Piše: Tajana Vlašić | Snima: Vjekoslav Skledar/Telegram

Ministar tvrdi da ne ide u presudnu reformu uprave ‘jer nema analizu’; a da posluša vodećeg stručnjaka?

Profesor Ivan Koprić za Telegram objašnjava kako eksperti 19 godina rade na analizama reforme koju ni jedna Vlada nije imala snage provesti

Nakon istupa ministra Kuščevića Telegram je razgovarao s cijenjenim profesorom Koprićem. Prepričao nam je i simptomatičnu anegdotu: "Imali smo u jednom projektu situaciju da naš državni dužnosnik, rukovoditelj nadležnog tijela, kolegi međunarodnom ekspertu kaže: Vi napravite vaše analize, predajte ih meni, uzmite honorare i ne računajte s tim da ćemo mi tako nešto uzeti u obzir", prisjeća se profesor, naglašavajući da analiza ima i više nego što je potrebno, ali iz mandata u mandat kronično nedostaje volja da se stvari mijenjaju.

Ministar Lovro Kuščević ovih je dana izjavio kako reforma lokalne samouprave zapinje jer “nažalost, nemamo nikakvu analizu”. Konkretno, govoreći o planovima svog ministarstva za ovu godinu u nedavnom intervjuu za Hinu, ministar je kazao kako je prije konkretnih koraka u smjeru reforme potrebno napraviti detaljne analize. “Otkad postoji Ministarstvo uprave izrađen je samo jedan dokument od 50 stranica, gdje su samo pobrojane općine, županije i mjesni odbori”, ustvrdio je.

Međutim, vodeći stručnjak za javnu upravu, profesor Ivan Koprić, temeljito ga demantira; u razgovoru za Telegram konkretno je objasnio zašto ministrovi navodi nisu točni. Dakle, prve analize za potrebe ove reforme izrađene su, objašnjava cijenjeni profesor, još prije 19 godina. Niz vezanih projekata financirale su i neke europske institucije.

“Prva istraživanja lokalne samouprave, kao pripremu reforme, radila je velika grupa istraživača od 1999. do 2002. godine. Bilo nas je pedesetak, analize su djelomično objavljene, a svakako predane Vladi. Iza toga je bio niz projekata, financiranih od strane Europske unije, Svjetske banke, USAID-a i raznih drugih organizacija, koji su rezultirali ogromnom količinom podataka i prijedloga za reformu”, kaže profesor Koprić koji je i predsjednik Instituta za javnu upravu te predstojnik Katedre za upravnu znanost zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Anegdota koja možda najbolje ukazuje na srž problema

Tijekom našeg razgovora, gospodin Koprić nam je prepričao jednu, čini nam se, simptomatičnu anegdotu. “Imali smo u jednom projektu situaciju da naš državni dužnosnik, rukovoditelj nadležnog tijela, kolegi međunarodnom ekspertu kaže: Vi napravite vaše analize, predajte ih meni, uzmite vaše honorare i ne računajte s tim da ćemo mi tako nešto uzeti u obzir“, prisjeća se profesor, naglašavajući da analiza ima i više nego što je potrebno, ali iz mandata u mandat kronično nedostaje volja da se stvari mijenjaju.

Koprić je uvjeren kako je pod krinkom potrebe za analizama koje sada najavljuje HDZ-ov ministar Kuščević, upravo to. “Problem nije u nedostatku analiza nego u nedostatku spremnosti raznih vlada da prihvate rezultate projekata od kojih su zapravo većinu naručile one same. Sudjelovao sam u puno projekata i napravili smo toliko prijedloga da je do danas naša javna uprava mogla, a mislim i trebala, biti potpuno drugačija; efikasna, na usluzi građana i svih ostalih kojima ona inače služi.”

