U protekla tri dana broj događanja u Agrokoru i oko njega bio je jednostavno prevelik za ograničeni medijski prostor. Odluka Suda u Londonu o izručenju Ivice Todorića zasjenila je tri iznimno važna događaja koji će bitno odrediti smjer i način raspetljavanja kolapsa koncerna. Tjedan je započeo Glavnom skupštinom Tiska na kojoj je punomoćnik većinskog dioničara, Agrokora d.d., podnio i zatim izglasao protuprijedlog objavljenom dnevnom redu kojim je Odluka o pristupu Tiska kao dodatnog jamca za roll-up ugovor povučena.
Tako je Tisak i dalje ostao jedina značajna hrvatska kompanija u većinskom vlasništvu Agrokora koja ne jamči za obaveze nepotrebnog kreditnog aranžmana. Možemo pretpostaviti da je razlog za tu iznimku dogovor s manjinskim dioničarem, multinacionalnom korporacijom British American Tobacco, koja zajedno sa svojom hrvatskom podružnicom iz Rovinja posjeduje 41,86 % dionica Tiska te ima više od polovine udjela na tržištu cigareta u Hrvatskoj.
Pedeset pitanja manjinskih dioničara za Upravu Tiska
Na Glavnoj skupštini Uprava Tiska zaprimila je čak pedeset pitanja punomoćnika jednog od manjinskih dioničara, Agram Invest, koja najbolje otkrivaju razloge zbog kojih predsjednici uprava i direktori pojedinih kompanija u sastavu Agrokora ne žele potpisati financijska izvješća za prošlu godinu. Tako je punomoćnik Agram Investa između ostalog pitao Upravu Tiska kada je dobila na uvid Ugovor o roll-up kreditu, zašto se ovisnim društvima zabranjuje izdavanje jamstava koja su davana Agrokoru, je li Tisak uopće koristio sredstva iz roll-up kredita i ako jest, koliko je od tih sredstava proslijeđeno BAT-u.
Uprava Tiska obećala je pisanim putem javno odgovoriti na sva pitanja u roku od sedam dana od dana održavanja Glavne skupštine. Tada će isteći i rok koji je Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, prema pisanju portala Indeks, dala predsjednicima Uprava i direktorima ostalih važnijih kompanija u sastavu koncerna da potpišu financijska izvješća za 2017. godinu koja će uključivati i izdana jamstva Agrokoru d.d. što će ih automatski učiniti insolventnima. Čelnici kompanija su opravdano u strahu da će zbog tog potpisa sebe izložiti sudskim tužbama za naknadu štete koje će podnijeti nezadovoljni manjinski dioničari i izravni vjerovnici društava kojima oni formalno upravljaju.
Odstupiti ili učiniti ono što im je naredila Dalić
Tako su predsjednici i članovi Uprava pojedinih kompanija prije nekoliko dana dobili pisma pravnih zastupnika vjerovnika kojima su upozoreni da će biti odgovorni za svu štetu koju će svojim potpisom prouzročiti te da izvanredna uprava Agrokora nije ovlaštena davati upute članovima uprava pojedinih društava, a „niti ih takve upute oslobađaju bilo kakve odgovornosti“. Direktori imaju tri opcije: podnijeti ostavke na svoje funkcije ili potpisati financijska izvješća bez uključenih jamstava ili postupiti po zahtjevu Martine Dalić i nalogu izvanredne uprave.
Ključan element načelnog sporazuma koji su prije dva tjedna potpisali članovi Privremenog vjerovničkog vijeća i ruska banka VTB i pompozno ga predstavili kao volju većine vjerovnika, upravo je stvaranje novih „zrcalnih“ društava umjesto starih insolventnih. Preduvjet za stvaranje „nove“ Jamnice i „novog“ Leda njihova je insolventnost, a za nju je potrebno najprije proknjižiti jamstva. Već sam jednom napisao da bi svaki nasumice izabrani stečajni upravitelj u stečajnom postupku poništio jamstva Jamnice i Leda iz Todorićeve ere, ali i ona koja su uz zalog nad žigovima i nekretninama po nalogu Ramljaka izdana u korist većinskog vlasnika. Budući da su u igri stotine milijuna eura, nervoza i prodaje boze uzet će maha.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Franck još nije dobio odgovore od Trgovačkog suda
Nakon što su se pobunili manjinski dioničari Tiska, a direktori kompanija u sastavu koncerna otkazali slijepu poslušnost, uslijedila je najveća nevolja, koja dovodi u pitanje i sam javno proklamirani smisao državne intervencije: zaštitu hrvatskog gospodarstva. Franck je u utorak obavijestio javnost da još uvijek nije dobio odgovore na svoje podneske Trgovačkom sudu u Zagrebu od 6. travnja 2018. kojima je zatražio da Sud zabrani izvanrednom povjereniku angažiranje i plaćanje novih savjetnika.
