Nekad je nužno odabrati stranu
FOTO: Vjekoslav Skledar/Telegram

Koalicija centra bori se za ulazak u Sabor. Dalija Orešković priča o tome što ih je spojilo i kamo će dalje

Razgovarali smo o izgledima koalicije centra na nedjeljnim izborima i političkim igrama koje će uslijediti

Koalicija centra bori se za ulazak u Sabor. Dalija Orešković priča o tome što ih je spojilo i kamo će dalje

Razgovarali smo o izgledima koalicije centra na nedjeljnim izborima i političkim igrama koje će uslijediti

FOTO: Vjekoslav Skledar/Telegram

'Jaka država, u smislu čvrste vladavine prava i sigurnog pravnog okvira, plus slobodno tržište kojeg danas zapravo nema, jer imamo ortački kapitalizam, plus zaštita ugroženih skupina na primjeren način – to su preduvjeti za ostvarivanje pravedne države kojoj težimo. Najlakše je tamburati o prošlosti, vraćati nas stoljećima unatrag, udarati po socijalno najugroženijim skupinama, i u predizborno vrijeme društvo vraćati u prostor ideoloških ratova i jalovih sukoba'.

Koalicija centra nastala je dva i pol dana prije isteka roka za predaju izbornih lista, kada se Stranka s Imenom i Prezimenom pridružila već postojećoj koaliciji u kojoj su Pametno i Fokus. Time su značajno porasle šanse da će na izborima 5. srpnja u Sabor ući barem jedan zastupnik društveno i ekonomski liberalnog svjetonazora. Prema velikom istraživanju HR Rejting, koje je tijekom lipnja provedeno u svim izbornim jedinicama, najviše šanse za osvajanje mandata koalicija centra ima u I. izbornoj jedinici. Posljednje ankete pokazuju nisu bez izgleda ni u X. i VIII.

Na čelu liste u I. jedinici nalazi se Dalija Orešković. Od ulaska u politiku 2018., bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa svoju političku težinu testirala je dva puta. Na izborima za Europski parlament prošle godine njezina stranka Start osvojila je 2,02 posto glasova. Orešković se kandidirala i za predsjednicu RH, kada je u prvom krugu izbora prošlog prosinca dobila povjerenje 2,9 posto birača. Uoči trećeg pokušaja na parlamentarnim izborima u nedjelju, s Dalijom Orešković popričali smo o njezinim očekivanjima, planovima i odnosima s drugim protagonistima na političkoj sceni.

Dalija Orešković snimljena ovaj tjedan Vjekoslav Skledar

TELEGRAM: Kakav je vaš trenutni status u stranci s Imenom i Prezimenom? U medijima se često koristi sintagma stranka s Imenom i Prezimenom Dalije Orešković, ali niste na popisu najistaknutijih članova objavljenom na stranici STRIP-a. I što je sa Startom, strankom koju ste osnovali kada ste se počeli baviti politikom?

OREŠKOVIĆ: Stranka s Imenom i Prezimenom nije novoosnovana stranka. Namjeravali smo osnovati novu stranku, zamišljenu kao platformu u kojoj će sudjelovati čitav niz manjih stranka i nezavisnih lista. Dan nakon što smo to najavili, proglašen je lockdown. Zbog mjera suzbijanja širenja zaraze nismo mogli održati osnivačku skupštinu na kojoj bi istovremeno u jednoj prostoriji bilo sto ljudi. Zbog toga smo od Ministarstva uprave zatražili da nam se dopusti elektronska skupština.

No, dobili smo očitovanje prema kojem takva registracija ne bi bila prihvaćena. U tom trenutku poduzela sam jedini mogući korak – žrtvovala sam Start, koji smo preimenovali u Stranku s Imenom i Prezimenom. Tom prilikom odstupila sam s funkcije predsjednice, kako bi čitava ideja što više sličila onome što smo se dogovorili – da stranka služi kao logistika, tehnički servis razvoju političkih ideja i programa. Sada sam članica Stranke s Imenom i Prezimenom, i voditeljica stranačkog Odbora za pravosuđe.

TELEGRAM: Oko kojih ideja se nova stranka našla s koalicijskim partnerima, Pametnim i Fokusom?

