Ministrica Divjak prvi put detaljno o uvođenju informatike, kurikularnoj i lošim rezultatima Sveučilišta

TELEGRAM: Najavili ste uvođenje obvezne informatike u osnovne škole već od iduće godine. Prije nepune dvije godine, bivši ministar obrazovanja, gospodin Mornar, rekao je da je takvo što nemoguće, da za to jednostavno nema novca. Što se promijenilo?

DIVJAK: Bivši ministar Mornar veliki je realist. I on je u tom trenutku bio u pravu. Međutim, neke su se stvari promijenile. Na primjer, imate pilot-projekt koji vodi CARnet, kroz koji je posljednjih godinu dana u funkciji 300 milijuna kuna. Taj se novac koristi za servise na nacionalnoj razini, repozitorije, materijale za STEM za osnovne škole, osposobljavanje nastavnika i slično.

Zatim, danas imamo pristup sredstvima koja ranije nismo imali. Ponajprije preko Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i tako dalje. Osim toga, pripremamo nastavak ovog CARnetovog pilot-projekta, koji će u razdoblju od 2019. do 2022. godine vrijediti gotovo milijardu kuna. Također, pojavile su se neke nove tehnologije koje su izrazito jeftine. Na primjer, danas imate programiranje na mikroračunalima koja koštaju 25 eura. To su potpuno novi pristupi.

Važno je reći da su u međuvremenu nastale vrlo kvalitetne podloge za informatiku, unutar kurikularnih dokumenata. Stvari su se ipak promijenile. Kažem, bivši ministar je tada bio u pravu, ali stvari su sada drukčije.

TELEGRAM: U istoj toj izjavi gospodin Mornar je rekao da nova oprema iz proračuna nije kupljena od 2008. godine. Koliko računala imamo u školama, a koliko nam ih treba da bismo mogli provoditi obveznu informatiku?

DIVJAK: Mi sada radimo analizu nastavnika i računala po školama. Imamo određene procjene, ali u ovom trenutku ne bih izlazila s procjenama, jer analiza nije gotova. Kao što sam rekla, dosta opreme je nabavljeno. Ono što nije, gdje postoje nedostaci, nabavit ćemo. Ono što je mnogo veći problem, po meni, priprema je obrazovnih materijala i kontinuirana edukacija nastavnika. Mi nastavnika imamo, ali sigurno će biti potrebno i novo zapošljavanje.

TELEGRAM: OK, koliko mi imamo nastavnika, a koliko nam ih treba?

DIVJAK: U osnovnim školama imamo oko 800 nastavnika. Osnovne škole imaju izbornu informatiku, tako da tamo nastavnici informatike već rade. Procjene su da nam nedostaje oko deset posto nastavnika. To su trenutačne procjene, ali još ne možemo točno reći koliko nam ih doista treba.

TELEGRAM: U najavama o uvođenju informatike stoji da se obvezna informatika uvodi u petom razredu osnovne škole. Zašto u peti i prema kojem programu?

DIVJAK: U prvoj godini planiramo obuhvatiti peti i šesti razred. Nakon toga krećemo i sa sedmim i osmim. Ne možemo početi predavati sedmom razredu, ako učenici nemaju znanje iz prethodnih godina. Ali, kurikularni dokumenti su gotovi za sve. Trenutačno radimo na tome da dobijemo europsku recenziju, da vidimo jesu li materijali suvremeni. Ni u kom slučaju ne uvodimo informatiku prema programu iz devedesetih. To je suvremeni, novi program, za razvijanje digitalnih kompetencija za 21. stoljeće.

TELEGRAM: To je program iz Kurikularne reforme na kojem je, kao članica stručne radne skupine, radila vaša nova pomoćnica Lidija Kralj. Točno?

DIVJAK: Da. To je zapravo program koji su napravile radne skupine za kurikularnu reformu. Bilo je vrlo malo primjedbi na taj program u javnoj raspravi i sada ćemo dodatno formalno provjeriti je li u skladu s europskim iskustvima, da napravimo dodatno usuglašavanje. Zatim se ide na razvijanje digitalnih materijala, zapošljavanje i edukaciju nastavnika.