U međuvremenu je Privremeno vjerovničko vijeće (PVV) na svojoj 18. sjednici održanoj „korespondentnim putem“ 13. travnja 2018. donijelo Odluku o „uspostavi sustava dvostruke kontrole po principu četiri oka na način da se angažiraju dvije neovisne grupe savjetnika“. Znači, nakon pet mjeseci pregovaranja i dvije neuspješne sjednice PVV-a na kojima nije bilo dovoljno suglasja izabrani su savjetnici PVV-a koje plaća Agrokor, a prema tekstu Odluke uloga im je da u ime vjerovnika provjere prijedlog nagodbe koji su izradili savjetnici Agrokora.
Kakve je savjetničke naknade dogovorio Peruško
PVV je ovlastio izvanrednog povjerenika da izravno dogovori savjetničke naknade iako je još Ante Ramljak na saborskom Odboru za gospodarstvo mahao papirom na kojem su bili prikazani troškovi za svih osam, međusobno vrstom i cijenom vrlo različitih savjetničkih usluga. Tako je McKinsey prema tom prijedlogu trebao imati naknadu od 120 tisuća eura tjedno, a donedavni predstavnik Knighthead Capital Managementa u PVV-u, PJT Partners nastavio bi svoj posao za transakcijsku naknadu od 3,5 milijuna eura i diskrecijsku od 500 tisuća eura. Pravni savjetnik Akin Gump imao je u prijedlogu nešto skromnije naknade, transakcijsku od 2,25 milijuna dolara i plaćanje unaprijed od 300 tisuća dolara.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Je li Fabris Peruško u proteklim danima ugovorio ove ili neke druge iznose nije poznato. Agrokor nije dostavio u spis Suda zapisnike s tri zadnje sjednice PVV-a, a odluku o imenovanju novih savjetnika nije objavio na svojim službenim internetskim stranicama. Budući da je Trgovački sud u Zagrebu svojim Zaključkom od 20. veljače 2018. zabranio izvanrednoj upravi da iz imovine Agrokora plaća savjetnike pojedinih vjerovnika, bit će zanimljivo saznati je li Sud odobrio da bivši savjetnici pojedinih vjerovnika pretvoreni u savjetnike PVV-a postanu trošak Agrokora.
Koje su stare tražbine plaćene uz odobrenje PVV-a?
Franck je izabran za predstavnika skupine A u „stalno“ Vjerovničko vijeće. Iz njihovog podneska Sudu od 20. travnja 2018. vidljivo je da tu skupinu čine 44 razlučna vjerovnika, koji potražuju 6,59 milijardi kuna. Njih 24 predalo je punomoći Francku kako bi zastupao njihove interese u Vjerovničkom vijeću.
Vrijednost njihovih tražbina ukupno iznosi 3,3 milijarde kuna, a među njima je osam banaka (Croatia banka, Imex banka, Istarska kreditna banka, Jadranska banka, J&T banka, Kreditna banka Zagreb, OTP Banka, i Raiffeiseinbank Austria), dva osiguravajuća društva (Croatia osiguranje i Jadransko osiguranje), pet proizvođača (Saponia, Steklarna Hrasnik, TDR, Viro tvornica šećera i Žito Osijek), četiri distributera (AWT International, Medika, TRCZ Automobili i Trgovački centar Zagreb) te Adris, Inceptum, Kapital Trade, Općina Lovran i Sokol Marić.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Svi oni traže isto što i Franck, da Sud naloži izvanrednom povjereniku objavu liste svih starih tražbina koje su plaćene uz suglasnost PVV-a, objašnjenje kriterija za odabir plaćanja te zabranu raspolaganja imovinom Agrokora osim za podmirenje tekućih obaveza. Koga zastupaju članovi Privremenog vjerovničkog vijeća čiji je sastav na prijedlog Ante Ramljaka odredio Sud upitno je od travnja prošle godine. Naredni tjedan ističe rok od 90 dana u kojem su i vjerovnici iz ostale četiri skupine trebali izabrati svoje predstavnike. Ukoliko to neka skupina ne učini prema članku 30. Zakona o postupku izvanredne uprave to će na prijedlog izvanrednog povjerenika učiniti Sud.
