The Atlantic, jedan od najinteligentnijih američkih medija, misli, međutim, drukčije. U briljantno napisanom tekstu o mogućim političkim posljedicama nasilja u Kenoshi, Atlanticov kućni autor George Packer smatra kako bi Kenosha, i zbog slabe reakcije Joea Bidena i Kamale Harris, zapravo mogla pomoći Trumpu da nastavi unesrećivati Ameriku i svijet u naredne četiri godine.
Scenarij u prilog Trumpu
Evo o čemu se radi. Trumpov potpredsjednik Mike Pence na Republikanskoj je konvenciji ustvrdio kako jedino Donald Trump može jamčiti zakon i red (law and order). Poslije policijskog napada na Blakea, u Kenoshi su se dogodile scene koje smo vidjeli u većini drugih američkih gradova tijekom prosvjeda za rasnu ravnopravnost: paleži, pljačke i masovno ulično nasilje. Takav scenarij uistinu ide u prilog samo Donaldu Trumpu.
Jer, jedina karta na koju Trump još može igrati, poslije svih katastrofa i skandala koje je skrivio u ove četiri godine, jest potpuna ideološka podjela među američkim biračima: s jedne strane su “dobri” Amerikanci, koji podržavaju zakon i red, a s druge strane prosvjednici/nasilnici, Joe Biden i Demokratska stranka. Donald Trump, koji u skoro svim anketama gubi sa sedam do deset posto razlike (ali, gubio je i protiv Hillary Clinton), sada želi što gore rasne ispade u Sjedinjenim Državama.
Točka podjele birača
Ne zato što je on uvjereni rasist; Trump je jedino uvjereni kriminalac. Nego zato što bi rasno pitanje ponovo moglo biti ona točka, na kojoj će se američki birači katkad i nesvjesno podijeliti. Posve je vjerojatno da vrlo mnogo bijelih američkih birača cijeli pokret Black Lives Matter, koji je podjednako usmjeren protiv institucionalnog i policijskog rasizma, kao i protiv Donalda Trumpa, povezuje s anarhijom, nasiljem i strahom za osobnu sigurnost i svoje vlasništvo.
Joe Biden, Kamala Harris kao i skoro cijela Demokratska stranka, od njene radikalne ljevice do većine njenih konzervativaca, snažno podržavaju Black Lives Matter, što je prirodno. Black Lives Matter vjerojatno je najvažniji politički pokret koji se pojavio u Sjedinjenim Državama od vremena Martina Luthera Kinga.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ali, Black Lives Matter nema pravog vođu, i nema ni jednog glasnogovornika, koji bi se približio političkoj, intelektualnoj i komunikacijskoj razini dr. Kinga, čovjeka koji je prije šezdesetak godina uspio uvjeriti desetke milijuna ljudi da je nenasilje zapravo najefikasniji aktivni oblik borbe protiv rasizma, i koji je tako, skupa s braćom Kennedy i Lyndonom Johnsonom, zauvijek promijenio Ameriku na bolje.
Kompleksna izborna matematika
Na predsjedničkim se izborima ne pobjeđuje samo zahvaljujući političkim aktivistima, pripadnicima masovnih narodnih pokreta, niti stranačkom članstvu. Na predsjedničkim izborima u zemlji, u kojoj izborni sustav dopušta da kandidatkinja koja je osvojila tri milijuna glasova više, kao Hillary Clinton, naposljetku izgubi izbore, pobjeđuje se zahvaljujući vrlo kompleksnoj izbornoj matematici, u kojoj glasovi određenih skupina stanovništva u određenim okruzima i državama vrijede više nego svi ukupno prebrojani glasovi.
To znači da Demokratska stranka mora osigurati vrlo mnogo glasova onih američkih birača koji ne glasaju iz načelnih razloga, koji nisu zagovornici Black Lives Matter, i koji zbog straha od nesigurnosti i nasilja mogu glasati za Trumpa.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što je potrebno za izbacivanje Trumpa?
Utoliko glavni zadatak Demokratske stranke, kako Atlantic ispravno tvrdi, jest da iskreno, glasno i agresivno komunicira s biračima izvan svog svjetonazorskog okvira te da ih ne prepusti Trumpovoj ideologiji “law and order”. To znači da Biden i Harris moraju bezuvjetno i pravodobno osuđivati nasilje i kriminal na prosvjedima.
Kamala Harris i Joe Biden moraju uvjeriti birače ne samo da je Trump najgore rješenje za Ameriku, nego da baš oni jamče stvarnu provedbu zakona, pravedan red i opću sigurnost. Oslanjanje na masovni pokret, pa bio on i tako snažan kao što Black Lives Matter sigurno jest, ne mora nužno biti dovoljno za izbacivanje Donalda Trumpa iz Bijele kuće i za demontiranje njegove kriminalne organizacije, kojom je premrežio većinu najvažnijih američkih institucija.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Mogu li događaji u Kenoshi pomoći Trumpu na predsjedničkim izborima?
Što za nadolazeće predsjedničke izbore znače rasno motivirani zločini i pokret Black Lives Matter
Jedina karta na koju Trump još može igrati, poslije svih katastrofa i skandala koje je skrivio u ove četiri godine, jest potpuna ideološka podjela među američkim biračima: s jedne strane su "dobri" Amerikanci, koji podržavaju zakon i red, a s druge strane prosvjednici/nasilnici, Joe Biden i Demokratska stranka. Donald Trump, koji u skoro svim anketama gubi sa sedam do deset posto razlike (ali, gubio je i protiv Hillary Clinton), sada želi što gore rasne ispade u Sjedinjenim Državama.
