Stvar se može gledati krajnje optimistično. Upravni sud u Zagrebu je u zakonskom roku od 60 dana donio presudu u slučaju Pokaz u kojem je Andrej Plenković pobijao odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Podsjetimo, Povjerenstvo je procijenilo da je premijer postupio nesavjesno i netransparentno jer pri imenovanju Igora Pokaza za veleposlanika RH u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske nije deklarirao da je budući veleposlanik njegov – kum.
Druga stvar koja se vidi kroz naočale s ružičastom presvlakom može biti da je, ovaj put, sudac u slučaju Pokaz doista donio odluku u slučaju Pokaz – prije samo nekoliko dana je isti taj sudac donio odluke o dostavi podnesaka u slučaju Helsinki – u kojem se još vodi proces na Upravnom sudu u Zagrebu. Kako smo pisali, malo je nezgodno što sudac iz slučaja Pokaz nije ista osoba kao i sudac u slučaju Helsinki. No, što se danas objavljenje presude tiče, sve je uredno.
Časno i savjesno
A onda se, opet, ružičaste naočale mogu i skinuti. Presuda koju je donio sudac Vlaho Bassegli Gozze u slučaju Pokaz, a koja daje za pravo predsjedniku Vlade, mogla bi biti iskorištena kao temelj za ozbiljno ograničenje ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Bio bi to još jedan, možda i ključni, udarac na ovlasti koje je ovo neovisno tijelo dosad imalo u procjenjivanju sukoba interesa.
Spor je identičan i u slučaju Pokaz, i u slučaju Helsinki (u kojem je Plenković odbio dostaviti tražene dokumente Povjerenstvu) i, uostalom, u najpoznatijem slučaju koje je ovo tijelo ikad imalo – slučaju Karamarko u aferi Konzultantica. Radi se o tome može li Povjerenstvo odlučivati o tome jesu li dužnosnici u sukobu interesa i onda kad se primjeni samo članak 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, u kojem se, između ostalog, navodi kako “moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo”.
Link s Karamarkom
Sudac Bassegli Gozze zaključio je da je odgovor na to pitanje negativan i da je načela dužnosti iz spomenutog članka nužno povezati s konkretnom zakonskom odredbom koja je povrijeđena određenim ponašanjem ili propustom dužnosnika. Povjerenstvo je, pak, bilo – i još uvijek jest – stava da mogućnost stvarnih situacija ne može biti unaprijed definirana radnjama koje bi dužnosnicima mogle stajati na raspolaganju u konkretnim slučajevima, te da mogu prosuđivati i samo na osnovu povrede načela obavljanja dužnosti.
Ovdje treba napustiti sam slučaj Pokaz i dati malo konteksta. Od srpnja prošle godine, naime, čeka se odluka Upravnog suda u obnovljenom slučaju Karamarko, nakon što je Ustavni sud prihvatio tužbu bivšeg predsjednika HDZ-a, te je tražio odgovore na konkretna pitanja baš oko ovlasti Povjerenstva oko odlučivanja o povredi načela obavljanja dužnosti. Osam mjeseci kasnije, pravorijek Upravnog suda u ovom slučaju se još čeka.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Visoki upravni sud na strani Povjerenstva
Sudac je u slučaju Pokaz, međutim, bio jasan – Povjerenstvo po njemu nema pravo na takvo odlučivanje, koje je trn u oku mnogim dužnosnicima i što bi Karamarku širom otvorilo vrata za rehabilitaciju u slučaju radi kojeg je Most 2015. godine raskinuo koaliciju s HDZ-om. Stvari, međutim, nisu tako jednostavne.
