Kako se u maloj Novskoj razvija gigantski centar za razvoj videoigara koji želi pokrenuti hrvatsku industriju
U suradnji s Hrvatskim telekomom donosimo seriju priča o ljudima koji žele Hrvatsku učiniti zemljom boljih mogućnosti
Mario Čelan nije imao pojma o proizvodnji videoigara, čovjek je po struci agronom. No, prije nekoliko godina shvatio koliko je ta industrija globalno eksplodirala i odlučio je napraviti gigantski centar u Novskoj; povukao je ozbiljan novac iz EU fondova, povezao se s lokalnom zajednicom i sada u taj gradić od 13.000 stanovnika dovodi ljude iz cijele zemlje koji tamo besplatno uče i, ako požele ostati, dobivaju poticaje da pokrenu svoje startupove
Svi u Hrvatskoj imaju pravo na jednak pristup najnovijoj tehnologiji. Ona je važan preduvjet za kvalitetniji i jednostavniji život te stvaranje i razvoj vlastitih poslovanja. Upravo zato, najbolja mreža i brzi internet moraju biti dostupni u svakom kutku Hrvatske, kako bi svi već danas živjeli bolje, uspješnije i kvalitetnije, stvarajući tako bolju budućnost za sebe, a i za društvo u cijelosti.
Na prvi pogled Novska djeluje pusto. Vani je sparina i po ulicama bezuspješno tražimo nekoga da nas uputi na adresu koju tražimo. Nakon desetak minuta lutanja po centru i pokušajima s Google mapama, dolazimo pred novouređenu zgradu s kraja 18. stoljeća. Dočekuje nas Mario Čelan, direktor Razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije i čovjek koji je u Novskoj, gradiću od jedva trinaest tisuća stanovnika s okolicom, izgradio ambiciozni poduzetnički inkubator Pismo koji danas privlači mlade programere video igara iz Zagreba i drugih dijelova zemlje.
Njegov je plan prije nekoliko godina mnogima vjerojatno zvučao prilično suludo; odlučio je u Novskoj napraviti središte za proizvodnju videoigara, s idejom da gaming postane vodeća industrija Sisačko-moslavačke županije i preuzme značaj koji su nekad imale Petrokemija i Željezara Sisak. Iako mu je svijet videoigara do prije nekoliko godina bio potpuna nepoznanica, prepoznao je u njemu gigantski potencijal.
Čelan danas stoji ispred bijele, nedavno ožbukane, jednokatnice od šestotinjak kvadratnih metra i objašnjava nam kako je restaurirana u duhu u kojem je bila izgrađena. “A bila je potpuno devastirana. U potkrovlju su se nastanili golubovi i sve je bilo u raspadu”, govori i dodaje da su na jednom od katova našli i dvije stare freske koje također čekaju na restauraciju. U toj zgradi danas se nalazi 17 opremljenih ureda u kojima ljudi iz 12 malenih startupova rade videoigre.
Mladi u inkubaciji dobivaju velike poticaje
Mramornim stepeništem obrubljenim rukohvatom od inoksa, penjemo se na gornji kat. Čelan objašnjava kako su iz EU fondova za svoj projekt dobili 20 milijuna kuna za obnovu ove zgrade i za izgradnju drugog objekta koji bi trebao biti dovršen krajem godine. U tim će se prostorima, nastavlja, nalaziti nekoliko studija s najmodernijom opremom za razvoj videoigara na koje su potrošili milijun eura. I to će, nada se, privući još veći broj developera u Novsku.
Popevši se u hodnik na prvom katu, dočekala nas je tišina. “Developeri ponekad znaju raditi cijelu noć ili od ranog jutra, tako da često u popodnevnim satima ovdje nema mnogo ljudi”, objašnjava Čelan. U jednom od ureda u kojima se nalazi po nekoliko stolova s računalima, nailazimo na dvojicu mladića zadubljenih u svoje velike monitore. Jedan od njih je Jurica Mišković, programer i 3D modeler koji je do Novske potegnuo iz Šibenika. Prošao je ovdje besplatni šestomjesečni tečaj programiranja, nakon čega je pristupio sustavu inkubacije i dobio poticaj od 155 tisuća kuna.
“Otvorio sam obrt i dobio sam pravo na poticaj koji isplaćuju grad Novska, Sisačko-moslavačka županija i HZZ. I sada tim novcem mogu najmanje dvije godine raditi na svojim videoigrama. Ti poticaji definitivno privlače mlade ljude u ovaj kraj”, kaže Mišković kojemu se život u Novskoj sviđa, ali ne bi došao ovdje, priznaje, da je tako nešto bilo pokrenuto u Splitu ili Zadru. Mladić koji s njim dijeli ured zove se Filip Arčabić, saznajemo da oduvijek živi u Novskoj, a u sustav inkubacije se priključio nakon edukacije 3D modelinga. Nije, kaže, tražio poticaje, ali koristi prostor, opremu i pomoć ostalih kolega s kojima svakodnevno surađuje.