Bankari koji su, kao, zabrinuti za hrvatsko gospodarstvo
U topničkoj pripremi presudnih odluka u srijedu je na službenim stranicama Agrokora osvanula „Izjava ključnih vjerovnika o valjanosti jamstava“ koju je potpisala dosad neviđena interesna grupacija: Knighthead Capital Management, Sberbank, VTB, Zagrebačka banka i Fidelity International. Ukratko, ova skupina korisnika jamstava optužuje sve one koji ta jamstva osporavaju da to čine iz „vlastitih, uskih interesa ugrožavajući uspjeh postupka izvanredne uprave“ i da to „ne koristi Agrokorovim dobavljačima i radnicima“.
Tako smo došli do kraja povijesti, grupa ruskih i inih bankara te probranih američkih fondova zabrinuta je za opće dobro i javni interes, svekoliki prosperitet hrvatskog gospodarstva i dobrobit radničke klase u Agrokoru, a skupina koju predstavlja Franck misli samo na svoj profit i ugrožava sklapanje nagodbe. Kako smo do sad bezbroj puta čuli da je lex Agrokor napravljen zbog zaštite hrvatskog gospodarstva Andrej Plenković sigurno neće dvojiti što treba učiniti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Sukob između branitelja interesa hrvatskog radništva oličenih u djelu Knighthead Capital Managementa i Sberbanke s hrvatskim uskogrudnim kapitalom programiran je još ulaskom Ante Ramljaka u toranj. Ili je možda netko stvarno povjerovao da Marica Vidaković i Mato Brlošić sjede u PVV-u kako bi predstavljali „dobavljače“? Krajnji domet takve politike nacrt je nagodbe koji podsjeća na prazan ražanj. Onaj dio hrvatskog gospodarstva kojem je taj ražanj namijenjen trenutno trči šumom.
Kako smo došli do toga da ruske banke, kao, štite naše gospodarstvo, a Franck ugrožava nagodbu oko Agrokora
Fižulić polemizira oko pravog značenja predloženog načelnog sporazum vjerovnika o nagodbi oko Agrokora
Tako smo došli do kraja povijesti, grupa ruskih i inih bankara te probranih američkih fondova zabrinuta je za opće dobro i javni interes, svekoliki prosperitet hrvatskog gospodarstva i dobrobit radničke klase u Agrokoru, a skupina koju predstavlja Franck misli samo na svoj profit i ugrožava sklapanje nagodbe. Kako smo do sad bezbroj puta čuli da je lex Agrokor napravljen zbog zaštite hrvatskog gospodarstva Andrej Plenković sigurno neće dvojiti što treba učiniti.
U protekla tri dana broj događanja u Agrokoru i oko njega bio je jednostavno prevelik za ograničeni medijski prostor. Odluka Suda u Londonu o izručenju Ivice Todorića zasjenila je tri iznimno važna događaja koji će bitno odrediti smjer i način raspetljavanja kolapsa koncerna. Tjedan je započeo Glavnom skupštinom Tiska na kojoj je punomoćnik većinskog dioničara, Agrokora d.d., podnio i zatim izglasao protuprijedlog objavljenom dnevnom redu kojim je Odluka o pristupu Tiska kao dodatnog jamca za roll-up ugovor povučena.
Tako je Tisak i dalje ostao jedina značajna hrvatska kompanija u većinskom vlasništvu Agrokora koja ne jamči za obaveze nepotrebnog kreditnog aranžmana. Možemo pretpostaviti da je razlog za tu iznimku dogovor s manjinskim dioničarem, multinacionalnom korporacijom British American Tobacco, koja zajedno sa svojom hrvatskom podružnicom iz Rovinja posjeduje 41,86 % dionica Tiska te ima više od polovine udjela na tržištu cigareta u Hrvatskoj.
Pedeset pitanja manjinskih dioničara za Upravu Tiska
Na Glavnoj skupštini Uprava Tiska zaprimila je čak pedeset pitanja punomoćnika jednog od manjinskih dioničara, Agram Invest, koja najbolje otkrivaju razloge zbog kojih predsjednici uprava i direktori pojedinih kompanija u sastavu Agrokora ne žele potpisati financijska izvješća za prošlu godinu. Tako je punomoćnik Agram Investa između ostalog pitao Upravu Tiska kada je dobila na uvid Ugovor o roll-up kreditu, zašto se ovisnim društvima zabranjuje izdavanje jamstava koja su davana Agrokoru, je li Tisak uopće koristio sredstva iz roll-up kredita i ako jest, koliko je od tih sredstava proslijeđeno BAT-u.