Policijski pokušaj ubojstva crnca Jacoba Blakea, koji je čudom preživio egzekuciju sa sedam metaka u leđa, jedan je od onih trenutaka koji svakako mijenjaju Ameriku. Policijski atentat na Jacoba Blakea izazvao je najsnažnije moguće reakcije: od jednoglasnih osuda većine racionalnih američkih političara i medija, do prekida NBA doigravanja. Na prvi se pogled čini da rasno motiviran zločin u malom mjestu u državi Wisconsin samo jača masovni narodni pokret protiv Donalda Trumpa, uvjerljivo najgoreg i najopasnijeg predsjednika u povijesti Sjedinjenih Država.
The Atlantic, jedan od najinteligentnijih američkih medija, misli, međutim, drukčije. U briljantno napisanom tekstu o mogućim političkim posljedicama nasilja u Kenoshi, Atlanticov kućni autor George Packer smatra kako bi Kenosha, i zbog slabe reakcije Joea Bidena i Kamale Harris, zapravo mogla pomoći Trumpu da nastavi unesrećivati Ameriku i svijet u naredne četiri godine.
Scenarij u prilog Trumpu
Evo o čemu se radi. Trumpov potpredsjednik Mike Pence na Republikanskoj je konvenciji ustvrdio kako jedino Donald Trump može jamčiti zakon i red (law and order). Poslije policijskog napada na Blakea, u Kenoshi su se dogodile scene koje smo vidjeli u većini drugih američkih gradova tijekom prosvjeda za rasnu ravnopravnost: paleži, pljačke i masovno ulično nasilje. Takav scenarij uistinu ide u prilog samo Donaldu Trumpu.
Jer, jedina karta na koju Trump još može igrati, poslije svih katastrofa i skandala koje je skrivio u ove četiri godine, jest potpuna ideološka podjela među američkim biračima: s jedne strane su “dobri” Amerikanci, koji podržavaju zakon i red, a s druge strane prosvjednici/nasilnici, Joe Biden i Demokratska stranka. Donald Trump, koji u skoro svim anketama gubi sa sedam do deset posto razlike (ali, gubio je i protiv Hillary Clinton), sada želi što gore rasne ispade u Sjedinjenim Državama.
Točka podjele birača
Ne zato što je on uvjereni rasist; Trump je jedino uvjereni kriminalac. Nego zato što bi rasno pitanje ponovo moglo biti ona točka, na kojoj će se američki birači katkad i nesvjesno podijeliti. Posve je vjerojatno da vrlo mnogo bijelih američkih birača cijeli pokret Black Lives Matter, koji je podjednako usmjeren protiv institucionalnog i policijskog rasizma, kao i protiv Donalda Trumpa, povezuje s anarhijom, nasiljem i strahom za osobnu sigurnost i svoje vlasništvo.
Joe Biden, Kamala Harris kao i skoro cijela Demokratska stranka, od njene radikalne ljevice do većine njenih konzervativaca, snažno podržavaju Black Lives Matter, što je prirodno. Black Lives Matter vjerojatno je najvažniji politički pokret koji se pojavio u Sjedinjenim Državama od vremena Martina Luthera Kinga.
Ali, Black Lives Matter nema pravog vođu, i nema ni jednog glasnogovornika, koji bi se približio političkoj, intelektualnoj i komunikacijskoj razini dr. Kinga, čovjeka koji je prije šezdesetak godina uspio uvjeriti desetke milijuna ljudi da je nenasilje zapravo najefikasniji aktivni oblik borbe protiv rasizma, i koji je tako, skupa s braćom Kennedy i Lyndonom Johnsonom, zauvijek promijenio Ameriku na bolje.
Kompleksna izborna matematika
Na predsjedničkim se izborima ne pobjeđuje samo zahvaljujući političkim aktivistima, pripadnicima masovnih narodnih pokreta, niti stranačkom članstvu. Na predsjedničkim izborima u zemlji, u kojoj izborni sustav dopušta da kandidatkinja koja je osvojila tri milijuna glasova više, kao Hillary Clinton, naposljetku izgubi izbore, pobjeđuje se zahvaljujući vrlo kompleksnoj izbornoj matematici, u kojoj glasovi određenih skupina stanovništva u određenim okruzima i državama vrijede više nego svi ukupno prebrojani glasovi.
To znači da Demokratska stranka mora osigurati vrlo mnogo glasova onih američkih birača koji ne glasaju iz načelnih razloga, koji nisu zagovornici Black Lives Matter, i koji zbog straha od nesigurnosti i nasilja mogu glasati za Trumpa.
Što je potrebno za izbacivanje Trumpa?
Utoliko glavni zadatak Demokratske stranke, kako Atlantic ispravno tvrdi, jest da iskreno, glasno i agresivno komunicira s biračima izvan svog svjetonazorskog okvira te da ih ne prepusti Trumpovoj ideologiji “law and order”. To znači da Biden i Harris moraju bezuvjetno i pravodobno osuđivati nasilje i kriminal na prosvjedima.
Kamala Harris i Joe Biden moraju uvjeriti birače ne samo da je Trump najgore rješenje za Ameriku, nego da baš oni jamče stvarnu provedbu zakona, pravedan red i opću sigurnost. Oslanjanje na masovni pokret, pa bio on i tako snažan kao što Black Lives Matter sigurno jest, ne mora nužno biti dovoljno za izbacivanje Donalda Trumpa iz Bijele kuće i za demontiranje njegove kriminalne organizacije, kojom je premrežio većinu najvažnijih američkih institucija.