Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kovačević: Mogu li liberali uspjeti uvjeriti ljude da su sposobni upravljati državom?

Kakva je perspektiva ujedinjenog liberalnog fronta, IDS-a, Glasa i Pametnog

Na nedavnom Liberalnom forumu, kojeg je organizirao europarlamentarac Jozo Radoš sudjelovali su IDS, Glas i Pametno, dok se HNS i HSLS nisu pojavili. Koje su prepreke suradnji strankama Borisa Miletića, Anke Mrak Taritaš i Marijane Puljak, a kakvu bi sinergiju mogli ostvariti? Pa, za početak liberali moraju uvjeriti građane da mogu državom upravljati bolje nego što su to činili kad su imali priliku

Budući da svaki europarlamentarac ima pravo potrošiti 60 do 70 tisuća eura za promicanje ideja političke grupacije kojoj pripada, Jozo Radoš je dio tog novca odlučio potrošiti na organizaciju Liberalnog foruma. Nevelikom skupu u Zagrebu predsjedavali su, osim Joze Radoša, predsjednica stranke Pametno Marijana Puljak, predsjednik IDS-a Boris Miletić i predsjednica stranke Glas Anka Mrak Taritaš.

Samo poznavateljima i najsitnijih pojedinosti hrvatske političke scene jasno je da na tom savjetovanju nisu bile zastupljene sve hrvatske stranke koje se deklariraju kao liberalne. Nije bilo HSLS-a, među čijim osnivačima je 1989. godine bio i Jozo Radoš, kao ni HNS-a kojemu je donedavno pripadalo društvo koje je danas okupljeno pod okriljem Glasa. Dakle, od pet koliko-toliko poznatih liberalnih stranaka na Liberalnom forumu bile su predstavljene njih tri.

IDS jedini može računati da će samostalno osvojiti mandate u Saboru

Razumno je pretpostaviti da poslije služenja HDZ-u u očuvanju vlasti tijekom ovoga mandata HSLS i HNS nemaju nikakve izglede osvojiti mjesta u Saboru na idućim izborima ako se HDZ ne smiluje i ne dodijeli im pokoje mjesto na svojoj listi. Liberalni forum možemo smatrati pripremnim korakom za afirmaciju liberalnih politika nekompromitiranih suradnjom s ultrakonzervativnim i antiliberalnim HDZ-om i za eventualni udruženi nastup triju liberalnih stranaka na idućim izborima.

Od njih jedino IDS može računati da će samostalno i na idućim izborima osvojiti nekoliko mandata u Saboru pa mu za postizanje toga cilja nije potrebna suradnja s drugim liberalnim strankama. Pokoji glas koji IDS može osvojiti izvan Istre mogao bi dobro doći Glasu i stranci Pametno u njihovim nastojanjima da barem u jednoj izbornoj jedinici prijeđu izborni prag. Što se tiče lokalnih i regionalnih izbora u Istri, Glas i Pametno bi eventualno mogli biti slaba ali ipak nedobrodošla konkurencija IDS-u.

 

Prepreke suradnji liberalnih stranaka

Kako su i Jozo Radoš i Ivan Jakovčić, koji su u Europski parlament izabrani na zajedničkoj listi s SDP-om, ondje članovi kluba zastupnika Saveza liberalnih i demokratskih stranaka za Europu, jasno je da bi se njih dvojica mogli pojaviti kao konkurenti u nadmetanju za vodeće mjesto na eventualnoj budućoj zajedničkoj liberalnoj listi. Isto je tako jasno da, prema aktualnim rezultatima istraživanja javnoga mnijenja, nijedan od njih nema izglede za osvajanje novog mandata u Europskom parlamentu ako osvoji samo one glasove koje mu mogu osigurati navedene tri stranke.

Temeljem svega toga možemo zaključiti da postojeće okolnosti ukazuju na više mogućih prepreka budućoj suradnji spomenutih stranaka nego što je prilika za postizanje vidljivih sinergijskih učinaka eventualne suradnje. Da bi se postigli ti učinci, potrebno je da te stranke ojačaju i podignu razinu podrške birača svojim politikama. U tom pogledu bi održavanje liberalnih foruma poput ovoga koji je organizirao Jozo Radoš moglo biti korisno.

Pravi test liberalnih foruma bit će reakcije birača

Prva pouka bi trebala biti da su forumi istomišljenika tek načini za definiranje ciljeva i politika koje će biti predstavljene biračima. Koliko god forumi bili važni, pravi test njihove korisnosti bit će reakcije birača na ljude i ideje koje će im liberali ponuditi.

Na netom održanom Liberalnom forumu mogli smo zamijetiti negativne reakcije nekih liberalnih političara na sve rašireniju pojavu populizma. Sagledavati populizam samo kao djelovanje neodgovornih političara koji olako daju obećanja za koja unaprijed znaju da su neostvariva nije dostatno za suočavanje s tim sve izraženijim fenomenom hrvatske, europske i američke politike. Znatno produktivnije je poći od pitanja o tome čime su to sve brojniji protestni glasači nezadovoljni.

Razlozi zbog kojih su hrvatski građani nezadovoljni

U Hrvatskoj je relativno lako detektirati te probleme. Primjerice, mogućnost da nečiji bankovni račun bude blokiran bez prethodne sudske odluke dovela je do velikog broja blokiranih građana. Isto tako, mogućnost da troškovi ovrhe više stotina puta premaše iznos izvornog duga dodatni je razlog za nezadovoljstvo velikog broja građana. Prevelik broj jedinica lokalne samouprave od kojih mnoge ne mogu vlastitim prihodima financirati ni najelementarnije potrebe zbog kojih te jedinice postoje – kao što su dječji vrtići i osnovne škole, zbrinjavanje otpada, javna rasvjeta i vodoopskrba – jedan je od očitih problema bez čijeg rješavanja Hrvatska ne može naprijed.