‘Ne znamo ni čemu bi te neke nove analize trebale poslužiti’

Profesor Koprić podsjeća i na obveze iz Strategije razvoja javne uprave do 2020. koja je u Saboru donesena 2015., pri kraju mandata Vlade Zorana Milanovića. U Strategiji se spominje izrada analiza koja je već trebala biti napravljena, ali je tek u najavi za ovu godinu. Naš sugovornik smatra da je, i kada se Strategija donosila 2015. godine, Milanovićeva Vlada pozivajući se na analize jednostavno htjela prolongirati dugonajavljivanu reformu javne uprave s kojom se zapravo nijedna vlast nije ozbiljnije bavila. “U biti, opet je bio razlog u tome da je i tadašnja Vlada, kojoj se bližio kraj mandata, nastojala odgoditi promjene u javnoj upravi do iza svojeg mandata, pa čak i daleko u naredni mandat, očito očekujući da će pobijediti na izborima. Što se, kako smo vidjeli, nije dogodilo.”

Za nove analize kaže da su samo izgovori i da zapravo ne postoji stvarna potreba za njima. “Mi ni sada ne znamo čemu bi te neke nove analize trebale poslužiti, koji je cilj prema kojem se ide, trebaju li one dati novi izgovor, kao što se može naslutiti iz izjava raznih vladinih dužnosnika, da bi se opet odgodile nužne strukturne promjene ili trebaju dati podatke potrebne za neke određene promjene. Ako se najprije rade analize, a onda tek dolazimo do pitanja što želimo postići, tada je sasvim sigurno da se te analize rade tek radi toga da bi se potrošilo vrijeme, a i novac, za nešto što ni sada ni kasnije neće biti od koristi.”

Profesor snimljen ovaj tjedan, na zagrebačkom Pravnom fakultetu Vjekoslav Skledar/Telegram

‘Krezuba strategija koja je ionako donesena samo radi EU’

Što se spomenute Strategije razvoja javne uprave tiče, s profesorom Koprićem razgovarali smo i prije dvije i pol godine kada ju je tim tadašnjeg ministra Arsena Bauka napisao i Sabor nakon toga izglasao. Profesor je i tada imao niz primjedbi na doneseni dokument, kao recimo da se iza njega skriva “nepostojanje političke volje da se već davno utvrđeni problemi hitno počnu rješavati.” Njegovo mišljenje nije se u međuvremenu nimalo promijenilo.

“Što se tiče sadržaja Strategije, i dalje mislim da je ona donesena isključivo zato da bi Hrvatska mogla pristupiti sredstvima EU namijenjenima modernizaciji naše javne uprave, a ne kao instrument ozbiljnih promjena. Da podsjetim, Strategije uopće ne bi bilo da Europska unija nije upozorila da ne kani odobravati projekte u području modernizacije naše javne uprave, ako ne bude donesen strateški dokument kojim će biti utvrđeni ciljevi čijoj realizaciji takvi projekti imaju služiti,” kaže Koprić.

Napominje i da je došlo do zastoja u ostvarivanju ciljeva predviđenih Strategijom, ne samo zbog političkih prilika, odnosno promjene tri Vlade, nego i zbog same strategije. “Ona je krezuba; njezine mjere se svode na raznorazne analize koje nemaju jasnu namjenu”, kaže. Smatra i da je jedino pozitivno što će neki projekti iz područja EU ipak moći biti financirani, no nije realno očekivati da će doći do iole ozbiljnije promjene upravnog modela. “Moralo bi se dogoditi čudo da se do 2020. dogodi nešto ozbiljnije od malo dodatne edukacije, ponekog novog zakona, puno priče o nagrađivanju prema učinku i slično. Nažalost, izgubljenih pet godina,” konstatira naš sugovornik.

‘Sve će zaboljeti glava kad shvate koliko je EU uložila’

Profesor Koprić nedavno je na svom Twitteru upozorio na još jednu bitnu stvar. Napisao je kako će, “kad uskoro objavimo koliko je novca EU uložila u reformu javne uprave kod nas, sve zaboljeti glava”. Radi se o projektu koji bi trebao biti završen do kraja travnja ove godine, a radi se paralelno u svim zemljama članicama Europske unije. Točan datum objave podataka odredit će Europska komisija, a Koprić kaže da se radi o ogromnim iznosima.

