“Nećemo odgovarati na pitanja jer prosvjedujemo protiv cenzure”, izjavila je danas zastupnica Domovinskog pokreta Karolina Vidović Krišto. Bila je to zadnja rečenica na konferenciji za medije koju je održala na temu: “(Ne)sloboda medija u vrijeme širenja koronavirusa”.
Kad netko odbije odgovarati na pitanja medija na pressici tobože organiziranoj u ime slobode medija, priča je prozirna poput gorskog potoka. Pa ipak, valja se osvrnuti na još nekoliko čudesnih teza izrečenih u predigri za “Festival slobode”, koji se održava sutra u Zagrebu kao prosvjedni skup protiv Stožera i epidemioloških mjera.
Jer, ako je i bilo sumnje, ovom tiskovnom konferencijom, kao i čudesnim pokušajima izbjegavanja nošenja maske u Saboru, Vidović Krišto se definitivno pozicionirala na mjesto vrhovne propovjednice najžešćeg populizma koje su svojim političkim brodolomima upražnjenim ostavili Ivan Pernar, Ivan Vilibor Sinčić i Mislav Kolakušić.
Gajski i dalje u formi
Liječnica Lidija Gajski tako je jučer govoreći rame uz rame s Vidović Krišto na tiskovnoj konferenciji za slobodu medija na kojoj mediji nisu smjeli postavljati pitanja, iznijela niz krajnje, hm…., kreativnih teza o pandemiji koronavirusa. Pritom je sve one koji nisu znali za njih prozvala neupućenima. “Znate li da test može biti pozitivan, a da niste zaraženi? Znate li da je broj umrlih jednak onom proteklih godina? Znate li da su na vrhuncu krize bolnice bile prazne? Znate li da su maske pogubne za psihoemocionalni razvoj djece? Znate li da širom svijeta znanstvenici traže ukidanje mjera?”, sipala je Gajski, radi čijih je netočnih izjava o pandemiji svojedobno reagirala i Hrvatska liječnička komora.
Napisano je već gomilu puta, ali, eto nek’ bude još jednom. Broj umrlih nije jednak onom proteklih godina. Štoviše, u Hrvatskoj, gdje je zaraza u najkritičnijem periodu zaustavljena mjerama izolacije, u prvih je šest mjeseci umrlo manje nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Manje prometnih nesreća i ozljeda, te manje širenje gripe i ostalih zaraznih bolesti (na koje je izolacija, naravno, također djelovala) razlog su i manjem broju umrlih. No, u zemljama koje je ozbiljno poharao Covid-19, nema ni najmanjih dvojbi. Kako je objavio Eurostat, po podacima koje su dobili iz 24 zemlje EU, od ožujka do svibnja ove godine umrlo je 160 tisuća ljudi više što je to bio prosjek za ta tri mjeseca od 2016. do 2019. godine.
Portali za inkviziciju i teološki pojmovi
Jasno, bolnice nisu bile prazne, štoviše, navala na njih je izazvala blokadu zdravstvenog sustava, pogotovo u Italiji ili SAD-u, što je točka u kojoj pandemija Covida-19 postaje izrazito opasna. Hrvatska, srećom, nije došla u tu situaciju. Zasad. Znanstvenici širom svijeta, naravno, ne traže ukidanje mjera, traže njihovo strože poštivanje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Čudesa na tiskovnoj konferenciji za slobodu medija na kojoj mediji nisu smjeli postavljati pitanja, međutim, tek su počinjala. Predstojnik Zavoda za organsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Valerije Vrček, bio je posebno nadahnut: “Mediji izruguju svetinje, a što je s epidemijom?”, “Uvedeni su medijski alati za cenzuru, portali za inkviziciju”, “Mi živimo u stanju koje se može opisati teološkim pojmovima, živimo u iščekivanju novog normalnog, konačnog spasa od igle”, sipao je Vrček, koji se zapitao i “gdje je nestalo istraživačko novinarstvo”. Na, ponovimo, tiskovnoj konferenciji na kojima novinarima nisu dozvoljena pitanja.