Razmišljao sam kako ljude dovesti u Novsku
“Smijali su nam se kada smo došli s najavom da planiramo otvoriti ovakav tip poduzetničkog inkubatora. Doduše, smijao bih se i ja da mi je tako prije nekoliko godina neki tip došao i pričao o nekakvom centru industrije videoigara. Ali danas svi pozitivno reagiraju”, smije se Čelan dok nas vodi do prostorija u kojima se održavaju besplatne šestomjesečne edukacije iz područja gaminga. Sve je krenulo, objašnjava, prije nekoliko godina kada se kod nas počelo učestalo pričati o brzorastućoj industrija videoigara.
“Pročitao sam hrpetinu članaka o tome, a za oko mi je zapela informacija da su u toj industriji financijski prihodi pretekli prihode filmske i glazbene industrije zajedno. Nisam mogao vjerovati da su potukli Hollywood, Bollywood i svjetsku glazbenu scenu, prisjeća se Čelan koji je tada bio na mjestu direktora razvojne agencije i razmišljao kako da dovede ljude u Novsku.
S obzirom na to da je zadnjih deset godina, radeći kao ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Novska, te kroz svoju privatnu konzultantsku firmu, napisao brojne projekte za izvlačenje sredstava iz EU fondova, znao je da kreće natječaj za poduzetnički inkubator i odlučio ga je dobiti. Napisao je projekt, a preko Ministarstva gospodarstva dobio je za njega 20 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj. “Vrtio sam razne priče jer sam htio da to bude nešto specifično, nešto što će proći, a ujedno i dovući ljude iz Đakova, Splita ili Zagreba. I odlučio sam se za ovaj tip industrije jer sam računao da su ljudima u toj branši za početak dovoljni računalo i edukacija”.
Naša edukacija negdje drugdje bi koštala 20 tisuća eura
Prvo je s gradom i županijom u kojoj živi dogovorio besplatne radionice engleskog za vrtiće, a potom i radionice game deva u osnovnim i srednjim školama, kako bi tinejdžere upoznali s tom vrstom posla. Treći korak bio im je uvođenje besplatnih šestomjesečnih edukacija iz programiranja i 3D modeliranja, a s lokalnim vlastima je dogovorio i financiranje dvojice predavača.
”Da nismo uspjeli dobiti sredstva iz EU fondova, i dalje bismo imali te radionice, ali u nekom manjem prostoru. Uz to je još uletio i HZZ koji ljudima bez posla isplaćuje minimalac od tri tisuće kuna za vrijeme edukacije”.
Do sada je njihovu edukaciju u zadnjih godinu i pol uspješno završilo preko 120 polaznika što pokazuje da nemaju problema s odazivom. Neki od njih ušli su i u sustav inkubacije, dodaje. Nastava se održava svaki dan tijekom tjedna po osam sati, a traje šest mjeseci. “Ovakva edukacija bi negdje drugdje koštala dvadeset tisuća eura, a tu je potpuno besplatna”, kaže, priznajući da su imali velikih problema s pronalaskom predavača s dovoljno znanja, a potom i želje za preseljenjem u Novsku.
Ovo mi je jedinstvena prilika
Ulazimo u prostranu predavaonu u kojoj se održava nastava iz programiranja. Za kompjuterima u potpunoj tišini sjedi petnaestak polaznika koji koncentrirano prate mladog, temperamentnog predavača Dominika Cvetkovskog koji im ispred projektnog platna objašnjava rad u Unityju, softveru za programiranje videoigara. Naš dolazak malo im je poremetio pažnju, ali smo došli pred kraj predavanja nakon kojeg su živahno komentirali nastavu od tog dana, te grupno planirali roštilj za vikend.
Primjećujemo da u prostoriji nema niti jedne djevojke, a kasnije saznajemo da se do sada nijedna nije ni prijavila. “Cure su više zainteresirane za 3D modeliranje, našu drugu edukaciju koju vodi kolega Zvonimir Mikšić”, govori nam poslije predavanja Cvetkovski. Taj je programer videoigara došao iz Zagreba, a život u Novskoj mu je, kaže, genijalan. “Ovdje je milina. Nema stresa i stvarno se opuštenije živi. Unajmio sam si stan, a vikendom odlazim u Zagreb jer mi tamo živi zaručnica.”
Na izlasku iz predavaone ulovili smo i Kristijana Drgestina, jednog od polaznika koji se doselio iz Zagreba. Edukacijom je jako zadovoljan, iako, kaže, moraju raditi punom parom. “Neću lagati, nije lagano, mnogo vremena radimo i samo doma, kako bismo uspjeli pratiti tempo. Ovo je ozbiljna stvar i sretan sam da se nešto takvo pojavilo kod nas”. Kristijan se do sada nije bavio programiranjem, ali oduvijek je volio gaming. Odlučio je, kaže, ići na sve ili ništa. “Ostavio sam doma ženu, unajmio ovdje sobu i nakon završetka edukacije planiram se zaposliti u nekom game dev studiju ili otvoriti obrt i priključiti se u sustav inkubacije. U tom slučaju ću se sa suprugom doseliti ovdje jer je to jedinstvena prilika”, govori.
