Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Mladi američki socijalisti napravili su novu glupost; potjerali su Amazon iz New Yorka. I uvjereni su da je to super

Telegramov dopisnik piše o mladim demokratima koji su nam još jednom pokazali da su ozbiljno zaglibili

Zašto je novo sjedište Amazona – najvrednije korporacije na svijetu – uopće trebalo biti u New Yorku, i zašto tamo neće biti? Pitajte "socijaliste", ljude koji iskreno vjeruju da je njihov smisao na ovom svijetu borba protiv kapitalizma. Oni ne misle da je otvaranje novih radnih mjesta dobro, dapače. Kad je Amazon odlučio novo sjedište smjestiti u Long Island Cityju, oni nisu pitali – kako mogu tamo dobiti posao? Pitali su – kako mogu to zaustaviti? I uspjeli su.

Dok Europa i Britanija s razlogom strepe od Brexita, na drugom kraju svijeta dogodilo se nešto usporedivo glupo: u New Yorku su donijeli političku odluku koju promatrači nazivaju mini-Brexitom. Najveći privatni poslodavac na svijetu odlučio je da će investirati u najslavniji grad na svijetu i tamo otvoriti čak 25 tisuća novih radnih mjesta. New York je promislio i zaključio – meh, ne treba, hvala! Do tog odgovora New York su doveli političari iz milenijalske generacije koji se identificiraju kao “socijalisti”. Oni su u usponu, a dominacija u njujorškoj politici tek je prva postaja njihova ozbiljnog pohoda na vlast.

Zašto je novo sjedište Amazona – najvrednije korporacije na svijetu – uopće trebalo biti u New Yorku, i zašto tamo neće biti? Pitajte “socijaliste”, ljude koji iskreno vjeruju da je njihov smisao na ovom svijetu borba protiv kapitalizma. Oni ne misle da je otvaranje novih radnih mjesta dobro, dapače. Kad je Amazon odlučio novo sjedište smjestiti u Long Island Cityju, oni nisu pitali – kako mogu tamo dobiti posao? Pitali su – kako mogu to zaustaviti? I uspjeli su.

Zašto je Long Island City jedan od najzanimljivijih dijelova New Yorka

Long Island City jedan je od najzanimljivijih dijelova New Yorka. Kvart na krajnjem zapadu Queensa već se desetak godina intenzivno gradi, otkako je promjenom urbanističkog plana umjesto industrijske dobio stambenu namjenu. Paradoksalno, i jedna i druga sudbina proizašle su iz fizičke lokacije Long Island Cityja. Nekoć davno, prije gradnje mostova i tunela ispod East Rivera, to je bilo mjesto gdje je dolazila skela s Manhattana. I danas stoje sačuvani dugi molovi s tračnicama, gdje bi se željeznička kompozicija sa skele prekrcala na kopno. Transportna točka privukla je industriju i tu se razvila radnička suburbija. Ali bilo je to davno – ni skele ni željeznice nema u Long Island Cityju već desetljećima. Industrija je ugasnula; sve što je ostalo brojne su automehaničarske radionice u bivšim halama.

No, ostala je činjenica da se kvart nalazi na rijeci, a pogled preko East Rivera doista je spektakularan – točno nasuprot je zgrada Ujedinjenih naroda, pored nje Chrysler Tower, nešto dalje Empire State i šuma drugih nebodera Midtowna. Nema puno mjesta u gradu s tako impresivnim pogledom. Zato je Long Island City prenamijenjen u stambeno-poslovni kvart. Bio sam tamo nedavno u posjeti poznanici, diplomatkinji pri UN-u. Njoj i drugima koji rade u Midtownu, jednom od poslovnih središta New Yorka, Long Island City je savršena lokacija – samo jednu stanicu podzemne željeznice ispod rijeke, i već su na Grand Central Terminalu, u srcu grada. Kvart je prepun dizalica – grade se nove i nove stambene zgrade.

Socijalistički aktivisti bojali su se da će Amazon izazvati gentrifikicaju

Pišem ovo da ilustriram kako se u Long Island Cityju već događa omražena “gentrifikacija”: dolazak stanara više kupovne moći podiže najamnine, a dotadašnje stanovnike tjera da odsele. Automehaničarske radionice doživjele su pomor. U njihovu prostoru otvaraju se restorani, frizerski saloni, dućani. Grad je masivno uložio u javne prostore: cijela obala pretvorena je u park s igralištima za rekreativce, djecu i pse; gradi se ogromna javna biblioteka; za pješake i bicikliste uvedena je brodska linija po East Riveru koja vodi u Bronx, Manhattan i Brooklyn; u toplije dane možete unajmiti kajak i veslati do UN-a. Ukratko, gentrifikacija na kvadrat.

