Postoje tri vrlo jasna zaključka koje HDZ može izvući iz rezultata prvog kruga predsjedničkih izbora.
Predsjednica mora “u napad”
Sa sviješću o tome da će predsjednica morati “u napad”, a pritom paziti da ne bude grešaka u koracima kakve je više puta napravila u kampanji za prvi krug, pada u vodu i javno ponavljana priča o tome kako se u drugim krugu računa na gro glasova birača Miroslava Škore.
Čak i kad se zanemare sinoćnje izjave čelnika stranaka koje su podržale Škoru, a koje su se uglavnom vrtjele oko toga da će – prekrižiti listić, očito je da Škorini birači neće hrliti na drugi krug sa samo jednom željom – da predsjednica osvoji drugi mandat. Pokazuju to i sve ankete obavljene u posljednjem tjednu pred prvi krug izbora; po njima prednost Kolinde Grabar-Kitarović pred Zoranom Milanovićem u drugom krugu iznosi, redom, 2,1 (HRejting), 3,1 (Promocija plus) i 2,2 (Ipsos) postotna boda.
Sve to je daleko manje od pukog odnosa glasova uvjetno nazvane desnice i ljevice, a trend je da se razlika smanjuje i to sve brže. Bit će zanimljivo vidjeti prve ankete nakon prvog kruga, jer uopće nije nemoguće da se i posve istopila. Ovdje valja napomenuti i da su sve spomenute ankete nemalo podcijenile rezultat Zorana Milanovića u prvom krugu izbora.
Mogu li se uopće popraviti odnosi?
U HDZ-ovim kuloarima već se desetak dana prije prvog kruga izbora počelo s određenom dozom zabrinutosti razmatrati što učiniti sa Škorinim biračima, ako u drugi krug uđu Kolinda Grabar-Kitarović i Milanović. U neslužbenim razgovorima, HDZ-ovci su napominjali da će ključno pitanje biti koliko će žestina okršaja na desnici zatrovati odnose i preliti se na biračku bazu. Jedan istaknuti član HDZ-a s kojim smo tada razgovarali bio je uvjeren da vodeći ljudi HDZ-a ne mogu između dva kruga učiniti ništa kako bi popravili odnose s biračima Miroslava Škore, koji je, uostalom, izbore pokušao oslikati kao referendum o politici Andreja Plenkovića. Kako bi onda Plenković sada mogao u dva tjedna okrenuti te ljude koji su se izjasnili za Škoru?
Članak se nastavlja ispod oglasa
U HDZ-ovim krugovima već su se tada, kao moguće rješenje, spominjali ljudi koje se percipira kao desnu struju u stranci. Pojednostavljeno, ljudi koje mediji karakteriziraju kao Plenkovićevu unutarstranačku oporbu.
U akciju idu Stier i Kovač?
Što nas dovodi do trećeg jasnog zaključka u analizi jučerašnjih rezultata – ako HDZ želi pobjedu Kolinde Grabar-Kitarović, morao bi razmisliti i o angažmanu ljudi koji su Andreju Plenkoviću konkurencija u stranci, prije svih Davoru Ivi Stieru i Miru Kovaču, koji su najavili svoju kandidaturu na unutarstranačkim izborima. Kako doznajemo, u tom pravcu se u stranci vrlo ozbiljno razmišlja.
Plenkoviću je to vjerojatno pomalo nezgodan rasplet situacije, nakon što je o Kovaču prije nekoliko mjeseci s visoka kazao: “Njegov stav je za politiku HDZ-a i Vlade kompletno irelevantan. On utječe na politiku HDZ-a isto kao građanin Finske u Finskoj”, a Stieru, nakon što je ovaj iznio svoj stav o WhatsApp aferi u stranci: “Moramo staviti sa strane nečije ambicije i korištenje situacija koje se događaju, od fakata, činjenica i odgovornog ponašanja stranke sukladno statutu i etičkom kodeksu”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Penavin poučak
I Plenkovićevi oponenti bi se, međutim, mogli naći u pomalo nezgodnoj situaciji. Eventualni poziv da pomognu u drugom krugu izbora – govorima, motivacijom birača, pokušajem „pomirbe” sa Škorinima i slično – vjerojatno neće odbiti. No, onda bi svojim angažmanom mogli ili pridonijeti da Kolinda Grabar-Kitarović pobijedi, a time neizravno pomoći i Plenkoviću da učvrsti svoju poziciju u stranci ili podijeliti odgovornost za eventualni neuspjeh HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje.
Pitanje je i koliko zapravo u ovoj fazi oni uopće mogu pridonijeti kampanji. Tri dana prije prvog kruga izbora, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, kojeg se također u medijima percipira kao Plenkovićevog oponenta, držao je govor na predizbornom skupu u Ciboni. U nedjelju je u Vukovaru pobijedio Škoro, s 549 glasova više od HDZ-ove kandidatkinje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nezgodno za Plenkovića: želi li pobjedu predsjednice u drugom krugu, trebat će pomoć oponenata iz desne struje HDZ-a
Plenković je vrijeđao svoje unutarstranačke oponente da su irelevantni i preambiciozni, hoće li sad od njih tražiti da "izvuku" Grabar-Kitarović?
Plenkovićevi oponenti bi se, međutim, mogli naći u pomalo nezgodnoj situaciji. Eventualni poziv da pomognu u drugom krugu izbora – govorima, motivacijom birača, pokušajem „pomirbe” sa Škorinima i slično – vjerojatno neće odbiti. No, onda bi svojim angažmanom mogli ili pridonijeti da Kolinda Grabar-Kitarović pobijedi, a time neizravno pomoći i Plenkoviću da učvrsti svoju poziciju u stranci ili podijeliti odgovornost za eventualni neuspjeh HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje
Postoje tri vrlo jasna zaključka koje HDZ može izvući iz rezultata prvog kruga predsjedničkih izbora.