TELEGRAM: Koliko bi, barem okvirno, uvođenje informatike trebalo koštati? U smislu nabavke nove opreme, zapošljavanja te edukacije nastavnika.

DIVJAK: To u ovom trenutku ne mogu reći. Sada formiramo povjerenstvo te radnu skupinu koje će imati baš taj zadatak – napraviti detaljan plan na temelju svih informacija koje trenutačno imamo. Imamo zadatak konačno stvoriti školu za život, a ne samo ocjenu.

TELEGRAM: Koja bi informatička znanja učenici trebali svladati u osnovnoj školi?

DIVJAK: Učenici, prije svega, moraju ovladati tehnologijom da bi je mogli koristiti u svom osobnom i profesionalnom životu. Moraju biti sposobni snalaziti se u digitalnom svijetu, moraju naučiti programirati i algoritamski misliti. Želim da njihovo znanje bude interdisciplinarno. Da informatika ne služi za dobivanje ocjene, nego da tehnologija interdisciplinarno uđe u sve predmete. Nije cilj da učenici znaju nabrojiti građu računala, niti da uče o disketama. To bi se moglo učiti iz povijesti.

TELEGRAM: U ministarstvo ste doveli neke nove ljude. Tko su oni i koji su im konkretni ciljevi?

DIVJAK: Tim ljudi koji je imenovan na moj prijedlog, a uz političku podršku HNS-a, usmjeren je na projekte koje ja prepoznajem kao izuzetno važne, a koji su isto tako dio Strategije obrazovanja znanosti i tehnologije. Počevši od osnovnog i srednjeg obrazovanja, tu je profesorica Lidija Kralj, koja će prije svega biti usmjerena na segment obrazovne reforme. Da se temeljem kurikularnih dokumenata i njihovim unapređenjem zapravo uđe u sveobuhvatnu obrazovnu reformu.

Zatim, tu je profesor Vlado Prskalo. Znate, kada pričamo o srednjoškolskom obrazovanju, posebno zapostavljen segment je strukovno obrazovanje, a ono obuhvaća 70 posto učenika svih srednjih škola. I kada gledate uspješne zemlje, koje se ponose dobrim sustavima i dobrom razinom zaposlenosti među mladima, zajedničko im je da imaju vrlo jako strukovno obrazovanje. A gospodin Vlado Prskalo je dosadašnji ravnatelj možda i najuspješnije strukovne škole u Hrvatskoj, Srednje škole Matija Antun Reljković u Slavonskom Brodu.

U svojoj je školi napravio i inovacijski centar koji zapravo radi na modernim tehnologijama kakve nema ni većina fakulteta. Takve strukovne škole trebamo. Za visoko obrazovanje nadležna je profesorica Branka Ramljak, sa Sveučilišta u Splitu, koja ima mnogo iskustva u upravljanju, a posebni će joj zadatak biti uspostava programskih ugovora za visoko obrazovanje. Na kraju, s nama je i Tome Antičić s Instituta Ruđer Bošković. On i njegov tim od Ruđera Boškovića u pet su godina uspjeli stvoriti vrhunsku, globalno prepoznatu instituciju. Kada bismo mi na neki način u ovih nekoliko godina napravili napredak kakav je napravio Ruđer, ja bih bila izuzetno zadovoljna. Vrlo je važno napomenuti da sam jako zahvalna na podršci HNS-a koji je omogućio osnivanje ovakvog vrhunskog tima.

TELEGRAM: Kako se u novi tim uklapaju kadrovi iz prošle garniture, poput državnih tajnika Šlezaka i Glunčića koje je imenovao bivši ministar Barišić?

DIVJAK: Ovaj resor je ogroman. Da zaposlimo još ljudi, i oni bi imali posla. Rad Ministarstva možemo podijeliti na dva cilja. Jedan je cilj funkcioniranje sustava. Tu ima mnogo posla koji treba obavljati na dnevnoj razini. Od upisa u škole, formiranja razrednih odjela, studentske prehrane, studijskih programa i tako dalje. Drugo su iskoraci i oni su vezani uz moj novi tim. No, bez recimo izvrsnog funkcioniranja sustava financijske kontrole, kojeg vodi iskusan pomoćnik ministrice Stipe Mamić, to bi bilo jako teško.

