Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Nije simpatično to kako nas premijer uvjerava u neistine. Sad je pričao da je ekonomija super, HNB ga je poklopio

Podaci pokazuju da je premijerova izjava o "zdravim temeljima rasta" gospodarstva drsko netočna

Nakon vesele premijerove izjave kako nam 'gospodarstvo raste na zdravim temeljima', Hrvatska narodna banka objavila je kako je poduzela mjere za ublažavanje rizika pri odobravanju nenamjenskih kredita. Ukratko, da gasi moguće žarište ozbiljnijih financijskih problema.

Premijer nije imao sreće. Doduše, nije ju baš u ovom slučaju ni zaslužio – izjava koju je dao na jutrošnjoj sjednici Vlade o tome da je najbitnije da hrvatsko gospodarstvo raste na zdravim temeljima dovoljno je drsko netočna.

Ali, da otprilike u isto vrijeme kad Andrej Plenković hvali “zdrave temelje”, Hrvatska narodna banka objavi kako je poduzela mjere za ublažavanje rizika pri odobravanju nenamjenskih kredita, ukratko, da gasi moguće žarište ozbiljnijih financijskih problema, e to je već loša sreća.

Nije odolio

“Nama je najbitnije da rastemo na zdravim temeljima, sa smanjivanjem javnog duga, deficita, vrlo jasnim smjerom u svim aspektima naše ekonomske politike”, kazao je jutros Plenković na sjednici Vlade i tom ocjenom išao direktno protiv brojki objavljenih samo dan prije, pri objavi rasta BDP-a za posljednji kvartal prošle godine. Rast je 2,3 posto, što je nešto sporije nego dosad, no ono što je posebno problematično je njegova struktura, odnosno, temelji.

Naime, industrijska proizvodnja je pala i u posljednjem kvartalu i to čak za 2,5 posto. Izvoz je rastao za blijedih 1,3 posto, od čega je izvoz roba u plusu za samo 0,3 posto. S druge strane, uvoz je porastao za 6,6, posto, povećavajući dodatno jaz između onog što uvozimo i onog što izvozimo. Ovih manjkavosti je Plenković itekako svjestan, stoga je naglasio kako je “jedna od najvažnijih zadaća pred nama industrijska proizvodnja, balansiranje omjera uvoza i izvoza”. Ipak, samo koju rečenicu kasnije nije odolio tome da ispali rečenicu o “zdravim temeljima”.

Miris 2008. godine

Sve pet, ali odakle uopće tih 2,3 posto plusa BDP-a? Uglavnom iz osobne potrošnje. Ona je rasla u posljednjem kvartalu prošle godine za 3,9 posto. Raslo je i građevinarstvo, podsjećajući sve intenzivnije na stanje ekonomije kakvo je Hrvatska imala 2008. godine, dok je savršeno nepripremljena jurila prema zidu globalne recesije i krize iz koje, zapravo, izlazi tek ovih dana kad dostiže razinu gospodarstva od prije 11 godina. I tad je, zanimljivo, na vlasti bio HDZ, a premijer Ivo Sanader i ostali stranački dužnosnici sve do pred sam kraj te godine su tvrdili kako će kriza mimoići Hrvatsku.

Današnji hrvatski premijer, pak, tvrdi da gospodarstvo raste na zdravim temeljima. Kako smo vidjeli, ti temelji su uglavnom u rastu osobne potrošnje, a u ironičnoj igri slučajnosti Hrvatska narodna banka je svojim priopćenjem odaslanim otprilike u isto vrijeme dok je Plenković govorio u Banskim dvorima, bacila malo svjetla na dio strukture tog rasta osobne potrošnje.

Krediti i rizici

Ključna riječ je – rizik. Naime, u HNB-u su primijetili snažan rast nenamjenskih gotovinskih kredita koji su lani tvorili čak dvije trećine rasta ukupnog kreditnog zaduženja kućanstava. Problemčić je u tome što je analiza HNB-a pokazala da se pri odobravanju tih kredita primjenjuju blaži standardi kod utvrđivanja kreditne sposobnosti nego kod stambenog kreditiranja, što znači da mnogi koji nemaju kreditnu sposobnost za dizanje stambenog kredita uspiju dobiti nenamjenski.

“Potencijalni rizici utoliko su veći što u posljednje dvije godine najbrže rastu nenamjenski krediti bez zaloga i oni s izvornim rokovima dospijeća od deset godina, koji se u prosjeku odobravaju i na mnogo veće iznose nego krediti s kraćim rokovima dospijeća. Ovi krediti po svom karakteru i nisu pravi potrošački krediti, već vjerojatnije služe kao supstituti za druge vrste kredita (stambene) čiji su uvjeti odobravanja stroži”, konstatira HNB.

Bez zaloga i bez uvida u kreditnu sposobnost

Ima još. Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) ne radi od svibnja prošle godine, zbog GDPR-a. HNB ukazuje da to znači kako je pravo stanje sposobnosti servisiranja duga, stoga, teško utvrditi.

Ukratko, potrošnja raste dobrim dijelom zbog kredita koji se izdaju u sve većim iznosima, bez zaloga i bez pravog uvida banaka u sposobnost klijenata da te kredite vrate. Što bi moglo poći krivo u ekonomiji koji raste na “zdravim temeljima”?!

Spirala u nastajanju

I o tome je nešto HNB rekao u današnjem priopćenju. Negativne posljedice bi se, naime, mogle osjetiti u silaznoj fazi gospodarskog ciklusa (sad smo, podsjetimo, još u fazi rasta, ali usporenog). U tom slučaju bi se ovi krediti mogli prestati vraćati u većim količinama, a kako su i bez zaloga, mogli bi prouzrokovati i “veće gubitke banaka, ali i oslabiti buduću potrošnju kućanstava”. Ukratko, gospodarski pad bi se dodatno ubrzao.

Zbog svega toga, HNB je izdao preporuku o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima po kojima bi se na sve vrste kredita s rokom dospijeća duljim od pet godina primijenili jednaki kriteriji pri utvrđivanju kreditne sposobnosti kao što je to slučaj kod stambenih kredita.

Bonuse – vratiti

Pritom, iz HNB-a podsjećaju da su već tražili od banaka da u svoje interne procjene uključuju potencijalne gubitke po gotovinskim nenamjenskim kreditima, te da osiguraju “jasne mehanizme za povrat dijela bankarskih bonusa u slučaju prekomjernih gubitaka po ovim plasmanima”.

HNB se, dakle, dosta žestoko bori da nenamjenski krediti ne postanu financijski mjehur koji bi mogao ozbiljno naštetiti domaćem gospodarstvu. Isti ti krediti zaslužni su za dio povećanja osobne potrošnje. Dok je većina ostalih pokazatelja, poput industrijske proizvodnje i izvoza već u minusu ili na njegovom rubu, ta i takva osobna potrošnja glavni je generator rasta hrvatskog gospodarstva. Onog za koje nam je, podsjetimo se, “najbitnije da raste na zdravim temeljima”.

Jasmin Klarić
Telegram autor
208 članaka Više o autoru
Više s weba