Nekad je nužno odabrati stranu

Netko bi trebao javiti predsjednici: u Hrvatskoj na predsjedničkim izborima nikad ne pobjeđuju kandidati vlasti

Zajedničko Mesiću, Josipoviću i Grabar-Kitarović je to što su pobjeđivali kao kandidati koje Vlada - nije podržavala

FOTO: Ilustracija: Tomislav Metelko

U Hrvatskoj pobjeđuju oporbeni predsjednički kandidati. Osim, dakako, Franje Tuđmana devedesetih, no on je, primjerice, na predsjedničkim izborima 1997. godine pomeo konkurenciju imajući kao jedan od argumenata u kampanji - pobjedu u ratu. Teško da će Kolinda Grabar-Kitarović do kraja ove godine uspjeti doći do poguranca takvog tipa. Dala bi se, također, razmatrati i teza da ni Franjo Tuđman, zapravo, nije bio kandidat vlasti - Tuđman je bio vlast sama

Situacija se možda, makar na prvi pogled, ne čini alarmantnom. Uostalom, 38 anketnih postotaka u prvom krugu, pa još uvjerljiva pobjeda u drugom nisu nešto što bi bilo koju kandidatkinju ili kandidata za mjesto na Pantovčaku lišavalo sna noću.

Kad govorimo o Kolindi Grabar-Kitarović, štoviše, na ruku joj može ići i činjenica da je jedini čovjek koji dosad u Hrvatskoj nije obranio predsjedničku funkciju za drugi mandat, Ivo Josipović, onaj kojeg je upravo ona pobijedila (i da se priča da bi se mogao opet kandidirati).

Tuđman nije bio kandidat vlasti, nego vlast sama

Drugi pogled je, međutim, malo zeznutija stvar. Primjerice, spomenuti Josipović je na početku izborne 2015. u anketama stajao znatno bolje nego Grabar-Kitarović danas. Postoji, međutim, još ozbiljniji razlog zbog kojeg nije pretjerano zaključiti da je reizbor Grabar-Kitarović na mjesto predsjednice Republike ne samo daleko od sigurne stvari, već je možda izglednije da bivša ministrica vanjskih poslova i europskih integracija i pomoćnica glavnog tajnika NATO saveza za javnu diplomaciju broji posljednje mjesece svog službenog boravka na Pantovčaku.

U Hrvatskoj, naime, na predsjedničkim izborima ne pobjeđuju kandidati vlasti. Osim, dakako, Franje Tuđmana devedesetih, no on je, primjerice, na predsjedničkim izborima 1997. godine pomeo konkurenciju imajući kao jedan od argumenata u kampanji – pobjedu u ratu. Teško da će Kolinda Grabar-Kitarović do kraja ove godine uspjeti doći do “poguranca” takvog tipa.

Dala bi se, također, razmatrati i teza da ni Franjo Tuđman, zapravo, nije bio kandidati vlasti – Tuđman je bio vlast sama.

Mesićevo desetljeće

Svi budući pretendenti na Pantovčak s podrškom Vlade su, de facto, gubili izbore. I to, sve do Josipovićevog tijesnog poraza, brutalno uvjerljivo. Istina, Stipe Mesić 2000. godine nije baš bio kandidat oporbe, jer je njegov HNS bio dio vladajuće šestorke. No, predsjednički izbori su tad održani samo tri tjedna nakon 3. siječnja i pobjede opozicije, tako da je Mesić zapravo bio prije svega protuhadezeovski, dakle defacto opozicijski kandidat.

Oni s boljom memorijom će se sjetiti da je tadašnji premijer Ivica Račan izbjegao dolazak u stožer Dražena Budiše (kojeg je podržavao i Račanov SDP) uz objašnjenje da – piše program Vlade. Dakle, Mesić se uspeo na Pantovčak prije svega kao kandidat opcije suprotstavljene politici koja je do 3. siječnja 2000. godine drmala Hrvatskom.

Pet godina kasnije, zemlju je vodila Vlada Ive Sanadera, koji je u bitku gurnuo Jadranku Kosor. Mesić je u drugom krugu dobio 32 postotna boda više od Kosor i lakoćom pobijedio kandidatkinju koju je podržavala Vlada.

Ni drugi krug

Kad je istekao drugi Mesićev mandat, Kosor je stolovala u Banskim dvorima, a njen HDZ je kao kandidata na izbore poslao Andriju Hebranga. Čovjek nije ušao ni u drugi krug, u kojem je kandidat oporbenog SDP-a Ivo Josipović spriječio Milana Bandića da postane “gradonačelnik Hrvatske”.

Naposljetku, Grabar-Kitarović. Ona je 2015. godine bila u svojevrsnoj ulozi ledolomca Tomislava Karamarka, koja je svojom pobjedom trebala najaviti povratak HDZ-a na vlast na parlamentarnim izborima krajem te godine. Kandidat kojeg je podržavala tadašnja Vlada, Ivo Josipović uspio se dobaciti do 49,26 posto i za samo 32 tisuće glasova opet je pobijedila kandidatkinja oporbe. Kolinda Grabar-Kitarović, međutim, na izborima koji će se održati krajem ove godine bit će kandidatkinja vlasti.

Je li približavanje Vladi – kobno

Tu nije, međutim, kraj zabrinjavajućim podacima za sadašnju predsjednicu. Naime, Vlada Andreja Plenkovića je prilično solidno i konstantno nepopularna – potpora Vladi u anketama je ispod jedne trećine.

Kolinda Grabar-Kitarović se, međutim, promjenama u savjetničkom timu krajem prošle godine maksimalno približila tim Banskim dvorima i tom Andreju Plenkoviću. Pritom posljednjih tjedana izrazito upadljivo nedostaju njene žaoke upućene politici Vlade koje su na neki način obilježile njenu političku poziciju u posljednjih dvadesetak mjeseci. Čini se da je primirje sad potpuno, no je li ono i pametno – obzirom na popularnost aktualne Vlade – veliko je pitanje.

Opasno podcjenjivanje

Pogotovo kad se u obzir uzme činjenica da, dosad, osim Tuđmana koji je ionako bio vlast sama niti jedan kandidat vlasti nije pobijedio na predsjedničkim izborima.

S druge strane, do Kolinde Grabar-Kitarović niti jedna žena nije bila predsjednica Republike, a nije se, dok Josipović u izbornoj noći nije u svom stožeru novinarima u prolazu poručio “gospođa je pobijedila”, dogodilo ni to da neki predsjednik ne osvoji i drugi uzastopni mandat.

Dakle, predsjednicu ne treba podcjenjivati. Ali će i ona napraviti golemu pogrešku precijeni li trenutne ankete i podcijeni mogućnost da joj je, zapravo, počelo odbrojavanje.