Nekad je nužno odabrati stranu

Milanović ima finu prednost, skoro kao u kolovozu 2016. Treba li podsjećati što se tad dogodilo?

Ankete su pred prvi krug bile prilično precizne, a trendovi nepovoljni. HDZ je (opet) u teškoj situaciji.

FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Propadanje rejtinga aktualne predsjednice nije nešto što se dogodilo odjednom - sve od lipnja, kad su svoje kandidature najavili Milanović i Škoro rejting Grabar-Kitarović pada, s dodatnim ubrzanjem u njenoj kampanji koja će vrlo vjerojatno ući u udžbenike politologije. Kao negativan primjer.

Gotovo je. Ankete pokazuju preveliku prednost za Zorana Milanovića i to se više ne može okrenuti. Sa svih strana dalo se čuti takve ocjene, jer do izbora je ostalo još jako malo, a brojke su bile neminovne. Bio je rani kolovoz 2016. godine.

Po tada objavljenom CRO Demoskopu agencije Promocija plus, koalicija okupljena oko SDP-a imala je 34,4 posto glasova. HDZ koji je prije nešto više od mjesec dana izabrao novog predsjednika, europarlamentarca Andreja Plenkovića, bio je na 26,4 posto.

U anketi Ipsosa provedenoj u ponedjeljak, samo dan nakon prvog kruga predsjedničkih izbora, Zoran Milanović ima prednost koja frapantno podsjeća na onu koju je njegova koalicija ispustila prije tri godine – tad je bilo osam postotnih bodova razlike, sad je 7,3 postotnih bodova prednosti za njega.

Ankete su prilično precizne

Ovdje valjda odmah reći da je odmahivanje rukom na rezultate anketa poprilična pogreška. Pogotovo kad se one rade blizu samih izbora. Dvije najveće anketne kuće u Hrvatskoj, Ipsos i Promocija plus su u zadnjih nekoliko dana pred prvi krug izbora napravile ankete koje su bile prilično sukladne onom što se našlo u biračkim kutijama.

Promocija plus je Milanoviću dala samo oko jedan posto manje nego što je osvojio na izborima (kad se, naravno, iz rezultata ankete maknu neodlučni), dok je rezultat aktualne predsjednice precijenjen za oko tri posto. Ipsos je, pak, svoju anketu napravio malo kasnije, nakon debate i čuvenog predsjedničinog nastupa u Osijeku, 18. i 19. prosinca. To je bila jedina anketa koja je pokazala da je Milanović prešao u vodstvo. Rezultat bivšeg premijera 22.12. je bio za oko 1,8 posto viši, predsjedničin za jedan posto niži od ankete.

Ono gdje su obje ankete imale malo veće odstupanje je rezultat Miroslava Škore, obje su ga podcijenile za nešto manje od četiri postotna boda. No, to je bilo i očekivano, jer je za Škoru glasala i desnica i birači populista, obje grupacije čije preferencije ankete u principu lošije hvataju.

Propadanje koje traje

Dakle, anketu po kojoj Kolinda Grabar-Kitarović značajno zaostaje treba shvatiti vrlo ozbiljno. Zapravo, još malo ozbiljnije. Propadanje rejtinga aktualne predsjednice nije nešto što se dogodilo odjednom – sve od lipnja, kad su svoje kandidature najavili Milanović i Škoro rejting Grabar-Kitarović pada, s dodatnim ubrzanjem u njenoj kampanji koja će vrlo vjerojatno ući u udžbenike politologije. Kao negativan primjer.

Priča, međutim, ipak nije još gotova. Kolinda Grabar-Kitarović ima još nekoliko dana kampanje da stvar pokuša okrenuti, ili da se dogodi da Zoran Milanović sam sebe spektakularno sabotira, kao prije tri godine kad je održao sastanak sa šatorašima (“mama lekarka” i slično) koji je bez sumnje naštetio rezultatu njegove koalicije na rujanskim izborima.

Mala povijesna ironija je ta da za preokret Kolindi Grabar-Kitarović prije svega treba vremena. Onog vremena kojeg su, odabirom da se izbori uglave usred božićnih i novogodišnjih praznika, ona i HDZ maksimalno skratili. Mislili su ljudi da će trebati braniti prednost…