OREŠKOVIĆ: Stranka Pametno još je 2016. najavila reformu teritorijalnog ustroja, koja je tada bila vrlo hvaljena. Teritorijalna reforma bila je i prva prilično razrađena programska mjera s kojom se predstavio STRIP. Mi tvrdimo da je teritorijalni preustroj početak svih reformi. Izašli smo s malo drugačijim prijedlogom nego Pametno, ali i jedni i drugi smatramo da se Hrvatska treba podijeliti na pet regija. Određujući granice tih regija, STRIP je u obzir uzeo reakcije ljudi, ispitivanja javnog mijenja, logike uspostavljanja prometnih i gospodarskih cjelina.

Osim toga, mi smo granice ostavili difuznima, što znači da bismo u graničnim područjima organizirali lokalne referendume kako bismo vidjeli kamo lokalno stanovništvo gravitira. Što se tiče postojećih 555 jedinica lokalne samouprave, nismo išli za tim da se one naprosto ukinu. Umjesto toga, predlažemo funkcionalno spajanje uprava tih općina. Lokalno stanovništvo ne treba se bojati da će se tako ukinuti njihovi identiteti. Jer to nije točno; mi svakom mjestu želimo osigurati optimalne uvjete za razvoj, a u identitete nećemo zadirati.

No, nema potrebe da pet općina s malim brojem stanovnika ima svoj administrativni aparat. Mi bismo pet takvih administrativnih aparata spojili u jednu jedinicu. Time bismo racionalizirali troškove s jedne strane, a s druge strane profesionalizirali upravu tako da lakše može prepoznati razvojne potrebe jednog šireg područja.

Osim toga, s partnerima smo se našli oko drugih ciljeva, poput reforme pravosuđa, smanjenja poreza i ukidanja nepotrebnih parafiskalnih nameta, stvaranja uvjeta za poštenu tržišnu utakmicu. Sve su to teme koje nas snažno povezuju. Bilo je potrebno puno vremena da se ostvari taj dijalog, ali sretna sam što se hrvatski centar napokon okupio, i to pod pravim reformskim ciljevima i mjerama.

TELEGRAM: Kako to da u novoj koaliciji nema HSLS-a?

OREŠKOVIĆ: Baš mi je drago da ste me pitali o Dariju Hrebaku i HSLS-u. Otužno. Dario Hrebak zabio je zadnji čavao u lijes te stranke. HSLS-a kao takvog više nema, ali to ne znači da na političkom tržištu nema onih koji zastupaju ideje jedne liberalne, ekonomski liberalne političke priče, koja je istovremeno i socijalno osviještena. S druge strane, Hrebak je, svojim stavljanjem na listu HDZ-a, postao tragikomična priča. Ta izjava da mu je Andrej Plenković obećao iskorijeniti korupciju uz njegov slogan transparentnosti, čak nije ni loš vic.

TELEGRAM: Malo prije ste rekli da je vaša priča liberalna, nakon čega ste se brzo ispravili da je ona ekonomski liberalna. Ne biste li rekli da ste i društveno liberalni?

OREŠKOVIĆ: Apsolutno jesmo, ali važno je naglasiti i ovo drugo, kao i to da naš program podrazumijeva borbu za socijalno pravednu državu, jer to Hrvatska danas nije.

TELEGRAM: Što ćete učiniti kako bi ona to postala?

OREŠKOVIĆ: Ekonomske politike koje su do sada provodile opcije koje su obnašale vlast nisu vodile brigu o socijalnim potrebama stanovništva. Iz mandata u mandat u proteklih 30 godina životni standard naših građana je sve lošiji. Danas imao četvrtinu ljudi koji žive u siromaštvu, i jednu petinu koja je u riziku od siromaštva. Razlog tome možemo pronaći i u teritorijalnom ustroju, i u sustavu javne uprave općenito koji se razmnožio, zbog čega toliko inzistiramo na preustroju.

Gospodarstvo je devastirano, a velika porezna presija ne služi za razvojne potrebe društva, kao ni za servisiranje socijalnih javnih politika. Ona služi plaćanju danka uhljebničkom, parazitskom sustavu kojeg su osmislili HDZ i SDP. Želimo pravno uređenu državu u kojoj se može štiti poduzetništvo, ali istovremeno i pravnu državu koja će štititi socijalna prava ugroženih skupine. Zbog toga su jačanje neovisnosti pravosuđa i osnivanje ureda za prevenciju korupcije s puno širim ovlastima od onih koje ima trenutno Povjerenstvo za sukob interesa, također važni dijelovi našeg programa.