Uprava Tiska obećala je pisanim putem javno odgovoriti na sva pitanja u roku od sedam dana od dana održavanja Glavne skupštine. Tada će isteći i rok koji je Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, prema pisanju portala Indeks, dala predsjednicima Uprava i direktorima ostalih važnijih kompanija u sastavu koncerna da potpišu financijska izvješća za 2017. godinu koja će uključivati i izdana jamstva Agrokoru d.d. što će ih automatski učiniti insolventnima. Čelnici kompanija su opravdano u strahu da će zbog tog potpisa sebe izložiti sudskim tužbama za naknadu štete koje će podnijeti nezadovoljni manjinski dioničari i izravni vjerovnici društava kojima oni formalno upravljaju.
Odstupiti ili učiniti ono što im je naredila Dalić
Tako su predsjednici i članovi Uprava pojedinih kompanija prije nekoliko dana dobili pisma pravnih zastupnika vjerovnika kojima su upozoreni da će biti odgovorni za svu štetu koju će svojim potpisom prouzročiti te da izvanredna uprava Agrokora nije ovlaštena davati upute članovima uprava pojedinih društava, a „niti ih takve upute oslobađaju bilo kakve odgovornosti“. Direktori imaju tri opcije: podnijeti ostavke na svoje funkcije ili potpisati financijska izvješća bez uključenih jamstava ili postupiti po zahtjevu Martine Dalić i nalogu izvanredne uprave.
Ključan element načelnog sporazuma koji su prije dva tjedna potpisali članovi Privremenog vjerovničkog vijeća i ruska banka VTB i pompozno ga predstavili kao volju većine vjerovnika, upravo je stvaranje novih „zrcalnih“ društava umjesto starih insolventnih. Preduvjet za stvaranje „nove“ Jamnice i „novog“ Leda njihova je insolventnost, a za nju je potrebno najprije proknjižiti jamstva. Već sam jednom napisao da bi svaki nasumice izabrani stečajni upravitelj u stečajnom postupku poništio jamstva Jamnice i Leda iz Todorićeve ere, ali i ona koja su uz zalog nad žigovima i nekretninama po nalogu Ramljaka izdana u korist većinskog vlasnika. Budući da su u igri stotine milijuna eura, nervoza i prodaje boze uzet će maha.
Franck još nije dobio odgovore od Trgovačkog suda
Nakon što su se pobunili manjinski dioničari Tiska, a direktori kompanija u sastavu koncerna otkazali slijepu poslušnost, uslijedila je najveća nevolja, koja dovodi u pitanje i sam javno proklamirani smisao državne intervencije: zaštitu hrvatskog gospodarstva. Franck je u utorak obavijestio javnost da još uvijek nije dobio odgovore na svoje podneske Trgovačkom sudu u Zagrebu od 6. travnja 2018. kojima je zatražio da Sud zabrani izvanrednom povjereniku angažiranje i plaćanje novih savjetnika.
U međuvremenu je Privremeno vjerovničko vijeće (PVV) na svojoj 18. sjednici održanoj „korespondentnim putem“ 13. travnja 2018. donijelo Odluku o „uspostavi sustava dvostruke kontrole po principu četiri oka na način da se angažiraju dvije neovisne grupe savjetnika“. Znači, nakon pet mjeseci pregovaranja i dvije neuspješne sjednice PVV-a na kojima nije bilo dovoljno suglasja izabrani su savjetnici PVV-a koje plaća Agrokor, a prema tekstu Odluke uloga im je da u ime vjerovnika provjere prijedlog nagodbe koji su izradili savjetnici Agrokora.
Kakve je savjetničke naknade dogovorio Peruško
PVV je ovlastio izvanrednog povjerenika da izravno dogovori savjetničke naknade iako je još Ante Ramljak na saborskom Odboru za gospodarstvo mahao papirom na kojem su bili prikazani troškovi za svih osam, međusobno vrstom i cijenom vrlo različitih savjetničkih usluga. Tako je McKinsey prema tom prijedlogu trebao imati naknadu od 120 tisuća eura tjedno, a donedavni predstavnik Knighthead Capital Managementa u PVV-u, PJT Partners nastavio bi svoj posao za transakcijsku naknadu od 3,5 milijuna eura i diskrecijsku od 500 tisuća eura. Pravni savjetnik Akin Gump imao je u prijedlogu nešto skromnije naknade, transakcijsku od 2,25 milijuna dolara i plaćanje unaprijed od 300 tisuća dolara.