U takav Long Island City došao je Amazon. I onda, par tjedana kasnije, bio istjeran jer su se aktivisti bojali da bi 25 tisuća radnih mjesta koje bi donio – izazvalo gentrifikaciju. Amazon nije otišao zato što su mu se protivili lokalci, ili zato što su mu se protivili stanovnici najvećeg američkog grada. Dapače, istraživanje javnosti pokazalo je da njegov dolazak podržava čak 70 posto Njujorčana – u gradu s tako svojeglavim, svemu protivnim i superkritičnim stanovnicima, to je senzacionalna podrška. Ali uzalud – mala grupa socijalističkih aktivista, protivnika korporacija i zagovornika “odrasta” (kao suprotnosti ekonomskom “rastu”) uspjela je zaustaviti pokušaj da se u Long Island City dovede 25 tisuća dobro plaćenih radnih mjesta. To je važna točka u usponu novoprobuđene radikalne ljevice – one koju nose millennialsi. Evo zato kratke povijesti tog propalog projekta: on ilustrira gdje se nalazi dio američke političke scene.

Jeff Bezos je htio zagrabiti u bazen talenata izvan matičnog Seattlea

Amazon je tvrtka koja je transformirala način na koji Amerikanci kupuju i lani postala prva korporacija u povijesti čija je vrijednost prešla magičnu brojku od bilijuna (“trillion”) dolara. Taj je događaj podsjetio na trenutak u kojem je Standard Oil početkom 20. stoljeća postao prva korporacija vrijedna više od milijarde (“billion”) dolara. John Rockefeller, vlasnik Standard Oila, bio je najbogatiji čovjek na svijetu; danas je to vlasnik Amazona Jeff Bezos. No, Bezos je 2017. za svoju tvrtku odlučio pronaći dodatno sjedište, uz ono u Seattleu. To je napravio jer mu je trebala mogućnost da zagrabi u bazen talenta izvan Amazonovog matičnog grada.

Seattle je senzacionalan grad, ali ima nedostataka. Daleko je od svega, osim od Vancouvera u Kanadi, još jednog sjajnog grada s istim problemom. Ako živite na Pacifičkom sjeverozapadu, svaki drugi grad vam je daleko. Do najbližeg San Francisca treba dva sata – avionom. To znači da je mogućnost da Seattle privuče najpametnije i najsposobnije relativno ograničena – mnogi će odabrati posao tamo gdje je geografija povoljnija. Drugi razlog za Amazonov HQ2 (“Headquarters Two” ili “drugo sjedište”) je činjenica je da u Seattleu sjedište imaju ne samo Amazon, nego i Microsoft i Boeing i Starbucks. Te su divovske tvrtke isisale sve iz grada što se da izvući, a nove useljenike više nije lako dovesti.

Svi su htjeli da drugo Amazonovo sjedište bude u njihovom gradu

Plan je objavljen 2017. godine: Amazon otvara drugo sjedište, gdje će raditi isti broj ljudi kao u Seattleu – dakle, 50 tisuća novih radnih mjesta. Takve se odluke ne donose često ni u ovoj velikoj ekonomiji. Donald Trump sretan je kad može najaviti otvaranje tvornice s tri-četiri tisuće novih radnih mjesta. Ovdje ih Bezos otvara *pedeset* tisuća! Da stvar bude bolja, to su odlično plaćeni poslovi. Amazon zapošljava desetke tisuća radnika u skladištima, ali ovdje nije riječ o tome – ovo je 50 tisuća radnika s godišnjom plaćom od oko 150 tisuća dolara. Za američke pojmove to je jako dobra plaća – poslovi menadžera, specijaliziranih inženjera, radna mjesta za ljude s odličnim obrazovanjem i vrhunskim sposobnostima. No, gdje će biti drugo sjedište Amazona – Bezos nije otkrio.

Tu priča poprima okus reality showa. Iako nije raspisao “natječaj”, sve do prošle jeseni Amazon je primao “prijave” raznih gradova koji su htjeli HQ2. Svjesni da bi otvaranje 50 tisuća novih radnih mjesta transformiralo svaku sredinu – a pogotovo ako su to dobro plaćeni poslovi u tehnološkom sektoru – Amazon je pokušalo privući oko 200 gradova, velikih i malih. Snubljenja su nudila sve, od poreznih olakšica do preimenovanja (Stonecrest u Georgiji ponudio je da će se nazvati “Amazon”). Kao adute gradovi su navodili diversificiranu i obrazovanu populaciju, dobra sveučilišta, povijest inovacije, ugodnu klimu i slično. Kad su Amazonove ekipe krenule u obilazak, Bezosa su kritizirali da se proces pretvorio u “kraljevu potragu za novim glavnim gradom”. Sigurno je izgledao kao “biznis izdanje” Bachelora.