Mještani su ih dobro prihvatili, grad je malo živnuo
Nakon prvih edukacija i dolaska novih ljudi u grad, nastala je navala za smještaj. U jednom je trenutku to postao problem. “No, srećom ljudi ovdje imaju dosta neiskorištenog prostora, pa su ih počeli uređivati i pripremati za iznajmljivanje tako da je i u tom segmentu malo krenulo nabolje”, prepričava Čelan i dodaje kako su mještani dobro prihvatili nove mlade ljude koji dolaze. “A i grad kao da je malo živnuo”, komentira. Zanimljivo je, dodaje, da Novljani nemaju nikakve predrasude prema videoigrama, a na pitanje znaju li uopće što je game develop, kroz smijeh odgovara da ni on nema pojma.
Ali trudi se pohvatati. Čelan kao voditelj projekta odlazi na sajmove za videoigre i Reboot Develop konferencije u Dubrovnik, a tamo se susreće s mnogo ozbiljnih game developera. Jednom je prilikom saznao da se na Akademiji dramske umjetnosti održavalo predavanje o gejmerskom rječniku. “Kupio sam si prije predavanja bilježnicu, došao tamo i sve si lijepo zapisao. Doduše, dogodi se da i danas u njihovom društvu ne zna o čemu točno pričaju” iskreno priča Čelan, inače agronom po struci.
Uskoro otvaraju srednju game dev školu, a planira se i izgradnja esport arene
Da su stvarno ozbiljni u naumu da od Sisačko-moslavačke županije naprave centar industrije videoigara govori i činjenica da od rujna iduće godine u Novskoj uvode i srednjoškolski program za tehničara razvoja videoigara. Takva ista škola pokrenuta je i u Sisku, a s nastavom, najavljuje Čelan, kreću sljedeće školske godine. “Uspjeli smo izbaciti neke predmete poput povijesti, biologije i kemije, a stavili smo naglasak na strukovne predmete, od arta do programiranja”, najavljuje.
Inkubator Pismo ušao je i u kategoriju trideset i pet najboljih Regiostars projekata za ovu godinu u inovacijsko digitalnom segmentu. To bi im, nada se Čelan, trebalo pomoći da iz EU fondova izvuku još milijun eura. “To nam je plan. Uskoro izlazi natječaj u sklopu kojeg će u svakoj državi po jedan hub dobiti taj novac i vjerujem da će nam ovo priznanje pomoći. S tih dodatnih milijun eura izgradili bismo esport dvoranu za tri tisuće gledatelja ovdje u Novskoj”.
Ta disciplina, objašnjava, kod nas nije još razvijena za razliku od recimo Srbije, a o Južnoj Koreji, Kini ili Americi da ni ne govorimo. “Iznenadio sam se kada sam saznao da je finale esporta prošle godine imao veću gledanost od Superbowla”, govori i dodaje kako smatra da će se izgradnjom esport arene otvoriti nova radna mjesta, odnosno pojavit će se neki novi kadrovi kojih kod nas gotovo da nema. “Mi nećemo organizirati turnire, ali ćemo napraviti svu potrebnu infrastrukturu za to. Ima već dosta naših tvrtki koje su u tome i mi ćemo im pružiti mogućnost da se još više razviju u tom području”.
Samo da prvi studio iz inkubacije uspije
Daljnji planovi ne uključuju nužno zaradu, bitno im je, kaže, platiti režije, nastavni kadar i ostati na nuli. Pokrivanje tog segmenta im je osigurano od županije, ali i dalje će se javljati na natječaje EU fondova. “I ako ne dobijemo, nismo u panici jer možemo ovako još godinama funkcionirati” govori Čelan.
“Jeste li čuli za dečka iz Varaždina koji je napravio videoigru Doodle Jump i zaradio ogromnu lovu? Ludo. Dakle, napravio je igru u dva dana. Jedan dan je crtao, drugi dan programirao i tjedan kasnije zaradio dvanaest milijuna kuna. Zakačio je igru na Google play i od svake reklame dobio jedan cent. Ako samo jedan od ovih startupova uspije, i netko postane milijunaš, to će biti naš uspjeh i najbolja reklama”, zaključuje za kraj Čelan.
Za više inspirativnih priča iz svijeta boljih mogućnosti posjetite izsvijetaboljihmogucnosti.t.ht.hr
Producirano u radionici TG Studija, Telegramove in-house agencije za nativni marketing. Sadržaj omogućuje najbolja mreža u Hrvatskoj.