Da bi se objasnila sudbonosna spona krize medija i eksplozije globalnog i lokalnog populizma ne treba napisati deset znanstvenih radova.
Dosta je jedna jedina – anketa.
U ovom slučaju radi se o regularnoj i redovnoj anketi CRO Demoskop, agencije Promocija plus, objavljenoj početkom veljače. Sjetit će se politički kibici, onoj u kojoj je pao Živi zid, a jako dobro startao Start.
Recikliranje bi se dalo i preživjeti
Desetak dana poslije, Europski parlament objavljuje procjenu raspodjele mandata nakon izbora koji se trebaju održati krajem svibnja. Procjena se temelji na lokalnim ispitivanjima javnog mnijenja, na osnovu kojih je jedna agencija raspoređivala mandate, preračunavajući i neodlučne (kakvih ima u anketama, a nema, jasno, u biračkim kutijama). Kako stoji u materijalima iz Europskog parlamenta, ovaj izračun temelji se na anketi CRO Demoskop iz veljače, koju su svi domaći mediji prije samo desetak dana poobjavljivali, uglavnom s uskličnicima na kraju naslova.
Nije teško pogoditi – uskličnici su se vratili. “HDZ dobija šest mandata, SDP tri”, “Prva procjena rezultata europskih izbora” samo su neke od najava teksta o “novoj” anketi. I mic po mic “prva procjena” i “nova anketa” postade politička činjenica u zemlji Hrvatskoj – s pitanjem o njoj se, s mikrofonom u rukama zaskaču političari, a i javna televizija joj je sinoć posvetila gotovo cijelu svoju udarnu političku emisiju “Otvoreno”.
To što se radi o recikliranoj vijesti još bi se nekako dalo i preživjeti. Ali, stavljati redovni CRO Demoskop bez ograda u kontekst europskih izbora, poprilična je pogreška onih koji bi se trebali pobrinuti da javnost bude makar koliko-toliko informirana.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Stranka prvog izbora
CRO Demoskop, naime, nije anketa o izborima za Europski parlament. Pitanje koje se postavlja ispitanicima je ono za koga bi glasali da su danas parlamentarni izbori. Ne europarlamentarni. Parlamentarni.
Golema je to razlika. U najkraćim crtama, praksa je pokazala da su se dosad na izborima za Europski parlament diljem EU birači odlučivali za takozvane stranke prvog izbora, dakle one koje su najbliže njihovim političkim stajalištima. Na parlamentarnim izborima, gdje je ulog političke moći (još uvijek) znatno veći, birači se češće odlučuju za najjaču stranku svoje svjetonazorske grupacije. Primjerice, onaj tko bi se na izborima za Europski parlament odlučio za zelene, na parlamentarnim bi, u strahu da im glas ne propadne, mogao glasati za jaču stranku ljevice. Naravno da su, stoga, i rezultati drugačiji.
Promašili cijeli Amsterdam
Nadalje, CRO Demoskop u principu ispituje samo pojedinačne rejtinge stranaka. Stoga u svom izdanju za veljaču nije uključivao koalicije. Stranke članice Amsterdamske koalicije pojedinačno teže preko deset posto glasova, što bi na europskim izborima sasvim sigurno bilo dovoljno za jedan mandat. Naravno, u “prvoj procjeni rezultata europskih izbora” (uskličnik) tog mandata nema.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Naposlijetku, CRO Demoskop se radi s pretpostavkom prosječne izlaznosti od 50-60 posto. Na posljednjim izborima za Europski parlament u Hrvatskoj odaziv je bio 25,12 posto. Ta razlika u izlaznosti savija rezultate kao jaka gravitacija svjetlost; obično se smatra da manja izlaznost odgovara strankama s jačom infrastrukturom.
Ukratko, svi ti uskličnici, sva ta pitanja i sve te “teme dana” o prvoj anketi za europske izbore tek su malecki, ali vrlo slikoviti simptom obeshrabrujuće duboke krize jedne profesije. Populizam je samo logična posljedica.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kako nastaje populizam? Pa, uzmimo ovu anketu o europskim izborima na koju se sad svi pozivaju, a koja to zapravo nije
Prvo su svi objavili redovni CRO Demoskop. Pa onda, kao novost, procjenu mandata u Europskom parlamentu
“HDZ dobija šest mandata, SDP tri”, “Prva procjena rezultata europskih izbora” samo su neke od najava teksta o “novoj” anketi. I mic po mic “prva procjena” i “nova anketa” postade politička činjenica u zemlji Hrvatskoj - s pitanjem o njoj se, s mikrofonom u rukama zaskaču političari, a i javna televizija joj je sinoć posvetila gotovo cijelu svoju udarnu političku emisiju “Otvoreno”. To što se radi o recikliranoj vijesti još bi se nekako dalo i preživjeti. Ali, stavljati bez ograda redovni CRO Demoskop u kontekst europskih izbora, poprilična je pogreška onih koji bi se trebali pobrinuti da javnost bude makar koliko-toliko informirana.