Jaka država, u smislu čvrste vladavine prava i sigurnog pravnog okvira, plus slobodno tržište kojeg danas zapravo nema, jer imamo ortački kapitalizam, plus zaštita ugroženih skupina na primjeren način – to su preduvjeti za ostvarivanje pravedne države kojoj težimo.

TELEGRAM: Prijeti li ženama opasnost da postanu ugrožena skupina u Hrvatskoj? S obzirom na izjave koje su postale norma tijekom ove kampanje…

OREŠKOVIĆ: Ne događa se ništa što nije viđeno već toliko puta do sada. To je jedna dobro uhodana u praksi testirana i uspješna diverzija. Mi živimo u državi koja je potonula po svim ekonomskim i gospodarskim parametrima, pa na kraju krajeva, i po kriterijima zaštite ljudskih prava. Usprkos tome, ne bavimo se rješavanjem osnovnih egzistencijalnih problema građana, jer to najveće opcije ne znaju.

Najlakše je tamburati o prošlosti, vraćati nas stoljećima unatrag, udarati po socijalno najugroženijim skupinama, i u predizborno vrijeme društvo vraćati u prostor ideoloških ratova i jalovih sukoba. Sada to rade oni koji su jači po trenutnom rejtingu i time automatski sužavaju medijski prostor za sve nas koji smo u tom trenutku po rejtingu slabiji. To je ono što je nas do sada kočilo u kampanji.

TELEGRAM: Da provedete promjene kojima težite, trebat će vam prilična politička težina. Koliko mandata očekujete na izborima u nedjelju?

OREŠKOVIĆ: Iz anketa proizlazi da glas za našu opciju u nekoliko jedinica nije bačen glas, a broj mandata ovisi o izlaznosti birača, pa ih ovim putem pozivam da izađu na birališta i glasaju za listu broj 5.

TELEGRAM: U redu, u kojih nekoliko jedinica očekujete prolazak u Sabor?

OREŠKOVIĆ: Ne bih htjela kalkulirati. Bude li izlaznost na izbore dobra, potvrdit ćemo sve ono što sada prema anketama možemo očekivati. Birači moraju biti hrabri, odgovorni, i svjesni činjenice da se na ovim izborima Hrvatska brani kemijskom olovkom. Nije svejedno kakav će biti sastav Hrvatskog sabora, jer se politička scena stubokom promijenila.

Mi smo, formiranjem političkog centra koji će biti dosljedan u provođenju svojih politika, ovoga trena jedina garancija zdravog razuma, i to ne samo naših birača, nego svih stanovnika Hrvatske. Čvrsto sam uvjerena da će naša politička opcija u budućnosti rasti. To je neminovno zbog kvalitete našeg političkog programa. Imamo i velike kadrovske potencijale, tako da nam samo treba vrijeme i prilika da nas političko tijelo dobro upozna.

TELEGRAM: Kada je Ante Pranić proljetos predstavljao STRIP, rekao je da ste se spremni otvoriti u određenom prihvatljivom rasponu prema lijevoj i desnoj strani. Koji je to konkretno raspon?

OREŠKOVIĆ: Sve što je radikalno nije prihvatljivo. Jedan od naših slogana jest „U centru je budućnost dijaloga“. Desni radikalizam lako je prepoznati jer zadire u temeljna ljudska prava i slobode, ali postoji i lijevi radikalizam, koji zadire u ekonomska prava i slobode. Nije nam prihvatljivo da politike zadiru u ustavom zacrtane okvire prava. Pritom ne mislim samo na politiku Radničke fronte. Očito je da se cijela politika platforme Možemo! obojila idejom da se onima koji imaju ideju veću od 100 tisuća eura ta imovina oduzme.

TELEGRAM: Možemo! sada tvrdi da oni nisu za to da se imovina oduzima, nego da bi htjeli uvesti progresivno oporezivanje.

OREŠKOVIĆ: To je taktika spašavanja nastale štete. Ako dobro poslušate intervju Katarine Peović, tu je čitav niz drugih ekonomski upitnih i štetnih modela. Nama ne treba državno dirigirana ekonomija, ne treba nam socijalizam, ekonomski model koji dokazano ne može donijeti ništa dobro.