Je li Fabris Peruško u proteklim danima ugovorio ove ili neke druge iznose nije poznato. Agrokor nije dostavio u spis Suda zapisnike s tri zadnje sjednice PVV-a, a odluku o imenovanju novih savjetnika nije objavio na svojim službenim internetskim stranicama. Budući da je Trgovački sud u Zagrebu svojim Zaključkom od 20. veljače 2018. zabranio izvanrednoj upravi da iz imovine Agrokora plaća savjetnike pojedinih vjerovnika, bit će zanimljivo saznati je li Sud odobrio da bivši savjetnici pojedinih vjerovnika pretvoreni u savjetnike PVV-a postanu trošak Agrokora.
Koje su stare tražbine plaćene uz odobrenje PVV-a?
Franck je izabran za predstavnika skupine A u „stalno“ Vjerovničko vijeće. Iz njihovog podneska Sudu od 20. travnja 2018. vidljivo je da tu skupinu čine 44 razlučna vjerovnika, koji potražuju 6,59 milijardi kuna. Njih 24 predalo je punomoći Francku kako bi zastupao njihove interese u Vjerovničkom vijeću.
Vrijednost njihovih tražbina ukupno iznosi 3,3 milijarde kuna, a među njima je osam banaka (Croatia banka, Imex banka, Istarska kreditna banka, Jadranska banka, J&T banka, Kreditna banka Zagreb, OTP Banka, i Raiffeiseinbank Austria), dva osiguravajuća društva (Croatia osiguranje i Jadransko osiguranje), pet proizvođača (Saponia, Steklarna Hrasnik, TDR, Viro tvornica šećera i Žito Osijek), četiri distributera (AWT International, Medika, TRCZ Automobili i Trgovački centar Zagreb) te Adris, Inceptum, Kapital Trade, Općina Lovran i Sokol Marić.
Svi oni traže isto što i Franck, da Sud naloži izvanrednom povjereniku objavu liste svih starih tražbina koje su plaćene uz suglasnost PVV-a, objašnjenje kriterija za odabir plaćanja te zabranu raspolaganja imovinom Agrokora osim za podmirenje tekućih obaveza. Koga zastupaju članovi Privremenog vjerovničkog vijeća čiji je sastav na prijedlog Ante Ramljaka odredio Sud upitno je od travnja prošle godine. Naredni tjedan ističe rok od 90 dana u kojem su i vjerovnici iz ostale četiri skupine trebali izabrati svoje predstavnike. Ukoliko to neka skupina ne učini prema članku 30. Zakona o postupku izvanredne uprave to će na prijedlog izvanrednog povjerenika učiniti Sud.
Bankari koji su, kao, zabrinuti za hrvatsko gospodarstvo
U topničkoj pripremi presudnih odluka u srijedu je na službenim stranicama Agrokora osvanula „Izjava ključnih vjerovnika o valjanosti jamstava“ koju je potpisala dosad neviđena interesna grupacija: Knighthead Capital Management, Sberbank, VTB, Zagrebačka banka i Fidelity International. Ukratko, ova skupina korisnika jamstava optužuje sve one koji ta jamstva osporavaju da to čine iz „vlastitih, uskih interesa ugrožavajući uspjeh postupka izvanredne uprave“ i da to „ne koristi Agrokorovim dobavljačima i radnicima“.
Tako smo došli do kraja povijesti, grupa ruskih i inih bankara te probranih američkih fondova zabrinuta je za opće dobro i javni interes, svekoliki prosperitet hrvatskog gospodarstva i dobrobit radničke klase u Agrokoru, a skupina koju predstavlja Franck misli samo na svoj profit i ugrožava sklapanje nagodbe. Kako smo do sad bezbroj puta čuli da je lex Agrokor napravljen zbog zaštite hrvatskog gospodarstva Andrej Plenković sigurno neće dvojiti što treba učiniti.
Sukob između branitelja interesa hrvatskog radništva oličenih u djelu Knighthead Capital Managementa i Sberbanke s hrvatskim uskogrudnim kapitalom programiran je još ulaskom Ante Ramljaka u toranj. Ili je možda netko stvarno povjerovao da Marica Vidaković i Mato Brlošić sjede u PVV-u kako bi predstavljali „dobavljače“? Krajnji domet takve politike nacrt je nagodbe koji podsjeća na prazan ražanj. Onaj dio hrvatskog gospodarstva kojem je taj ražanj namijenjen trenutno trči šumom.