Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kakve su šanse HDZ-u da na lokalnim izborima uzme velike gradove? Od 2009. do sada, uspjeli su samo jednom

Otkad se provode direktni izbore za gradonačelnike, HDZ je loše prolazio u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku

HDZ je od 2009. godine u četiri velika grada ukupno 12 puta pokušavao doći do pobjede. Uspio je samo jednom - Andro Krstulović Opara je prije tri godine za dlaku pobijedio Željka Keruma i od tada vodi Split. U preostalih 11 utakmica, HDZ-ovi kandidati uspjeli su svega četiri puta doći do drugog kruga

Političku 2020. godinu HDZ, pogotovo vrh te stranke, dugo će pamtiti. Prvo je u ožujku, u sjeni koronavirusa, Andrej Plenković potpuno pomeo stranačku konkurenciju, da bi zatim, pod istom sjenkom, slično napravio i konkurenciji na parlamentarnim izborima. HDZ je 5. srpnja ostvario najuvjerljiviju pobjedu u ovom stoljeću i na putu do praktički apsolutne moći na državnoj razini stoji tek neugodni, ali s ovlastima na uglavnom simboličkoj razini, politički suparnik s Pantovčaka.

No, do ulaska u dugačak trogodišnji period bez ikakvih redovnih izbora (od lipnja 2021. do svibnja 2024. godine) treba još odraditi i lokalne izbore, koji se redovno održavaju svake četiri godine u treće svibanjskoj nedjelji. Ti izbori su, iz perspektive najjače hrvatske stranke, prilika za konsolidaciju političke moći na svim razinama koja će se teško tako skoro ponoviti.

Đapić jedini politički teškaš

Što se tiče županija, tu će slika biti slična kao i dosad, pitanje je samo razmjera HDZ-ove neupitne pobjede – ova stranka redovno, čak i u najtežim vremenima, ima najviše župana, a tako će biti i na izborima 2021. godine. Ovaj put, međutim, HDZ dolazi i po velike gradove.

Što je zajedničko, primjerice, Margareti Mađerić, Vesni Buterin, Vjekoslavu Ivaniševiću ili Draženu Vidoviću? To su samo neki od kandidata HDZ-a za gradonačelnike nekog od četiri najveća hrvatska grada (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek) u posljednjih 11 godina, otkad se čelnici gradova biraju direktno.

Možda jedini pravi, iskusni politički teškaš kojeg je HDZ uopće i podržao za kandidata za gradonačelnika od 2009. godine do danas zove se – Anto Đapić. On je prije 11 godina bio zajednički kandidat HSP-a i HDZ-a za gradonačelnika Osijeka (i izgubio u drugom krugu).

Do pobjede su pokušavali doći 12 puta

Dakle, otkad se održavaju direktni izbori za gradonačelnika, HDZ je u četiri velika grada ukupno 12 puta pokušavao doći do pobjede. Uspio je samo jednom – Andro Krstulović Opara je prije tri godine za dlaku pobijedio Željka Keruma i od tada vodi Split.

U preostalih 11 utakmica, HDZ-ovi kandidati uspjeli su svega četiri puta doći do drugog kruga. I onda tamo izgubiti. Posebno je porazno bilo u Zagrebu, Mađerić je 2013. bila četvrta, s 5,41 posto glasova, a četiri godine kasnije Drago Prgomet peti, pridobivši 5,6 posto birača.

Kako je i koliko HDZ zauzeo teren

Stvari su ovaj put, međutim, dramatično drugačije. U ovom trenutku, deset mjeseci prije izbora, jasno je da HDZ-ove ambicije u sva četiri velika grada nisu bez osnova. Još je rano pričati o kandidatima (iako se, primjerice, dosta spominje Vili Beroš kad je u pitanju Zagreb), ali brojke govore da je stranka Andreja Plenkovića na srpanjskim izborima u velikim gradovima zauzela teren.

Na parlamentarnim izborima su HDZ-ove liste osvojile najviše glasova u Zagrebu (zapravo, Prvoj izbornoj jedinici, koja je jedina u potpunosti “zagrebačka”, dok su periferni dijelovi grada rasuti kroz još tri izborne jedinice), Osijeku i Splitu. Samo u SDP-ovoj višedesetljetnoj tvrđavi, Rijeci, HDZ je ostao na drugom mjestu.

Ozbiljan postotak glasova u velikim gradovima

Pritom su brojke prilično uvjerljive. U Zagrebu im je 2017. kandidat za gradonačelnika (Prgomet) dobio 5,6 posto glasova – sad su u Prvoj izbornoj jedinici bili na 28,32 posto. U Rijeci je Kristijan Staničić prije tri godine osvojio 13,95 posto, HDZ-ova lista na parlamentarnim izborima skoro dvostruko više (26,19 posto).

U Splitu je kasniji pobjednik Krstulović Opara u prvom krugu dobio 26,1, a sad je to HDZ “podebljao” na 33,35 posto. Naposljetku, u Osijeku, u kojem se očekivalo da će HDZ imati biti velikih problema s Domovinskim pokretom, 17,17 posto koliko je u prvom krugu 2017. godine osvojila Ivana Šojat “pretvorilo” se u 39,73 posto glasova za listu HDZ-a 5. srpnja.

Kraj priče o katastrofi u gradovima?

Naravno, lokalni izbori nisu posve isto što i parlamentarni – sama logika glasanja za ljude i stranke koje će se baviti komunalnim problemima nije ista kao pri davanju glasa ljudima i strankama koje će voditi nacionalnu politiku.

Mnogo toga, presudno mnogo toga, vjerojatno će ovisiti i o osobama kandidata i kandidatkinja, kako HDZ-ovih, tako i drugih stranaka. Osim toga, teško je očekivati da će SDP za deset mjeseci biti u knock-downu u kakvom je danas i sigurno će lokalne izbore promatrati kao priliku da objave urbi et orbi da se vraćaju u igru.

Nepobitno je, međutim, da je u ovom trenutku HDZ u naletu. I da se toj stranci, kao nikad dosad, pruža prilika da izvještaji s lokalnih izbora dogodine ne počinju, kao dosad, rečenicama o “katastrofi HDZ-a u velikim gradovima”.

Jasmin Klarić
Telegram autor
524 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program