Malo virusnog začina i pošast pobačaja
A onda je nastupio možda i najpoznatiji koronaskeptik u Hrvata, imunolog Srećko Sladoljev. Čovjek koji se u travnju pitao kako to da “svi znamo da je u mjesec dana umrlo 2000 ljudi od nuspojava starosti i bolesti s malo virusnog začina, a nitko da je istom vremenu obavljeno preko 700.000 pobačaja”. Konstatirao je kako maske ne djeluju i kako je to sad potvrđeno (nije, maske sprečavaju širenje bolesti), zaključivši kako je na djelu “cenzura zdrave pameti”, čudeći se što ga mediji izbjegavaju i hvaleći se svojim, kako je rekao, točnim prognozama s početka pandemije.
Sladoljev je, inače, na izborima 5. srpnja bio konkurent stranci Vidović Krišto. I tad je prognozirao. “Mojim ulaskom u Sabor kao narodnog poslanika specijaliste, narod će reći što misli o antikoruptivnoj politici stranaka koje se izmjenjuju već 30 godina, kao i što misle o mjerama koje su pokrenute za suzbijanje famozne nove bolesti”, govorio je u kampanji kao kandidat platforme Dosta je pljačke, koju su okupili Živi zid i Pernar. Bio je prvi na listi u Prvoj izbornoj jedinici, koja pokriva širi centar glavnog grada Hrvatske. Od 173.718 birača koji su tamo ubacili ispravno popunjen listić u biračku kutiju za njega se odlučilo njih 1.160.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Karolina Vidović Krišto zadnjih dana zbilja briljira. Je li pobijedila i Pernara u najboljim danima?
Čudesa s tiskovne konferencije za slobodu medija na kojoj mediji nisu smjeli postavljati pitanja
Ako je i bilo sumnje, ovom tiskovnom konferencijom, kao i čudesnim pokušajima izbjegavanja nošenja maske u Saboru, Vidović Krišto se definitivno pozicionirala na mjesto vrhovne propovjednice najžešćeg populizma
“Nećemo odgovarati na pitanja jer prosvjedujemo protiv cenzure”, izjavila je danas zastupnica Domovinskog pokreta Karolina Vidović Krišto. Bila je to zadnja rečenica na konferenciji za medije koju je održala na temu: “(Ne)sloboda medija u vrijeme širenja koronavirusa”.
Kad netko odbije odgovarati na pitanja medija na pressici tobože organiziranoj u ime slobode medija, priča je prozirna poput gorskog potoka. Pa ipak, valja se osvrnuti na još nekoliko čudesnih teza izrečenih u predigri za “Festival slobode”, koji se održava sutra u Zagrebu kao prosvjedni skup protiv Stožera i epidemioloških mjera.
Jer, ako je i bilo sumnje, ovom tiskovnom konferencijom, kao i čudesnim pokušajima izbjegavanja nošenja maske u Saboru, Vidović Krišto se definitivno pozicionirala na mjesto vrhovne propovjednice najžešćeg populizma koje su svojim političkim brodolomima upražnjenim ostavili Ivan Pernar, Ivan Vilibor Sinčić i Mislav Kolakušić.
Gajski i dalje u formi
Liječnica Lidija Gajski tako je jučer govoreći rame uz rame s Vidović Krišto na tiskovnoj konferenciji za slobodu medija na kojoj mediji nisu smjeli postavljati pitanja, iznijela niz krajnje, hm…., kreativnih teza o pandemiji koronavirusa. Pritom je sve one koji nisu znali za njih prozvala neupućenima. “Znate li da test može biti pozitivan, a da niste zaraženi? Znate li da je broj umrlih jednak onom proteklih godina? Znate li da su na vrhuncu krize bolnice bile prazne? Znate li da su maske pogubne za psihoemocionalni razvoj djece? Znate li da širom svijeta znanstvenici traže ukidanje mjera?”, sipala je Gajski, radi čijih je netočnih izjava o pandemiji svojedobno reagirala i Hrvatska liječnička komora.