Gradonačelnik i guverner kandidirali su četiri lokacije u New Yorku

Svi su redom nudili poticaje i porezne olakšice – tko nije, mogao je odmah odustati. Drugi mamac bile su nekretnine: gradovi lako spoje svoje s tuđim parcelama i ponude zemljište kakvo privatni kupac nikad ne bi mogao složiti. Amazon je lani aplikacije sveo na 20 finalista, samo potvrđujući dojam reality showa. Brzo se pročulo da će biti odabrana lokacija na sjeveru Virginije, ali i da će Amazon vjerojatno imati dva nova sjedišta. Virginia je bila jasna: Bezos se htio ukrcati u predgrađe Washingtona, između Crystal Cityja i Pentagon Cityja, jer blizina olakšava pristup politici, koja bi mogla regulirati Amazon. On je već vlasnik Washington Posta.

Među preostalih 19 kandidata u finalu bio je i New York, ali nitko nije mislio da tako veliki grad ima ikakve šanse. Gradonačelnik i guverner kandidirali su čak četiri lokacije: Long Island City, dva mjesta na Manhattanu i jedno u Brooklynu. Nema ništa njujorškije od te bahatosti – četiri lokacije, iako znaš da nemaš šanse ni za jednu. I što se dogodilo? Bezos je odabrao New York. Tako je utrostručio pristup bazenima talenta koji su mu presušili u Seattleu.

New York je htio Bezosu oprostiti dvije i pol milijarde dolara poreza

Guverner Andrew Cuomo i gradonačelnik Bill de Blasio namamili su Amazon obećanjem koje nije bilo najskandaloznija ponuda koju je Bezos dobio. Amazonu će u deset godina oprostiti dvije i pol milijarde poreza, a grad i država dat će mu 500 milijuna za gradnju sjedišta na Long Island Cityju. Ukupno tri milijarde poticaja za najveću tvrtku na svijetu, vrijednu bilijun dolara.

To nije puno – uzmite u obzir činjenicu da New York ima veću ekonomiju nego cijela Rusija: njujorški godišnji bruto gradski proizvod je 1,6 bilijuna; godišnji bruto domaći proizvod Rusije je 1,5 bilijuna dolara. A New York nema ni naftu ni plin. Amazonov dolazak trebao je biti šlag na 10 godina nezapamćenog ekonomskog uspjeha u ovom gradu – od 2009. New York je u neprestanoj ekonomskoj ekspanziji, tako uspješnoj da sličnu nismo vidjeli 70 godina. Bila je to velika pobjeda Cuoma i de Blasija. Dok je trajala.

Protivnike Amazona najviše je brinula gužva u lokalnoj podzemnoj

“Ako u Long Island City dođe raditi novih 25 tisuća ljudi, na liniji broj 7 nastat će totalni kaos.” To je bio jedan od najjačih argumenata koje su protivnici dolaska Amazona u New York naveli, i taj je argument na kraju bio jači od perspektive otvaranja radnih mjesta i ekonomskog razvoja koji je Amazon obećavao. Linija 7 jedini je vlak njujorške podzemne koji spaja Long Island City s Manhattanom s jedne, i s ostatkom Queensa s druge strane. Bez ove investicije, u tom vlaku i dalje će biti gužva, ali sigurno manja nego da je došlo 25 tisuća novih radnika.

Drugi argumenti protiv dolaska Amazona govorili su da se zatvoriti dućani u obiteljskom vlasništvu, koji više neće moći plaćati skupu najamninu. I da će svima skočiti najamnine na stanove. I to je vjerojatno točno. Problem je što nitko nije razmotrio pozitivne aspekte dolaska Amazona, samo negativne.

Moglo se otvoriti 175 tisuća radnih mjesta koja danas ne postoje

Ekonomski teoretičar Enrico Moretti davno se počeo baviti ovakvim problemima. Nakon niza znanstvenih istraživanja, došao je do zaključka da dolazak tehnološke kompanije u neku tehnološki nerazvijenu sredinu otvara dodatna ne-tehnološka radna mjesta. Dapače, Moretti je izračunao koliko ih stvara, i onda tome nadjenuo ime: Svako novo radno mjesto u tehnološkom sektoru kroz deset godina će dovesti do otvaranja pet dodatnih radnih mjesta u netehnološkom sektoru, otkrio je Moretti. I to je nazvao “local multiplier” ili “lokalni umnožitelj”.