Na odluku u slučaju Pokaz će se tijelo koje vodi Nataša Novaković, kako su najavili, žaliti Visokom upravnom sudu. I to, ako je suditi po presudi donesenoj dva mjeseca nakon odluke Ustavnog suda, s vrlo solidnim izgledima u uspjeh. Naime, Visoki upravni sud je u rujnu prošle godine dao za pravo Povjerenstvu u slučaju predsjednika Uprave Croatia Airlinesa Jasmina Bajića, koji je na račun firme otkupio 58 primjeraka dviju knjiga kojima je on jedan od autora. Povjerenstvo je prosudilo da su time prekršena načela obavljanja dužnosti iz članka 5. Visoki upravni sud je odbio žalbu predsjednika Uprave zrakoplovne kompanije i dao za pravo Povjerenstvu, ocijenivši odluku zakonitom.
Gdje ne može sud, mogla bi politika
No, kako će se stvari na kraju rasplesti na sudskim instancama, možda i nije presudno za to hoće li Povjerenstvo ostati okljaštrenih ovlasti. Naime, ovog mjeseca bi se trebao održati prvi sastanak Radne skupine za izradu novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Krajem veljače, ministar uprave Ivan Malenica je na novinarsko pitanje radi li Povjerenstvo dobro svoj posao spomenuo presude upravnih sudova i odluke Ustavnog suda da u određenim predmetima Povjerenstvo nije postupilo sukladno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“Svu tu praksu upravnih sudova i Ustavnog suda uzet ćemo u obzir prilikom izrade novog zakona”, najavio je ministar. Nepravomoćna presuda u slučaju Pokaz mogla bi, nema sumnje, stoga biti iskorištena kao – izgovor. Odnosno, kao vrijedan argument u pokušaju da se Povjerenstvu izmjenom zakona onemogući daljnje petljanje po pojmovima časnog, poštenog, savjesnog, odgovornog i, simbolike li, vjerodostojnog obavljanja dužnosti.
Presuda u korist Plenkovića i kuma mogla bi biti ključan udarac na ovlasti Povjerenstva za sukob interesa
Presuda bi, međutim, mogla pasti na Visokom upravnom sudu, koji je u rujnu u identičnom slučaju dao za pravo - Povjerenstvu
Ključ sudske bitke u ovom, ali i u slučaju Karamarku iz afere Konzultantica je tome može li Povjerenstvo odlučivati o tome jesu li dužnosnici u sukobu interesa, između ostalog i samo po članku 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, u kojem se, između ostalog, navodi kako dužnosnici “moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo”. Najnovija presuda Upravnog suda tvrdi da - ne može.
Stvar se može gledati krajnje optimistično. Upravni sud u Zagrebu je u zakonskom roku od 60 dana donio presudu u slučaju Pokaz u kojem je Andrej Plenković pobijao odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Podsjetimo, Povjerenstvo je procijenilo da je premijer postupio nesavjesno i netransparentno jer pri imenovanju Igora Pokaza za veleposlanika RH u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske nije deklarirao da je budući veleposlanik njegov – kum.
Druga stvar koja se vidi kroz naočale s ružičastom presvlakom može biti da je, ovaj put, sudac u slučaju Pokaz doista donio odluku u slučaju Pokaz – prije samo nekoliko dana je isti taj sudac donio odluke o dostavi podnesaka u slučaju Helsinki – u kojem se još vodi proces na Upravnom sudu u Zagrebu. Kako smo pisali, malo je nezgodno što sudac iz slučaja Pokaz nije ista osoba kao i sudac u slučaju Helsinki. No, što se danas objavljenje presude tiče, sve je uredno.
Časno i savjesno
A onda se, opet, ružičaste naočale mogu i skinuti. Presuda koju je donio sudac Vlaho Bassegli Gozze u slučaju Pokaz, a koja daje za pravo predsjedniku Vlade, mogla bi biti iskorištena kao temelj za ozbiljno ograničenje ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Bio bi to još jedan, možda i ključni, udarac na ovlasti koje je ovo neovisno tijelo dosad imalo u procjenjivanju sukoba interesa.