Napisano je već gomilu puta, ali, eto nek’ bude još jednom. Broj umrlih nije jednak onom proteklih godina. Štoviše, u Hrvatskoj, gdje je zaraza u najkritičnijem periodu zaustavljena mjerama izolacije, u prvih je šest mjeseci umrlo manje nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Manje prometnih nesreća i ozljeda, te manje širenje gripe i ostalih zaraznih bolesti (na koje je izolacija, naravno, također djelovala) razlog su i manjem broju umrlih. No, u zemljama koje je ozbiljno poharao Covid-19, nema ni najmanjih dvojbi. Kako je objavio Eurostat, po podacima koje su dobili iz 24 zemlje EU, od ožujka do svibnja ove godine umrlo je 160 tisuća ljudi više što je to bio prosjek za ta tri mjeseca od 2016. do 2019. godine.
Portali za inkviziciju i teološki pojmovi
Jasno, bolnice nisu bile prazne, štoviše, navala na njih je izazvala blokadu zdravstvenog sustava, pogotovo u Italiji ili SAD-u, što je točka u kojoj pandemija Covida-19 postaje izrazito opasna. Hrvatska, srećom, nije došla u tu situaciju. Zasad. Znanstvenici širom svijeta, naravno, ne traže ukidanje mjera, traže njihovo strože poštivanje.
Čudesa na tiskovnoj konferenciji za slobodu medija na kojoj mediji nisu smjeli postavljati pitanja, međutim, tek su počinjala. Predstojnik Zavoda za organsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Valerije Vrček, bio je posebno nadahnut: “Mediji izruguju svetinje, a što je s epidemijom?”, “Uvedeni su medijski alati za cenzuru, portali za inkviziciju”, “Mi živimo u stanju koje se može opisati teološkim pojmovima, živimo u iščekivanju novog normalnog, konačnog spasa od igle”, sipao je Vrček, koji se zapitao i “gdje je nestalo istraživačko novinarstvo”. Na, ponovimo, tiskovnoj konferenciji na kojima novinarima nisu dozvoljena pitanja.
Malo virusnog začina i pošast pobačaja
A onda je nastupio možda i najpoznatiji koronaskeptik u Hrvata, imunolog Srećko Sladoljev. Čovjek koji se u travnju pitao kako to da “svi znamo da je u mjesec dana umrlo 2000 ljudi od nuspojava starosti i bolesti s malo virusnog začina, a nitko da je istom vremenu obavljeno preko 700.000 pobačaja”. Konstatirao je kako maske ne djeluju i kako je to sad potvrđeno (nije, maske sprečavaju širenje bolesti), zaključivši kako je na djelu “cenzura zdrave pameti”, čudeći se što ga mediji izbjegavaju i hvaleći se svojim, kako je rekao, točnim prognozama s početka pandemije.
Sladoljev je, inače, na izborima 5. srpnja bio konkurent stranci Vidović Krišto. I tad je prognozirao. “Mojim ulaskom u Sabor kao narodnog poslanika specijaliste, narod će reći što misli o antikoruptivnoj politici stranaka koje se izmjenjuju već 30 godina, kao i što misle o mjerama koje su pokrenute za suzbijanje famozne nove bolesti”, govorio je u kampanji kao kandidat platforme Dosta je pljačke, koju su okupili Živi zid i Pernar. Bio je prvi na listi u Prvoj izbornoj jedinici, koja pokriva širi centar glavnog grada Hrvatske. Od 173.718 birača koji su tamo ubacili ispravno popunjen listić u biračku kutiju za njega se odlučilo njih 1.160.