Ako Amazon otvori 25 tisuća dobro plaćenih radnih mjesta u Long Island Cityju, za deset godina ona će stvoriti dodatnih još 150 tisuća radnih mjesta u netehnološkim sektorima. Dakle, u Long Island Cityju 2029. moglo bi biti 175 tisuća radnih mjesta koja danas ne postoje. Kad se uključe obitelji, više od *pola milijuna ljudi* moglo bi ovisiti o poslovima koje je Amazon stvorio na novoj lokaciji. To nije malo nigdje, pa ni u New Yorku, koji ima devet milijuna stanovnika (s metropolitanskim područjem 23 milijuna).

Njujorške političare Cuoma i de Blasija napadali su zbog obećanja da će Amazonu otpisati porez u idućih deset godina. No, Amazon tu nije dobio nikakav ustupak – već godinama svatko tko u Long Island Cityju otvori novo radno mjesto plaćeno 150 tisuća dolara ili više, dobiva olakšicu. Ovih 2,5 milijarde dolara nisu skuhali Cuomo i de Blasio – to je svima obećana olakšica, pomnožena s velikim brojem novih radnih mjesta koje je najavio Amazon.

Kako je mala grupa aktivista preotela narativ oko Amazona

Ali sve je to bilo uzalud, kao i činjenica da 70 posto Njujorčana podržava dolazak Amazona. Mala grupa aktivista preotela je narativ. Opozicija Amazonu dolazila je s tri adrese: prvo, od sindikata – oni nemaju izravne veze s New Yorkom, nego s Bezosom ratuju globalno; drugo, od lokalnih grupa koje se bore protiv podizanja najamnina i pokušavaju zamrznuti postojeće stanje – to su ljudi koji, između dolaska Amazona i manje gužve na vlaku broj 7, biraju vlak broj 7; i treće, od grupe političara koji smatraju da je rat protiv najvrednije kompanije na svijetu i njena vlasnika, najbogatijeg čovjeka na svijetu, opravdan samom činjenicom da je to najvrednija kompanija i najbogatiji čovjek.

Oni su imuni na argumente, poput onog da su svi gradovi nudili slične poticaje ili da porezna olakšica ne znači porezno oslobođenje. Ne žele čuti da je računica grada i države New York bila kako će – na 3 milijarde otpisanog poreza Amazonu kroz 10 godina – grad i država na njima zaraditi 27 milijardi poreza. Ili neće zaraditi ništa, ako ih odbiju, što se upravo dogodilo.

Alexandria Ocasio Cortez – anonimna aktivstkinja koja je sve okrenula

Ali sve ovo se nije dogodilo u vakuumu. Jedna je iskra prošle jeseni dala novu snagu američkom anti-kapitalizmu i pokrenula lanac političkih događaja koji su doveli do istjerivanja Amazona. Ta iskra pala je na demokratskim predizborima u 14. kongresnom okrugu u New Yorku. To je sigurni demokratski okrug – dio Queensa i Bronxa; Joe Crowley bio je tu izabran već deset puta. Dapače, kad su demokrati razmišljali o nasljedniku Nancy Pelosi, Joe je bio prvi na listi. U predizbore je ušao razmišljajući o budućnosti u Kongresu; iz njih je izašao razmišljajući o odlasku iz Kongresa. Dogodila mu se Alexandria Ocasio Cortez (AOC).

Žena koja predstavlja “socijalizam” došla je u poziciju moći jer je nespremnim dočekala jednog od najuglednijih demokrata. Crowley je zanemario predizbore, gdje se AOC kandidirala i otela mu poziciju. Bilo je na knap: u okrugu sa 700 tisuća birača, malo tko je glasao. Crowley je osvojio 12 tisuća, Ocasio Cortez 16 tisuća glasova. Anonimna aktivistica srušila je važnog demokrata u Kongresu s četiri tisuće glasova i postala zvijezda socijalističke ljevice.

Uspjeh AOC, izabrane potom u Kongres u susjednom okrugu, taman na granici Long Island Cityja, bio je ohrabrenje socijalističkoj manjini. Istog dana na lokalnim izborima demokrati su preoteli većinu u Senatu države New York. Pomlađena i osnažena radikalna ljevica bila je spremna za nove pobjede. Za to nije imala previše političkog iskustva, ali je imala razrađenu infrastrukturu još iz 2016. godine, kad se prvi put organizirala za socijalista Bernieja Sandersa.