Spor je identičan i u slučaju Pokaz, i u slučaju Helsinki (u kojem je Plenković odbio dostaviti tražene dokumente Povjerenstvu) i, uostalom, u najpoznatijem slučaju koje je ovo tijelo ikad imalo – slučaju Karamarko u aferi Konzultantica. Radi se o tome može li Povjerenstvo odlučivati o tome jesu li dužnosnici u sukobu interesa i onda kad se primjeni samo članak 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, u kojem se, između ostalog, navodi kako “moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo”.
Link s Karamarkom
Sudac Bassegli Gozze zaključio je da je odgovor na to pitanje negativan i da je načela dužnosti iz spomenutog članka nužno povezati s konkretnom zakonskom odredbom koja je povrijeđena određenim ponašanjem ili propustom dužnosnika. Povjerenstvo je, pak, bilo – i još uvijek jest – stava da mogućnost stvarnih situacija ne može biti unaprijed definirana radnjama koje bi dužnosnicima mogle stajati na raspolaganju u konkretnim slučajevima, te da mogu prosuđivati i samo na osnovu povrede načela obavljanja dužnosti.
Ovdje treba napustiti sam slučaj Pokaz i dati malo konteksta. Od srpnja prošle godine, naime, čeka se odluka Upravnog suda u obnovljenom slučaju Karamarko, nakon što je Ustavni sud prihvatio tužbu bivšeg predsjednika HDZ-a, te je tražio odgovore na konkretna pitanja baš oko ovlasti Povjerenstva oko odlučivanja o povredi načela obavljanja dužnosti. Osam mjeseci kasnije, pravorijek Upravnog suda u ovom slučaju se još čeka.
Visoki upravni sud na strani Povjerenstva
Sudac je u slučaju Pokaz, međutim, bio jasan – Povjerenstvo po njemu nema pravo na takvo odlučivanje, koje je trn u oku mnogim dužnosnicima i što bi Karamarku širom otvorilo vrata za rehabilitaciju u slučaju radi kojeg je Most 2015. godine raskinuo koaliciju s HDZ-om. Stvari, međutim, nisu tako jednostavne.
Na odluku u slučaju Pokaz će se tijelo koje vodi Nataša Novaković, kako su najavili, žaliti Visokom upravnom sudu. I to, ako je suditi po presudi donesenoj dva mjeseca nakon odluke Ustavnog suda, s vrlo solidnim izgledima u uspjeh. Naime, Visoki upravni sud je u rujnu prošle godine dao za pravo Povjerenstvu u slučaju predsjednika Uprave Croatia Airlinesa Jasmina Bajića, koji je na račun firme otkupio 58 primjeraka dviju knjiga kojima je on jedan od autora. Povjerenstvo je prosudilo da su time prekršena načela obavljanja dužnosti iz članka 5. Visoki upravni sud je odbio žalbu predsjednika Uprave zrakoplovne kompanije i dao za pravo Povjerenstvu, ocijenivši odluku zakonitom.
Gdje ne može sud, mogla bi politika
No, kako će se stvari na kraju rasplesti na sudskim instancama, možda i nije presudno za to hoće li Povjerenstvo ostati okljaštrenih ovlasti. Naime, ovog mjeseca bi se trebao održati prvi sastanak Radne skupine za izradu novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Krajem veljače, ministar uprave Ivan Malenica je na novinarsko pitanje radi li Povjerenstvo dobro svoj posao spomenuo presude upravnih sudova i odluke Ustavnog suda da u određenim predmetima Povjerenstvo nije postupilo sukladno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa.
“Svu tu praksu upravnih sudova i Ustavnog suda uzet ćemo u obzir prilikom izrade novog zakona”, najavio je ministar. Nepravomoćna presuda u slučaju Pokaz mogla bi, nema sumnje, stoga biti iskorištena kao – izgovor. Odnosno, kao vrijedan argument u pokušaju da se Povjerenstvu izmjenom zakona onemogući daljnje petljanje po pojmovima časnog, poštenog, savjesnog, odgovornog i, simbolike li, vjerodostojnog obavljanja dužnosti.