TELEGRAM: Nedavno je izašla Šangajska lista, popis najboljih svjetskih sveučilišta. Sveučilište u Zagrebu, naše najveće sveučilište, nije u najboljih 500. Kako se to reflektira na situaciju u znanosti i na Sveučilište pod rektorom Borasom?

DIVJAK: Mi, ako želimo izvrsnost, moramo zahtijevati izvrsnost. U našoj je znanosti paradigma uravnilovka, a ne traženje izvrsnosti. Moramo odraditi tri razine. Prvo, stvoriti kulturu kvalitete, da svaki znanstvenik od sebe traži najbolje moguće. To je osobna razina. Druga razina je institucionalna. Institucije bi novac trebale trošiti tako da potiču izvrsne. Treće, Vlada mora razgovarati s visokim učilištima i usuglasiti koji su to ciljevi koje zajedno želimo postići. Mi u našem sustavu imamo ljude koji su u stanju dobiti europski projekt, a iz toga nemaju nikakve koristi. Zašto? To im je samo dodatan posao. Jednaku plaću ima onaj tko može dovući nekoliko milijuna eura dodatnih sredstava u hrvatsku znanost, kao i onaj tko, eto tako, živi u sinekuri. Nema autonomije bez odgovornosti.

TELEGRAM: Kako se to trenutačno radi?

DIVJAK: Ne radi se. Odnosno, ne radi se dovoljno, što nažalost pokazuju rezultati.

TELEGRAM: Nakon što ste došli u ministarstvo, pokrenuti su upravni nadzori nad Sveučilištem u Zagrebu zbog slučajeva s Filozofskim fakultetom i Hrvatskim studijima, koji su čekali 10 mjeseci. Zašto se toliko čekalo i u kojoj su fazi ti procesi?

DIVJAK: Na prvo pitanje ne mogu odgovoriti. To morate pitati one koji su tada bili nadležni. Nama je važno da u svakom upravnom nadzoru dobijemo pristup dokumentaciji. Nažalost, tu smo sada u problemu, s obzirom na to da nam visoka učilišta ne dostavljaju dokumentaciju.

TELEGRAM: Znači li to da su ti procesi trenutačno zaustavljeni ili su na čekanju zato što institucije ne dostavljaju nadzornim tijelima potrebnu dokumentaciju?

DIVJAK: Nisu zaustavljeni. Pokrenuti su prije mjesec i pol. U međuvremenu je bilo razdoblje godišnjih odmora. No, ponavljam, da bismo se uopće s time mogli uhvatiti u koštac, moramo dobiti dokumentaciju.

TELEGRAM: Vi ste, u svim dosadašnjim istupima, bili veliki zagovaratelj nužnosti kurikularne reforme Borisa Jokića. Reforma je zakočena već neko vrijeme. Posve je izvjesna mogućnost da se ona, možda, nikada ni neće dogoditi. Biste li nepokretanje reforme za svoga mandata shvatili kao osobni neuspjeh?

DIVJAK: Da. To bi sigurno bio moj neuspjeh. S time da moramo znati kako postoje različite interpretacije obrazovne reforme. Što je uopće reforma? I ovo uvođenje obvezne informatike njezin je mali segment. Plan mi je kroz sljedeću godinu pripremiti pilotiranje određenih segmenata kurikularne reforme. Što ćemo sve uspjeti obuhvatiti, znat ćemo kroz godinu dana.

Ali, u svakom slučaju to pilotiranje, eksperimentalno uvođenje kurikularne reforme, kao što piše u Strategiji, predviđeno je za akademsku godinu 2018./2019. Sve što u toj fazi pilotiranja bude ocijenjeno kao pozitivno, ulazi u škole u akademskoj godini 2019./2020. Ako taj plan ne ostvarimo u mom mandatu, bit će to moj neuspjeh. I užasan gubitak za Hrvatsku.

TELEGRAM: U javnost je nedavno procurila analiza ministarstva u kojoj stoji da postoje ozbiljne nepravilnosti pri izboru novih članove Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme. Jesu li Vam se iz Posebnog stručnog povjerenstva očitovali?

