bi davno, a posebno otkad su na vlasti poništili posljedice ovog vandalskog ataka na spomen-obilježje i vratili je u prvobitno stanje. No, kako u pravilu imamo posla s mitomanima i revizionistima, jasno je kako im to nikad neće pasti na pamet. U to ime ne bi bilo loše napraviti mali eksperiment pa poslati gradskoj upravi zahtjev da se ploča popravi.

Dok to pak ne dočekamo, u što je izgledno sumnjati, možemo se sa sjetom prisjetiti kako je riječka gradska uprava prošlog mjeseca na Dan borbe protiv homofobije i transfobije istaknula na vlastitoj zgradi zastavu duginih boja kao poruku jasnog civilizacijskog opredijeljenja. O jedinstvu svih ljudi.