Jer, nije u pitanju samo Slavonija u kojoj koalicija oko Domovinskog pokreta očekuje osvajanje ozbiljnog broja mandata koji su dosad išli HDZ-u, stvari ne izgledaju nimalo dobro ni u Zagrebu. Glavni grad, doduše, odavno nije utvrda HDZ-a, ali upravo je Zagreb bio mjesto na kojem su u stranci kanili nadoknaditi dio glasova koji će neminovno otići pokretu Miroslava Škore. Međutim, činjenica da Vlada nije uspjela prije raspuštanja Sabora donijeti Zakon o obnovi Zagreba mogla bi biti (uz neraskinutu koaliciju s “omiljenim” Milanom Bandićem) olovna kugla oko izbornih ambicija stranke Andreja Plenkovića. Postali su, očito, toga svjesni i u HDZ-u nakon velikog odjeka koji je u javnosti imao efektan prosvjed izvanparlamentarne oporbe, pa se u stranci trse pokazati kako vlast nije zaboravila Zagrepčane iako zakona neće biti prije babljeg ljeta, ili, što je vjerojatnije, jeseni.

Tanka linija između pobjede i poraza

Posebno je nezgodno što je glavni grad raspodijeljen na čak četiri izborne jedinice. Najjači udar za Plenkovićevu stranku osjetit će se tamo gdje se najjače osjetio i potres – u Prvoj izbornoj jedinici koja obuhvaća centar Zagreba. Međutim, ravnoteža odnosa snaga u ostalim izbornim jedinicama koje obuhvaćaju dijelove Zagreba (Druga, Šesta i Sedma) između dvije najjače stranke je izrazito osjetljiva – te tri izborne jedinice su one u kojima se često mijenjaju pobjednici, stoga bi i sitne promjene u biračkim preferencijama mogle imati značajan odjek na ukupnom broju osvojenih mandata 5. srpnja.

Samo dva dana nakon raspuštanja Sabora tako se može reći da je predigra kampanji za HDZ bila sjajna, na krilima borbe protiv koronavirusa stranka se u anketama vratila na prvo mjesto, ali i da je ta pandemijska uvertira – prošlo svršeno vrijeme. Samo pedesetak sati političkog “novog normalnog” bilo je, naime, dovoljno da navuče tamne oblake na izglede vladajuće stranke u čak šest izbornih jedinica. Hrvatsku čeka, nema sumnje, dramatična i neizvjesna izborna utakmica.