Nekad je nužno odabrati stranu

Kolika je zbilja HDZ-ova prednost? Pogledali smo ankete uoči nekoliko prošlih izbora, dramatično su fulale

U nekoliko prošlih izbornih ciklusa ankete su dva mjeseca pred izbore bile dramatično drugačije od rezultata

FOTO: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

“CRO Demoskop laže, HDZ ima prednost 12-14 posto”, grmio je Karamarko 2015. godine kad se prednost HDZ-a po anketi istopila na 2,1 posto. Na izborima dva mjeseca kasnije doista je pobijedio HDZ. Dobili su 0,16 posto više glasova od SDP-a i krenuli u čuvene pregovore s Mostom.

Pozlata je odavno otpala, a do pred samo mjesec dana izrazito popularni Nacionalni stožer civilne zaštite polako se, ali sigurno, pretvara u tijelo kojem se javnost sve više čudi, a sve manje vjeruje. Što i nije neobično, jer kad se za ljude u samoizolaciji, koje se nazivalo bioteroristima u slučaju da napuste svoje kuće, danas lakonski kaže kako mogu na izbore ako nose masku, o integritetu struke se više ne može pričati.

Dobra vijest za HDZ koji je napunio Stožer svojim stranačkim kadrovima, što to, barem zasad i barem u anketi, nije utjecalo na pad njihove popularnosti. Štoviše, prednost ispred SDP-a se iz prošlomjesečnog CRO Demoskopa sa 1,4 postotnog boda povisila na 2,4. Dva mjeseca pred izbore takva razlika, međutim, ne garantira apsolutno ništa.

Restarteri u prednosti?

Prvo, ako ćemo striktno po brojkama iz ankete, pitanje je postoji li ona uopće, ili je u prednosti Restart koalicija koju okuplja Davor Bernardić. Kad se, naime, zbroji potpora manjih stranaka koji će na izbore sa SDP-om, onda su Restarteri u prednosti. Jasno, radi se o aproksimaciji, jer je pitanje hoće li svi birači tih stranaka dati glas za liste koje predvodi SDP, a nije nemoguće ni da ovo okupljanje privuče još neke birače koji su zasad neodlučni ili bi glasali za neke druge stranke.

No, koalicije na stranu, jer nije isključeno ni da HDZ još na svoju listu privuče pojedince iz drugih stranaka i tako podeblja rezultat, pravo je pitanje koliko ova anketa može biti pokazatelj stvarnih odnosa snaga neposredno pred parlamentarne izbore. Stoga nije loše usporediti rezultate CRO Demoskopa u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa dva mjeseca pred izlaska na birališta s rezultatima iz biračkih kutija.

Građevine i konzultantice

Prije pet godina, u srpnji 2015. godine, Tomislav Karamarko je bio beskrajno nervozan. Anketa je pokazivala da se značajno istopila prednost njegovog HDZ-a pred SDP-om Zorana Milanovića, ostalo je tek 2,1 posto razlike. Slična je bila i razlika između dviju velikih koalicija koje su se okupile oko tih stranaka. “CRO Demoskop laže, HDZ ima prednost 12-14 posto”, grmio je Karamarko, ne libeći se otvorene prijetnje. “Ne znam s kime će ti ljudi raditi u uređenom društvu kada mi dođemo na vlast”, izjavio je tad predsjednik HDZ-a.

Dva mjeseca kasnije, Domoljubna koalicija je doista pobijedila na izborima. Ali, prednost je iznosila tek 0,16 posto glasova na izbornim jedinicama u Hrvatskoj i HDZ je do tri mandata prednosti došao isključivo zahvaljujući zastupnicima dijaspore. Ovaj faktički remi odveo je u dramatične pregovore s Mostom (koji je u anketi dva mjeseca pred izbore bio na 2,6 – a osvojio je gotovo 14 posto glasova!), isforsiranu zajedničku Vladu i poznatu kratkotrajnu priču s “građevinama”, “konzultanticama” i izvanrednim izborima u rujnu 2016. godine.

Kako pobjednici postaju poraženi

Dva mjeseca prije tih izbora, stvar se činila riješenom. Milanovićev SDP je po CRO Demoskopu imao prednost od 9,1 postotnih bodova. No, ta anketa je provedena početkom mjeseca, dok je HDZ još bio obezglavljen ostavkom Karamarka. Stranka je 17. srpnja izabrala Andreja Plenkovića, nadoknadila razliku i pobijedila na izborima u rujnu.

Dosta dramatične promjene u odnosu na anketne rezultate dva mjeseca pred izbore gledali smo i lani. U ožujku, dva mjeseca pred europske izbore, rejting HDZ-a je bio za 11,1 postotni bod ispred SDP-ovog. Dobili su tek 4,01 posto glasova više i jednak broj mandata kao socijaldemokrati.

U listopadu je, pak, Kolinda Grabar-Kitarović bila dosta solidna oklada za drugi mandat na Pantovčaku. U drugom krugu protiv Milanovića trebala je dobiti 5,9 posto glasova više. Dobila je 5,4 posto – manje.

Škoro u trendu

Sve ovo, naravno, ne znači da HDZ nije u prednosti, zato uostalom toliko i forsiraju neobični izborni termin usred ljeta (najvjerojatnije 19. srpnja) i dok još traje pandemija. Prednost im je svakako trend rasta razlike, jer su ankete mnogo preciznije u kretanju potpore, nego u konkretnim brojkama (Grabar-Kitarović je, recimo, već neko vrijeme bila u padu kad je listopadska ankete prognozirala njenu pobjedu u drugom krugu s prednošću od 5,9 posto).

No, druga prednost je za HDZ mnogo, mnogo opipljivija. Štoviše, ima i ime – Miroslav Škoro. Njegov Domovinsko pokret teži desetak posto anketnih glasova, s tim da pregovara s Mostom koji je na oko četiri posto. Niti jedna druga politička opcija nije zasad blizu izbornog praga. Po Škorinim izjavama, sasvim je izvjesno da njegova postizborna suradnja sa SDP-om ne dolazi u obzir, što u ovakvom odnosu snaga daje nazrijeti konture buduće vladajuće većine. Kao što se, međutim, može vidjeti iz anketnih podataka u zadnjih pet godina, dva mjeseca u politici je jako, jako mnogo vremena.