Da bi se objasnila sudbonosna spona krize medija i eksplozije globalnog i lokalnog populizma ne treba napisati deset znanstvenih radova.
Dosta je jedna jedina – anketa.
U ovom slučaju radi se o regularnoj i redovnoj anketi CRO Demoskop, agencije Promocija plus, objavljenoj početkom veljače. Sjetit će se politički kibici, onoj u kojoj je pao Živi zid, a jako dobro startao Start.
Recikliranje bi se dalo i preživjeti
Desetak dana poslije, Europski parlament objavljuje procjenu raspodjele mandata nakon izbora koji se trebaju održati krajem svibnja. Procjena se temelji na lokalnim ispitivanjima javnog mnijenja, na osnovu kojih je jedna agencija raspoređivala mandate, preračunavajući i neodlučne (kakvih ima u anketama, a nema, jasno, u biračkim kutijama). Kako stoji u materijalima iz Europskog parlamenta, ovaj izračun temelji se na anketi CRO Demoskop iz veljače, koju su svi domaći mediji prije samo desetak dana poobjavljivali, uglavnom s uskličnicima na kraju naslova.
Nije teško pogoditi – uskličnici su se vratili. “HDZ dobija šest mandata, SDP tri”, “Prva procjena rezultata europskih izbora” samo su neke od najava teksta o “novoj” anketi. I mic po mic “prva procjena” i “nova anketa” postade politička činjenica u zemlji Hrvatskoj – s pitanjem o njoj se, s mikrofonom u rukama zaskaču političari, a i javna televizija joj je sinoć posvetila gotovo cijelu svoju udarnu političku emisiju “Otvoreno”.
To što se radi o recikliranoj vijesti još bi se nekako dalo i preživjeti. Ali, stavljati redovni CRO Demoskop bez ograda u kontekst europskih izbora, poprilična je pogreška onih koji bi se trebali pobrinuti da javnost bude makar koliko-toliko informirana.
Stranka prvog izbora
CRO Demoskop, naime, nije anketa o izborima za Europski parlament. Pitanje koje se postavlja ispitanicima je ono za koga bi glasali da su danas parlamentarni izbori. Ne europarlamentarni. Parlamentarni.
Golema je to razlika. U najkraćim crtama, praksa je pokazala da su se dosad na izborima za Europski parlament diljem EU birači odlučivali za takozvane stranke prvog izbora, dakle one koje su najbliže njihovim političkim stajalištima. Na parlamentarnim izborima, gdje je ulog političke moći (još uvijek) znatno veći, birači se češće odlučuju za najjaču stranku svoje svjetonazorske grupacije. Primjerice, onaj tko bi se na izborima za Europski parlament odlučio za zelene, na parlamentarnim bi, u strahu da im glas ne propadne, mogao glasati za jaču stranku ljevice. Naravno da su, stoga, i rezultati drugačiji.
Promašili cijeli Amsterdam
Nadalje, CRO Demoskop u principu ispituje samo pojedinačne rejtinge stranaka. Stoga u svom izdanju za veljaču nije uključivao koalicije. Stranke članice Amsterdamske koalicije pojedinačno teže preko deset posto glasova, što bi na europskim izborima sasvim sigurno bilo dovoljno za jedan mandat. Naravno, u “prvoj procjeni rezultata europskih izbora” (uskličnik) tog mandata nema.
Naposlijetku, CRO Demoskop se radi s pretpostavkom prosječne izlaznosti od 50-60 posto. Na posljednjim izborima za Europski parlament u Hrvatskoj odaziv je bio 25,12 posto. Ta razlika u izlaznosti savija rezultate kao jaka gravitacija svjetlost; obično se smatra da manja izlaznost odgovara strankama s jačom infrastrukturom.
Ukratko, svi ti uskličnici, sva ta pitanja i sve te “teme dana” o prvoj anketi za europske izbore tek su malecki, ali vrlo slikoviti simptom obeshrabrujuće duboke krize jedne profesije. Populizam je samo logična posljedica.