Dočekao ih je neviđeni otpor koji se pretvorio u apsolutnu katastrofu

U takvim okolnostima Amazon odlazi na saslušanje u njujoršku gradsku vijećnicu, uvjeren da će svi biti oduševljeni njihovim planom za Long Island City. Nailaze na neviđen otpor, koji se pretvara u apsolutnu katastrofu. Gradska vijećnica pretrpana je aktivistima protiv kapitalizma koji su glasni i dobro organizirani. Nitko od gradskih vijećnika ne staje u obranu Amazona. Sve se ruši u pola sata. Jedina dobra vijest je da šutnja gradskih vijećnika svjedoči barem o tome da Amazon nikoga nije potkupio. Iako formalno nije bila važna, drama u City Hallu bila je točka bez povratka za propast Amazonova dolaska u New York.

Kad je AOC izabrana u Kongres, vlast u Senatu New Yorka preuzela je demokratska većina. Većinu njih ne čine centristi poput guvernera Cuoma, nego socijalisti koji su jedva dočekali da u utjecajnoj lokalnoj instituciji primijene antikapitalističke planove. Najvećeg protivnika dolaska Amazona, novoizabranog senatora Michaela Gianarisa, stavljaju na čelo odbora koji nadgleda dolazak Bezosove tvrtke u Long Island City. Gianaris je saveznik AOC i javno kaže da će napraviti sve kako bi zaustavio “teror korporativnog kapitala”.

Borba protiv najbogatijeg čovjeka na svijetu samo zato što je – bogat

Njujorški socijalisti u tom trenutku i dalje vjeruju da New York puno više treba Amazonu, nego što Amazon treba New Yorku. No, Bezos misli drukčije. Dolazi hladan tuš – 30 milijardi dolara poreznih prihoda neće se dogoditi, još manje će New Yorku donijeti prosperitet. Jer je Bezos – odustao. “Uzmite si nazad Long Island City i svaki drugi kvart. Ja tamo ne idem.” Bezos je u startu imao 200 alternativa za HQ2 – samo bi se budala čudila da je pod pritiskom odustao.

AOC i saveznici slavili su “propast velikog posla” i veličali uspjeh “Davida protiv Golijata”, iako nije jasno dokad će se takva kanibalistička pozicija održati. “Ovo je nevjerojatna pobjeda običnih Amerikanaca koji se bore za zajednicu i dokazuju da mogu zaustaviti najbogatijeg čovjeka na svijetu”, kaže Ocasio Cortez. Svjesna je i uključena u sve što se događa, kaže. Cilj je “borba protiv najbogatijeg čovjeka na svijetu”, ne zato što nešto s njima ne valja, nego zato što je “najbogatiji čovjek na svijetu”.

Žena čiji je glavni motiv bilo rušenje postojećeg poretka

Treba znati i tko je AOC – na političku pozornicu stupila je kao organizatorica za Bernieja Sandersa u New Yorku 2016. Njen glavni motiv bilo je rušenje postojećeg poretka. Ona još nije političarka, nego osoba koja želi dokinuti politiku: aktivistica koja ukida, a ne političarka koja traži kompromis. Zahvaljujući AOC i sljedbenicima, prosvjedi protiv Amazona preselili su se u Virginiju. Sad socijalistički aktivisti govore o tome kako “Amazon donosi dobre poslove samo ljudima koji već imaju veliku plaću”. Tvrtku žele istjerati iz predgrađa Wahingtona.

Tvrda ideja podgrupe mladih demokrata koji se predstavljaju kao socijalisti nije unaprijedila američku političku scenu – dapače, u vrijeme Trumpa samo je potvrdila da je i s druge strane moguće pronaći zadrte ideologe. To nije ni dobar početak, ni dobar kontekst. Ali socijalisti su očito u zamahu i ne treba na njih gledati samo kao na zaluđene marginalce. Ljudi koji ne dijele njihove ideje trebaju ozbiljno promisliti. A socijalisti trebaju razmisliti o sljedećem: ili će biti superisključivi – i ne postići ništa – ili će biti koncilijantni i dio svog programa prenijeti drugima. Amerika može skrenuti ulijevo samo ako oni koji je tamo vuku nauče kako biti pametni.

Đivo Đurović
Analitičar
139 članaka Više o autoru
OGLASI
učitavanje...
Više s weba