Nama treba ono što smo u ustavu zapisali, a što se proteklih 30 godina nije provodilo zato što smo imali koruptivno-klijentelistički sustav na vlasti. Ali to ne znači da treba gušiti slobodu poduzetništva. Naravno, govorim o poduzetništvu po fer pravilima u čvrstom i učinkovitom pravnom okviru. To je ključna razlika oko koje se jednostavno ne možemo složiti s lijevo-zelenom koalicijom.

Postoje neke druge politike, poput zaštite okoliša, cirkularne ekonomije, održivog razvoja i jačanja lokalne demokracije koje podržavam. Ali vraćanje u socijalizam, čak i uspostava tog nekog socijalizma 21. stoljeća kojim zbunjuju birače, nije mi prihvatljiv. Socijalizam je socijalizam. Neki birači to povezuju s modelima poput Skandinavije, zaboravljajući da su to kapitalističke zemlje. One imaju visoku razinu zaštite građanskih prava, ali samo zato što imaju učinkovite pravne mehanizme. Ono što zastupa Radnička fronta, a time i platforma Možemo!, odstupa od naših temeljnih ustavnih načela.

TELEGRAM: Ne čini li vam se da se Radničku frontu, pa time i Možemo!, ponekad proziva i zbog nepostojećih grijeha? Recimo, vaš koalicijski partner Ivica Puljak nedavno je rekao da ne idete s Možemo! zbog toga što oni žele oduzeti mirovine građanima. Tražio sam, ali nigdje nisam uspio pronaći da je bilo tko iz te stranke, ili cijele koalicije, rekao tako nešto.

OREŠKOVIĆ: Ako pričamo o tome da želimo biti centar dijaloga, onda se svaki komunikacijski nesporazum mora ispraviti dijalogom. Na nekim temama, spomenula sam ih, sigurno bi bilo potrebno surađivati, ali naš temeljni cilj je preustroj države. To su nacionalne politike, i mi smo naš program predstavili tako da on rješava one najteže probleme društva. Platforma Možemo! predstavila se lokalnim politikama.

Čitava njihova popularnost temelji se na borbi protiv Milana Bandića, koja je opravdana, i obećanjima koja se tiču obnove Zagreba, ali na ekonomski neodrživim modelima. Vidim da su obećali i zatvaranje odlagališta Jakuševac za tri godine. Pri tome nisu napomenuli činjenicu da će se to odlagalište i tako zatvoriti za tri godine, barem prema postojećoj građevinskoj dozvoli, time što će se napuniti svoje kapacitete.

Dakle, mi pričamo različitim jezikom, o različitim ciljevima. Kritizira li se platformu Možemo! zbog nekih preuveličanih pogrešaka? Kažem, ako smo društvo dijaloga, onda će se svi nesporazumi vrlo lako riješiti.

TELEGRAM: Dobro, očito je da u dogledno vrijeme nećete postići neki široki sporazum s lijevo-zelenima. Koje ste opcije spremni podržati pri sastavljanju Vlade, s tim saborskim mandatom ili mandatima koje ćete dobiti?

OREŠKOVIĆ: U obzir ne odlazi nitko tko nije spreman provesti teritorijalni preustroj. Spomenule su ga i dvije najveće opcije, ali na potpuno krivi način, s jasnom naznakom da nisu spremne za bilo kakve reforme. HDZ ne želi dirati županije jer su one protočni bojler kojim se servisira njihov uhljebnički, potkapacitirani kadar. SDP vrluda. Oni nemaju hrabrosti upustiti se u bilo kakve reforme koje će biti nešto više od bacanja prašine u oči građana.

Njihov politički brak s IDS-om je garancija da do bilo kakvog smislenog teritorijalnog ustroja neće doći. Pri tome se ne štiti identitet Istre, jer ni mi Istri ne želimo oduzeti ime, ili ono što Istra znači u srcu svakog Istrijana. Mi samo želimo jednom prirodno povezanom području pružiti mogućnost da se poveže u jednu cjelinu.

TELEGRAM: Vi predlažete povezivanje Istre i Kvarnera?

