Ministar turizma za Telegram: Koliko nam hotela još treba? Koliko god stane

KLIMAN: Mislim da tu ima istine. Turizam je grana industrije o kojoj hrvatski proračun jako puno ovisi. On je negdje oko 20 posto BDP-a. Postoji niz faktora koji utječu na turizam, a jedan od njih je i vrijeme. Ako je loše vrijeme tijekom špice sezone, onda će svakako rezultat u toj špici biti nešto lošiji. Ako je bolje, bit će dulja. Ne odnosi se to samo na vrijeme kod nas nego i na vrijeme u cijeloj Europi, gdje je tijekom ljetnih mjeseci sunce i more i dalje dominantan proizvod. To također utječe na dolazak turista. Cijeli jedan splet okolnosti i dobro vođenje politike u konačnosti će odrediti turističku sezonu.

TELEGRAM: Koliko se na kraju prošle sezone uprihodilo?

KLIMAN: Oko 8 milijardi eura od deviza.

TELEGRAM: Jeste li time zadovoljni?

KLIMAN: Pa, moram reći da jesam jer je to najviše od svih turističkih sezona do sada. Nemojmo biti neskromni, to je pokazatelj da o turizmu treba razmišljati i usmjeravati ga prema podizanju razine usluge i prema podizanju razine kapaciteta. Imamo samo 13 posto hotelskog smještaja u našoj ponudi.

Tih 13 posto radi 48 posto ukupnih prihoda i to je jako impozantna brojka. To nam govori da trebamo poticati investicije u turizmu, povećati broj hotelskih soba, broj hotela na Jadranu, ali i u unutrašnjosti.

TELEGRAM: Kakve su procjene za sljedeću sezonu?

KLIMAN: Neki mediji preoptimistično iznose svoje procjene, ne razumijevajući o čemu je riječ; pričaju o 20 posto boljoj sezoni. Tu moramo biti elementarno jasni. Mi nemamo toliko više kapaciteta nego što smo imali prošle godine. Mi smo u glavnoj sezoni već jako bukirani, ostaje nam predsezona i podsezona, i tu objektivno ima mjesta za rast. To je ono na čemu moramo raditi.

Doza optimizma za ovu sezonu je opravdana. Imamo mnogo više interesa nego što smo imali prošlu godinu. Na to je utjecalo niz okolnosti. Ova cijela geopolitička situacija u Turskoj, Egiptu, zbog kojih ta tržišta upadaju u krizu. Rusi više ne ljetuju u toj mjeri u Turskoj. Mi smo sada pojačali naše aktivnosti na ruskom tržištu.

Razgovarao sam u ponedjeljak s ministrom Kovačem da vidimo što napraviti po pitanju viznog režima za turiste iz Rusije. Vize će ostati, ali ima niz drugih načina kako možemo olakšati tim turistima.

Jedan od njih je i da se vize izdaju na aerodromima. Španjolci su to već počeli raditi… No, po tom pitanju postoji jedan drugi problem: mi smo u nekoj vrsti monitoringa za ulazak u schengenski režim i onda se koristi malo pritisak starih članica prema novima. Tu ćemo morati naći jedan model koji će zadovoljiti komociju ruskog turista, gdje bismo mi bili zadovoljni, a i oni bi se osjećali puno bolje kada dođu kod nas nego do sada.

TELEGRAM: Koliko je, prema vašem mišljenju, potrebno novih hotela u Hrvatskoj?

KLIMAN: Koliko god stane. Imamo negdje blizu 1000 kategoriziranih turističkih objekata u Hrvatskoj.

TELEGRAM: Bojite li se otvaranja nove izbjegličke rute preko juga Hrvatske i Dalmacije?

KLIMAN: Mislim da je to objektivno nemoguće zbog konfiguracije terena. To je vrlo upitno, ali u svakom slučaju znat ćemo čuvati svoje interesE, uz naravno humani pristup prema izbjeglicama.

TELEGRAM: ACI marine 90 posto prihoda ostvaruju na vezovima, dok na popratnim sadržajima zarade svega 10 posto prihoda. Kako to promijeniti i što napraviti s ACI-jem?

KLIMAN: Htio bih skrenuti pažnju da je ACI pod nadležnošću Ministarstva prometa, pomorstva i infrastrukture. To je prilično nelogično, ACI je po meni dio turističkog proizvoda i njime treba upravljati turizam. Infrastruktura samoga ACI-ja je jako zapostavljena u uslužnim djelatnostima i treba biti na višoj razini. Treba se samo ugledati na konkurente i tu uslugu bismo trebali razvijati agresivnije i dohodovno mnogo isplativije nego što je to danas samo prodaja veza.

TELEGRAM: Mislite li da bi ACI trebao ostati u većinskom vlasništvu države?

KLIMAN: ACI-ju će trebati jedno restrukturiranje u smislu investicije da bi povećao svoju konkurentnost, to je sigurno. Moramo krenuti u investicijski ciklus, treba ga osmisliti sa strateškim partnerima, treba razraditi modele. Moje osobno mišljenje je da je ACI nacionalno blago, mislim da sam vam time sve rekao.

TELEGRAM: Zašto u hrvatskom turizmu nema greenfield investicija? Sve se radi na postojećim kapacitetima ili se preuređuju stari… Zašto je to tako? Kad ćemo dobiti elitne, luksuzne brendove na obali?