Prvo, Kolinda Grabar-Kitarović više nije u poziciji favoritkinje. Ne postoji prednost koju bi branila, nema više dovoljno birača koji će glasati za nju samo ako (još) nešto gadno ne zabrlja. Defenzivna pozicija za predsjednicu više jednostavno nije opcija. I toga su čini se prilično svjesni u krugu oko Grabar-Kitarović. Odjednom se više ne govori s oklijevanjem o sučeljavanjima, nego, kako nam je rekao jedan od sugovornika blizak njenom stožeru, o tome da će ona ići na debate sa Zoranom Milanovićem “koliko ih god bude bilo”.
Predsjednica mora “u napad”
Sa sviješću o tome da će predsjednica morati “u napad”, a pritom paziti da ne bude grešaka u koracima kakve je više puta napravila u kampanji za prvi krug, pada u vodu i javno ponavljana priča o tome kako se u drugim krugu računa na gro glasova birača Miroslava Škore.
Čak i kad se zanemare sinoćnje izjave čelnika stranaka koje su podržale Škoru, a koje su se uglavnom vrtjele oko toga da će – prekrižiti listić, očito je da Škorini birači neće hrliti na drugi krug sa samo jednom željom – da predsjednica osvoji drugi mandat. Pokazuju to i sve ankete obavljene u posljednjem tjednu pred prvi krug izbora; po njima prednost Kolinde Grabar-Kitarović pred Zoranom Milanovićem u drugom krugu iznosi, redom, 2,1 (HRejting), 3,1 (Promocija plus) i 2,2 (Ipsos) postotna boda.
Sve to je daleko manje od pukog odnosa glasova uvjetno nazvane desnice i ljevice, a trend je da se razlika smanjuje i to sve brže. Bit će zanimljivo vidjeti prve ankete nakon prvog kruga, jer uopće nije nemoguće da se i posve istopila. Ovdje valja napomenuti i da su sve spomenute ankete nemalo podcijenile rezultat Zorana Milanovića u prvom krugu izbora.
Mogu li se uopće popraviti odnosi?
U HDZ-ovim kuloarima već se desetak dana prije prvog kruga izbora počelo s određenom dozom zabrinutosti razmatrati što učiniti sa Škorinim biračima, ako u drugi krug uđu Kolinda Grabar-Kitarović i Milanović. U neslužbenim razgovorima, HDZ-ovci su napominjali da će ključno pitanje biti koliko će žestina okršaja na desnici zatrovati odnose i preliti se na biračku bazu. Jedan istaknuti član HDZ-a s kojim smo tada razgovarali bio je uvjeren da vodeći ljudi HDZ-a ne mogu između dva kruga učiniti ništa kako bi popravili odnose s biračima Miroslava Škore, koji je, uostalom, izbore pokušao oslikati kao referendum o politici Andreja Plenkovića. Kako bi onda Plenković sada mogao u dva tjedna okrenuti te ljude koji su se izjasnili za Škoru?
U HDZ-ovim krugovima već su se tada, kao moguće rješenje, spominjali ljudi koje se percipira kao desnu struju u stranci. Pojednostavljeno, ljudi koje mediji karakteriziraju kao Plenkovićevu unutarstranačku oporbu.
U akciju idu Stier i Kovač?
Što nas dovodi do trećeg jasnog zaključka u analizi jučerašnjih rezultata – ako HDZ želi pobjedu Kolinde Grabar-Kitarović, morao bi razmisliti i o angažmanu ljudi koji su Andreju Plenkoviću konkurencija u stranci, prije svih Davoru Ivi Stieru i Miru Kovaču, koji su najavili svoju kandidaturu na unutarstranačkim izborima. Kako doznajemo, u tom pravcu se u stranci vrlo ozbiljno razmišlja.
Plenkoviću je to vjerojatno pomalo nezgodan rasplet situacije, nakon što je o Kovaču prije nekoliko mjeseci s visoka kazao: “Njegov stav je za politiku HDZ-a i Vlade kompletno irelevantan. On utječe na politiku HDZ-a isto kao građanin Finske u Finskoj”, a Stieru, nakon što je ovaj iznio svoj stav o WhatsApp aferi u stranci: “Moramo staviti sa strane nečije ambicije i korištenje situacija koje se događaju, od fakata, činjenica i odgovornog ponašanja stranke sukladno statutu i etičkom kodeksu”.
Penavin poučak
I Plenkovićevi oponenti bi se, međutim, mogli naći u pomalo nezgodnoj situaciji. Eventualni poziv da pomognu u drugom krugu izbora – govorima, motivacijom birača, pokušajem „pomirbe” sa Škorinima i slično – vjerojatno neće odbiti. No, onda bi svojim angažmanom mogli ili pridonijeti da Kolinda Grabar-Kitarović pobijedi, a time neizravno pomoći i Plenkoviću da učvrsti svoju poziciju u stranci ili podijeliti odgovornost za eventualni neuspjeh HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje.
Pitanje je i koliko zapravo u ovoj fazi oni uopće mogu pridonijeti kampanji. Tri dana prije prvog kruga izbora, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, kojeg se također u medijima percipira kao Plenkovićevog oponenta, držao je govor na predizbornom skupu u Ciboni. U nedjelju je u Vukovaru pobijedio Škoro, s 549 glasova više od HDZ-ove kandidatkinje.