Nerazumno velik broj složenih administrativnih postupaka za rješavanje naizgled jednostavnih problema kao što je otvaranje firme ili dobivanje kategorizacije za objekte namijenjene iznajmljivanju nepotrebno opterećuju poduzetnike. I na koncu, na posve apsurdnu situaciju da su i uz evidentan nedostatak radne snage nadnice u Hrvatskoj niske vladajuća politika nema nikakav zadovoljavajući odgovor. Sve su to – uz mnoge druge – razlozi zbog kojih se ljudi okreću protestnim strankama.

Katolička crkva sve agresivnije nameće konzervativne ideje

Bez nadmetanja s onima za koje građani već glasaju samo zato što su oni prepoznali njihove probleme neće se moći proširiti liberalna izborna baza. To, dakako, ne znači da se liberalna politika treba svesti samo na nadmetanje s populistima u pridobivanju podrške nezadovoljnika. Jasno definirani prijedlozi rješenja putem razrađenih politika trebali bi u tim nadmetanjima liberalima donijeti prednost. Dosljednost u zastupanju odabranog skupa ideja i u situacijama kad je dominantno raspoloženje javnosti drukčije od onog što zastupaju liberali može učvrstiti podršku među istomišljenicima, a argumenti kojima se obrazlažu u prvi mah nepopularne ideje mogu pribaviti nove glasače.

Jedna od tema o kojima bi liberali trebali biti glasni je problematika rada nedjeljom. Mislim da se liberali ne trebaju zauzeti ni za zakonsku zabranu ni za obvezu rada nedjeljom. Odgovor treba biti slobodno sklapanje ugovora između poslodavca i posloprimca o tome kad će se raditi i po kojoj cijeni u okviru općih zakonskih rješenja. S obzirom na sve agresivnije nametanje krajnje konzervativnih ideja koje njeguje Katolička crkva i kojima se žele dovesti u pitanje ključne vrijednosti liberalne demokracije i dosegnute razine ljudskih prava i sloboda, jedna od ključnih zadaća liberalnih stranaka treba biti zauzimanje za te ugrožene vrijednosti.

Inzistiranje na moralnoj, zakonskoj i političkoj ravnopravnosti svih ljudi neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti, vjeri, spolu i političkoj orijentaciji trebalo bi biti ono po čemu su liberali znatno prisutniji u javnosti negoli zagovornici drugih političkih orijentacija. Reforma školstva – koju u najvećoj mjeri koče Katolička crkva i fundamentalističke katoličke udruge – jedna je od takvih tema, a ratifikacija Istanbulske konvencije druga. Uz jasno argumentirane zahtjeve za ratifikaciju publici bi trebala biti prezentirana i jednako jasna objašnjenja zašto u vrijeme socijaldemokratsko-liberalne vlade to nije učinjeno. Ili barem isprika za aljkavost i neodgovornost demonstriranu u vezi s tim problemom.

Mogu li liberali uvjeriti javnost da su sposobni upravljati državom?

Ako bi se liberalne stranke složno, obrazloženo i uporno zauzimale za povećanu participaciju građana u funkcioniranju lokalne vlasti, za regionalizaciju Hrvatske i za decentralizaciju poreznih prihoda, ovlasti i resursa, vjerojatno bi i time pridobile podršku birača koji su nezadovoljni dosad iskazanom nespremnošću dviju najvećih stranaka da u tom pogledu nešto promijene. Čini mi se da je hrvatsko društvo – a to se događa i u europskim zemljama – sve izrazitije obilježeno suprotstavljanjem predmodernih ideoloških i političkih koncepcija te modernističkih koncepcija koje se pozivaju na ravnopravnost, slobodu i pravednost.

Liberali svjesni činjenice da neoliberalna zastranjivanja rezultiraju povećavanjem nejednakosti u društvu koje nemaju veze sa sposobnostima nego sa društvenim položajem pojedinaca takve će politike prokazati kao zamaskirani konzervativizam. Položaj vlasnika financijskog kapitala je u takvim koncepcijama zapravo istoznačan privilegijama aristokracije u feudalnim sustavima, odnosno osnova za ostvarivanje enormnih prihoda od rente. Pravi liberali zauzet će se za to da porezno zakonodavstvo potiče poduzetništvo i zapošljavanja smanjivanjem poreza na rad uz istodobno povećavanje poreza na prihode od svih vrsta rentijerstva.

Privrženost osnovnim idejama prosvjetiteljstva s oslanjanjem na sekularizam, na razum, na znanost i na tehnologiju te dosljednost u zastupanju ideja ravnopravnosti, slobode i pravednosti – uz kritiku birokratizacije europske politike i neoliberalnih zastranjenja koja u Europi i Americi daju sve više razloga za frustracije i nezadovoljstvo iskazano desnim populizmom – liberale ipak upućuje na suradnju sa socijaldemokratima kao baštinicima iste prosvjetiteljske tradicije. Budu li se oslanjali na zdrav razum i odvaže li se za aktivan nastup na političkom tržištu zastupajući ideje u koje iskreno vjeruju, a ne samo floskule za koje misle da bi se mogle svidjeti publici, možda će uspjeti uvjeriti javnost da mogu državom upravljati bolje nego što su to činili kad su imali priliku.

Božo Kovačević
Kolumnist i publicist
174 članka Više o autoru
Više s weba