KLIMAN: Reći ću vam nešto vrlo jednostavno – dobivanje dozvola za takve investicije je vrlo komplicirano. Posebice ako je riječ o državnoj imovini ili državnom zemljištu. Investitori trebaju proći institucije kao što su CERP, DUUDI.. Kada je riječ o stranom investitoru, pogledaju procedure i kažu da im je žao, da ne mogu ulaziti u to jer imaju svoje poslovne planove.
Meni osobno je jako bitno da ubrzam te procedure, da bude sve u skladu sa zakonom, ali da budu propulzivnije.

Odluke su se dosad donosile sa strahom, no treba ih donositi s odgovornošću. Treba spustiti tenzije u društvu, osoba koja donosi odluke treba biti odgovorna, odluke moraju biti u interesu države, JLS, ali i treba shvatiti interese investitora koji moraju znati gdje će završiti sa svojim novcem. Želim pojednostavniti taj proces i uvjeren sam da ćemo i već za godinu dana imati puno transparentniji i brži i efikasniji sustav donošenja odluka da bismo takve investitore privukli u Hrvatsku.

TELEGRAM: Možemo li računati na EU fondove?

KLIMAN: EU fondovi su kod nas, nažalost, jako loše ispregovarani. Za to je odgovorna prošla Vlada. Iz EU su rekli odmah u startu: “Vi ste jako razvijeni turistički, vama to ne treba”. Reakcija Vlade je bila: “A dobro.” Jako smo to loše odradili.

TELEGRAM: Jeste razgovarali s ministrom Marićem o smanjenju PDV-a u turizmu?

KLIMAN: Fiskalno opterećenje u odnosu na ovo sve ostalo nije veliko. No, tu se trebamo voditi onim što radi konkurencija kako bismo u međunarodnim okvirima bili konkurentni. Mi s 13 posto poreza na turističke usluge nismo u tom smislu konkurentni. Razgovaram s Marićem i svjesni smo težine ovogodišnjeg proračuna. No, mislim da ćemo naći modela i snage za motiviranje tih procesa i u Ministarstvu financija i kod naših investitora, kako bismo pronašli mudru sredinu da strukturiramo PDV da bude stimulirajući.

TELEGRAM: Veliki projekt Brijuni rivijera dosad nije zaživio. Mislite li da će ikada?

KLIMAN: Zasad nije, stali smo negdje na pola puta. Morat ćemo redefinirati funkcioniranje tog poduzeća. Projekt je dobro zamišljen, ali nije dobro realiziran i treba ga dovesti do kraja. Jako je kompleksno, nije jednostavno. Postoji nekoliko zaista interesantnih lokacija za razvijanje toga projekta. Pozabavit ću se tim problemima.

TELEGRAM: Apsolutno svi turistički djelatnici su se donedavno zaklinjali kako će golf jamčiti novi turistički bum. No, ni od toga ništa?

KLIMAN: Golf je u prvom redu dobra ponuda, ali treba sve to staviti u razumne okvire. Mislim da je svojedobno svaka općina već imala u svom planu golf igrališta, ali u toj cijeloj priči nismo ništa napravili.

Situacija je takva da će se puno manje golf igrališta raditi u Hrvatskoj, a ono što će se napraviti treba gledati s jednim velikim marom prema sredinama gdje će se razvijati golf projekti. Ne nekretninskog biznisa, nego turističke ponude.

TELEGRAM: Za vašeg zamjenika izabran je Robert Pauletić. Jeste li sretni tim izborom? Njegova jedina kvalifikacija za tu poziciju je zapravo da je puno putovao. Biste li bili zadovoljniji nekim stručnijim?

KLIMAN: Nikad nemam predrasude o nikome. Temeljim mišljenje na osobnom iskustvu. To što je on putovao može biti dobro, tako ljudi upijaju iskustva. Nadam se da će to iskustvo prenijeti na ministarstvo, uz kolegijalan rad sa svima u ministarstvu. Možda njegove ideje budu revolucionarne pa će podignuti hrvatski turizam na neku novu razinu.

TELEGRAM: A njegove šovinističke izjave o nekim stranim turistima, primjerice one o Japancima, Srbima?

KLIMAN: Ja sam to komentirao kao splitski humor. Ako to nije splitski humor, onda sam možda malo pogrešno percipirao.

TELEGRAM: Kako je izgledao vaš razgovor s premijerom Oreškovićem kada su se birali kandidati za ministra?

KLIMAN: To je bio ugodan razgovor. Nisam imao tremu, nikad nemam tremu. Dva puta smo razgovarali – prvi put sat i dvadeset, sljedeći put 40 minuta. Jako ugodno, najviše smo razgovarali o konceptu turizma. On ima neke svoje sisteme kako čovjeka procijeniti. Bila su neka off pitanja koja su mi na prvu bila čudna. No, kasnije kad sam razmišljao shvatio sam da je svako to pitanje bilo postavljeno s jasnim ciljem, to je bio njegov sistem procjene.

TELEGRAM: Bili ste iznenađenje kada ste izabrani za ministra. Činjenica je da nemate puno političkog iskustva ni utjecaja. Je li to dobro ili loše za ovaj posao?

KLIMAN: Mislim da to nije presudno. Ja sam ovdje kao politička osoba, ali shvatio sam da se prije svega trebam izboriti za svoj sektor. Ako dobro obrazložim problem koji muči sektor, a ovo je jedini sektor, osim možda energetike, u kojem se trenutačno mogu napraviti neke velike investicije, one bi mogle i BDP povući gore.

Ja sam od prvog dana krenuo rješavati energetske certifikate, neki kolege su mi tada govorili: “Ti si lud, što ideš u to”. Ako se riješe neki krucijalni problemi kao PDV, turističko zemljište, učinit ćemo jako puno za turizam, a time i turizam može biti lokomotiva koja će izvuĆi cijelu državu iz krize.

---

Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 5. ožujka 2016.