DIVJAK: Samo ću reći da moramo voditi politiku čistih računa. I moramo maksimalno ubrzati reformu. Sve ostalo je sporedno. Meni je iskreno žao što je ta analiza došla u javnost. Nije u redu zbog ljudi koji se tamo spominju imenom i prezimenom. Isto tako, nije u redu ni zato što Povjerenstvo nije dalo svoje očitovanje na tu analizu. Druga je stvar je li se Povjerenstvo već do sada trebalo očitovati.

TELEGRAM: Dijana Vican, predsjednica Povjerenstva, nedavno je rekla da su se članovi Povjerenstva više puta sastajali s Vama i kako je zaključeno da nepravilnosti nema.

DIVJAK: Istina je da sam ja dva puta sudjelovala na sastancima s ljudima iz Povjerenstva i da smo na tim sastancima razgovarali o nekim stvarima koje se pojavljuju u toj analizi koja je završila u medijima. Ali, zapisi tih sastanaka po svojoj su prirodi tajni i ja ne mogu javno komentirati zaključke jer oni nisu niti usvojeni. Dakle, neću javno komentirati ono o čemu se razgovaralo na sastancima tako dugo dok Povjerenstvo o analizi ne zauzme jasan stav.

TELEGRAM: Znači, još uvijek očekujete javno očitovanje?

DIVJAK: Očekujem da oni na svojem sastanku pogledaju argumente, rasprave analizu i daju svoje zaključke o tome.

TELEGRAM: Kakav je vaš odnos s gospođom Vican?

DIVJAK: Gospođu Vican sam upoznala kada sam postala ministrica. Mislim, ranije sam znala da je ona rektorica Sveučilišta u Zadru, a ona je, pretpostavljam, znala da ja postojim, ali nismo bile ni u kakvom kontaktu. Naš je odnos isključivo profesionalan.

TELEGRAM: Kako ste se osjećali kada je premijer Plenković podržao gospođu Vican nakon što se analiza Ministarstva pojavila u javnosti?

DIVJAK: S pozicije ministrice stvari prihvaćate drukčije. Ja sam, kao ministrica, usmjerena na to da se reforma obrazovanja ubrza. Mislim da je ovaj zastoj od dvije godine loš za Hrvatsku. Trudim se, dakle, ubrzati procese i maksimalno ću surađivati sa svima koji mi tu mogu pomoći. A kao osoba sam racionalna. Razumijem da postoje različite političke okolnosti, a s obzirom na to da nisam do sada obavljala političku funkciju, znam da neke stvari moram naučiti.

TELEGRAM: Postoji li mogućnost da se natječaj za izbor članova Ekspertne radne skupine poništi nakon očitovanja Povjerenstva?

DIVJAK: Ekspertna radna skupina sada faktički ne postoji, i to je važno reći. Ne postoji jer nema riješen status, nema kvorum, ne može raditi. Daleko je važnije pitanje možemo li mi, s ovakvom strukturom provedbe Strategije, uopće ući u bilo kakvu reformu. Ako mi moramo čekati sedam, osam mjeseci za Akcijski plan i isto toliko za izbor Ekspertne radne skupine, moramo se zapitati koliko je to operativno.

Na tom tragu je prijedlog mog tima i HNS-a, bez čije podrške to ne bi bilo moguće, da se provedba Strategije drukčije postavi. Da umjesto sadašnjeg Povjerenstva, za provođenje Strategije budu odgovorni čelnici važnih institucija u sustavu, koje se u Strategiji apostrofiraju. Od tri Nacionalna vijeća (NVRLJP, NVZVO, NVOO), Rektorskoga zbora, HAZU-a, kao i predstavnika studenata i učenika. Da čelnici tih institucija, uključujući naravno i čelnika ministarstva, budu nadležni za provedbu Strategije. U tom slučaju, oni koji su nadležni preuzimaju odgovornost za provođenje Strategije, a onda preuzimaju odgovornost i za rezultate, ma kakvi oni bili.

TELEGRAM: Postoji li crvena linija preko koje ne biste prešli, nakon koje biste napustili ministarstvo?

DIVJAK: Naravno. Bilo kakvi postupci koji bi doveli sustav u stanje zaostajanja, nešto su preko čega ne bih mogla prijeći.