“Ako uzmete u obzir da je veći broj projekata bio financiran milijunskim iznosima, u eurima ili dolarima, nije teško zaključiti da je u reformu hrvatske javne uprave uložen ogroman novac. Bez obzira na to što se meni, kao i mnogim istraživačima i stručnjacima iz pristupnih zemalja ne sviđa kako su ti projekti bili pripremani, tko ih je izvodio i na koji način, odnosno koje su učinke proizveli, nesumnjivo je riječ o novcu za koji bi svatko normalan zaključio da je ogroman. Ako bismo uzeli u obzir naše – smatram opravdano – nezadovoljstvo što i nakon tolikih ulaganja nije došlo do prave transformacije javne uprave u servis građana i zajednice, onda bismo mogli reći da je razina efikasnosti ulaganja tog reformskog novca zabrinjavajuće niska.”

Problem s agencijama koji se prolongira iz mandata u mandat

Kuščević je za ovu godinu kao jednu od reformskih mjera najavio i Zakon o agencijama. Prema njegovim riječima, zakon će do ljeta uputiti u zakonsku proceduru. Kaos koji vlada u državnim agencijama, gdje su recimo ista radna mjesta različito plaćena, pokušao je riješiti i bivši ministar uprave, Mostov Ivan Kovačić tijekom prošle godine. Profesor Koprić tada je bio jedan od stručnjaka koji su sudjelovali u izradi zakona. Zakon je bio napisan, no zbog političkih prilika i izlaska Mosta iz Vlade, nikada nije donesen.

“Zakon o javnim agencijama bio je prije njegove smjene u visokoj mjeri pripremljen, pa bih po tome rekao da nema razloga da već nije i donesen. Očito je Ministarstvo zadnjih mjeseci imalo drugačije prioritete. Ono za što smo se zalagali u pripremi toga zakona jest da se razlikuje regulacija javnih agencija na nacionalnoj razini od nezavisnih regulatora, čija pozicija i po pravu EU mora biti puno drugačija. Za agencije treba postaviti neka ujednačena rješenja, ali za svaku kategoriju drugi set pravila. Da napomenem, da smo smatrali javne agencije normalnim upravnim odgovorom na potrebe, sigurno bismo ih regulirali puno ranije, kao što su to učinile i druge zemlje. Poput Slovenije, koja je taj zakon donijela još 2002.”, kaže Koprić.

Koprić nam je otkrio još jednu usputnu zanimljivu činjenicu, a to je da je ovo prva Vlada u kojoj on, kao prepoznati stručnjak u ovom području, nema pristup u Ministarstvo uprave. Kaže da osim profesora Duška Lozine sa splitskog Pravnog fakulteta, ne zna s kim ministarstvo surađuje. “Od nas dvadesetak koji se tim područjem bavimo zvali su na suradnju samo profesora Lozinu iz Splita, kojeg je u davanju jedne izjave televiziji prekinula glasnogovornica te on više javno ne istupa. Pitao sam i naše umirovljene kolege sudjeluju li možda oni u kakvim aktivnostima Ministarstva, ali nitko nije pozvan.”

Ova Vlada se naprosto fokusirala na jačanje županija

Fokus ove Vlade je na jačanju županija, smatra Koprić. Kao očit primjer daje izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi i Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave. Tim su zakonima prihodi od poreza na dohodak i poreza na kamate prepušteni jedinicama lokalne samouprave; dosad je taj novac išao u državni proračun. Smatra da su razlozi za to čisto političke prirode, što naravno, nije dobro.

“Umjesto da pokuša dovesti situaciju u sklad s Ustavom propisanom raspodjelom nadležnosti, Vlada i dalje inzistira na tome da županije postanu ključni akteri na teritoriju, očito motivirana time što na razini županija ima vrlo malo uspješnih političkih protivnika. A Ustav, ma tko šljivi Ustav, politički razlog je najvažniji. Činjenica da se zadnji pokušaj funkcionalne decentralizacije dogodio prije više od deset godina, svjedoči da je promjena od nesnošljive centralizacije prema decentralizaciji i uključivanju lokalne samouprave u ekonomski, kulturni i društveni razvoj zemlje obična tlapnja.” Cijenjeni stručnjak kaže i kako se kod nas razne institucije, bilo da se radi o županijama, općinama ili pojedinim agencijama, smatraju Bogom danima, nitko ih ne smije dovoditi u pitanje. “To je neshvatljivo nazadna koncepcija”, zaključuje Koprić.

Tajana Vlašić
Telegram autor
95 članaka Više o autoru