OREŠKOVIĆ: Tako je, i nikome se time neće ništa oduzeti, osim IDS-u. Stanovnicima će se pružiti prilika za postizanje višeg standarda života. SDP to neće dirati, jer si ne može dopustiti da dira svoju ili IDS-ovu kapilarnu mrežu kroz koju se proračunska sredstva isisavaju u stranačke džepove.

TELEGRAM: Ali ako netko iz opcije koja će sastavljati Vladu dođe i kaže, evo, prihvaćamo ove tri točke vašeg programa, hoćete li ih vi podržati?

OREŠKOVIĆ: Mislite da će nam HDZ nešto nuditi? Pa nismo mi Dario Hrebak. A SDP je to već probao. Rajko Ostojić je listao Strategiju suzbijanja korupcije koju sam sastavila i predala Saboru. Ima pet poglavlja. Prvo poglavlje je posvećeno punoj fiskalnoj transparentnosti nametnutoj kao obaveza svih javnih tijela. To mu je bilo, onako, OK. Drugo poglavlje se bavi stvaranjem snažnog, preventivnog antikorupcijskog tijela – zamislimo da je postojeće Povjerenstvo Clark Kent, a sad ga želimo pretvoriti u Supermena. Bilo mu je prihvatljivo.

Treće poglavlje govori o rješavanju problema pravosuđa. I na to su manje-više bili spremni. Onda smo došli na četvrto poglavlje, teritorijalni preustroj, rezanja kapilarne mreže kroz koju korupcija nastaje, a nalazi se ispod detektora svih relevantnih institucija koje bi se korupcijom trebale baviti. Tu je priči bio kraj. Do petog poglavlja, reforme izbornog zakonodavstva, nismo niti došli. Evo, ako je SDP spreman prihvatiti cijeli paket, možemo razgovarati. Ako ne, smatram da sve što je fragmentirano služi samo za zadržavanje postojećih pozicija.

TELEGRAM: Ok, vjerojatno nećete ni sa SDP-om. Ali kako vam zvuči ova vlada: Škoro je premijer, ili Plenkovićev potpredsjednik, njegova sestra je ministrica poljoprivrede, Hrvoje Zekanović ministar unutarnjih poslova, a Zlatko Hasanbegović ministar kulture?

OREŠKOVIĆ: Zvuči mi kao noćna mora. Svako pravo naših građana bilo bi ugroženo s takvom vladom. Vjerujem da građani ipak neće izabrati takvu ekipu da vodi državu.

TELEGRAM: Jedan vaš novi stranački kolega, dr. Boro Nogalo, nedavno je dobio otkaz.

OREŠKOVIĆ: Samo da vas nadopunim, otkaz su dobila dvojica mojih kolega, dr. Boro Nogalo i dr. Davor Plavec. To su dva doktora sa Srebrnjaka koja su dobila otkaze, a nalaze se na našoj izbornoj listi. Dr. Plavec je treći u prvoj izbornoj jedinici, a Boro Nogalo je nositelj u drugoj.

TELEGRAM: Što mislite o okolnostima njihovih otkaza?

OREŠKOVIĆ: To je slika društva u kojem živimo, u kojem je kriminal dio struktura koje su na vlasti. Tijekom korona krize neki političari reklamirali su se tvrdnjama da će ponovo pokrenuti Imunološki zavod. Priča sa Srebrnjakom je ista priča o propasti nečega što vrijedi zbog pokvarenih političkih interesa koruptivne vlasti, samo ispričana na drugačiji način. Država je i u tom slučaju bila nemoćna da zaštiti javni interes, taj vrijedni projekt koji su osmislili dr. Nogalo i njegov tim. Za nekoliko godina ćemo se pitati: pa kako je uopće do toga došlo?

I onda će se na nekim budućim izborima opet javiti populističke grupacije koje će htjeti poentirati na tome da će vratiti Srebrnjak na početnu funkciju i namjenu, ali nakon što su sva sredstva koja su tamo bila pripremljena očerupana i prelivena u privatne džepove. Umjesto da se razvijamo na temelju tih 60 milijuna eura koji se mogu povući iz EU fondova, to će se sada uništiti. To se vidi i iz toga što je tamo za ravnatelja postavljen stranački, potkapacitirani klinac. Što slijedi? Nekretnine će se koristiti za javno-privatna partnerstva u režiji Milana Bandića, naravno, uz svesrdnu podršku koruptivne HDZ-ove strukture.

TELEGRAM: Posljednjih dana krenuli ste u kampanju protiv godišnjeg cijepljenja pasa protiv bjesnoće. Mislite li zaista da je to ključno pitanje u ovom trenutku, ili je riječ o pitanju koje vidite kao dio nekog većeg problema?

OREŠKOVIĆ: To nije naša kampanja. Naša kampanja su krupni reformski zahvati, od kojih politička scena bježi kao vrag od tamjana. Međutim, mi smo se kroz protekla dva mjeseca, što zbog zagušenosti medijskog prostora koronakrizom, što zbog rata anketama i koalicijskim rejtinzima, vrlo teško medijski probijali. Zadnjih pet dana kampanje poslužilo je za privlačenje pažnje na teme o kojima govorimo. Tako smo svaki dan na tiskovnim konferencijama ukazivali na ukidanje jednog nepotrebnog nameta.

To pokazuje da ćemo voditi računa o svim problemima društva, od najvećih do najmanjih. Imamo znanje kojim to prepoznajemo. Imamo i volju da to riješimo. Treba nam samo prilika da ono o čemu pričamo provedemo u djelo, pa makar to bilo i nepotrebno cijepljenje pasa svake godine, ako znanost tvrdi da cjepivo štiti pune tri. To zapravo znači da imamo državu koja štiti nečiji financijski interes namećući obavezu za koju ne postoji racionalno obrazloženje.

TELEGRAM: Kad smo kod države koja štiti privatne financijske interese, mislite li da je Davor Huić, vaš kandidat u VI. Izbornoj jedinici, bio u sukobu interesa kada je poslovao s državom, a bio je savjetnik premijera Tihomira Oreškovića?

OREŠKOVIĆ: Moram priznati da nisam istraživala taj slučaj, i pred sobom nemam papire. Vrlo je teško na to pitanje odgovoriti ovako napamet. Rekla bih da nije. Savjetnici premijera nisu dužnosnici. Nadležna tijela u ovom slučaju mogu se pozabaviti pitanjem je li bilo kršenja propisa i procedura za stupanje u jedan takav poslovni odnos. Ja o svom koalicijskom partneru mogu misliti sve najbolje na temelju informacija dobivenih kroz razgovore i osoban iskustva. O bilo čemu suprotnom pravilima igre trebaju se očitovati nadležna državna tijela. Ako je bilo nešto sporno, nikada neću imati ništa protiv toga da se takva situacija ispita i raščisti.

TELEGRAM: Spomenuli ste da je medijski prostor u kampanji zagušen koronakrizom, ali ta kriza prijeti da će ugušiti i pravo dijela građana da glasaju. Mislite li da postoji mogućnost da Ustavni sud zbog toga poništi izbore?

OREŠKOVIĆ: Takva bi mogućnost postojala kada predsjednik Ustavnog suda ne bi bio gospodin Šeparović. I kada u tom Ustavnom sudu ne bismo imali tri suca koja su u njega ušla dogovorom između HDZ-a i SDP-a. Pritom nije riječ o tri vrsna pravna stručnjaka, nego o tri zaslužna partijska člana koji su svoja mjesta dobili kao nagradu za minuli politički rad.

Gospodin Leko je bio zastupnik u nekoliko mandata Sabora, i kao takav je postao sudac Ustavnog suda. U trenutku kada su bili izabrani za suce Ustavnog suda, Davorin Mlakar i Ingrid Antičević Marinović bili su saborski zastupnici i članovi Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav koji provodi selekcijski postupak. Neću ni počinjati o onom starom HDZ-ovom kadru.

Uz nekoliko časnih izuzetaka, takvom Ustavnom sudu ne može se povjeriti zadaća ustavnih prava u ovako osjetljivom političkom trenutku. Moje povjerenje u Ustavni sud bilo bi veće da je sastav toga suda malo drugačiji, ali sve to su institucionalni i strukturni problemi o kojima cijelo vrijeme govorim. Osnovni problem Hrvatske je to što u 30 godina nije uspjela izgraditi neovisne, objektivne, jake institucije. To je naš nacionalni poraz, i ja se borim za to da to promijenim.