No, ako je prihvaćanje te vijesti povezano s očekivanjima da će se bitno smanjiti broj državnih službenika, da će se pojednostavniti administrativne procedure i da će biti ukinuti brojni parafiskalni nameti koji otežavaju funkcioniranje gospodarstva i odbijaju investitore od ulaganja u Hrvatsku, onda je potrebno obuzdati optimizam i pokušati razumno sagledati što je to, zapravo, Vlada odlučila.
Agencije vjerojatno nisu ostvarile svrhu zbog koje su osnovane
U navedenom zaključku nema ni spomena o očekivanim pozitivnim učincima tih promjena pravnog statusa pojedinih dosadašnjih samostalnih institucija i službi. Za većinu njih predviđeno je da naprosto budu inkorporirane u nadležna ministarstva. Kad su te institucije i službe osnivane ili izdvajane iz ministarstava, to je bilo učinjeno temeljem nekakvog obrazloženja. Ovaj vladin zaključak ne daje obrazloženje zašto se ukidaju baš ove pravne osobe koje su se našle na popisu, a ne i neke druge.
Možemo pretpostaviti da agencije i službe koje se ukidaju dosad nisu dobro poslovale, da nisu ostvarile svrhe zbog kojih su osnivane. No, ako svi njihovi zaposlenici i dalje ostaju u službi – samo ne više u okviru samostalnih pravnih osoba nego u okviru ministarstava – gdje su jamstva da će u novom ustroju dosad neuspješne službe ubuduće funkcionirati uspješno? O tome u vladinom zaključku nema ni riječi.
Ne djeluje kao da premijer i ministar imaju promišljenu strategiju
Premijer i ministri će slavodobitno tvrditi da poduzimaju korake u skladu s prethodno donesenim dalekosežnim i dobro promišljenim strateškim odlukama. No, već i površan uvid u mali dio sadržaja na koji se odnosi najnoviji vladin zaključak daje osnovu za sumnju u točnost takvih tvrdnji.
Primjerice, Upravno vijeće Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, koja će u skladu sa vladinim zaključkom prestati postojati 1. siječnja 2019. godine, donijelo je u veljači 2018. godine Statut na koji je ministar poljoprivrede dao suglasnost 26. veljače. Opravdano je zapitati se kakva je strategija bila na djelu kad je usvojen novi Statut HPSSS-a kao pravne osobe upisane u sudski registar da bi točno pet mjeseci nakon toga Vlada odlučila da ta pravna osoba prestaje postojati.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Da li je u međuvremenu promijenjena strategija? Ako se strategije tako brzo mijenjaju i to u tajnosti, kako možemo biti sigurni da se u idućih pet mjeseci, koliko je ostalo do kraja godine, strategija opet neće promijeniti tako da navedena služba ipak ostane kao samostalna pravna osoba?
Hoće li ukidanjem agencija stati i njihovo ugnjetavanje nametima?
Trajni problem na koji ukazuju svi potencijalni investitori je postojanje nebrojenih parafiskalnih nameta. Mnoge pravne osobe s javnim ovlastima, među kojima su i neke agencije koje su se našle na Vladinu popisu, ostvarivale su prihode temeljem pružanja usluga. Dakako, usluge koje su te agencije i službe davale i daju moraju biti konzumirane, odnosno investitori i poslovni ljudi moraju ih platiti, a da pritom te agencije i službe imaju monopol na davanje tih usluga.
Budući da se građani i kompanije dužni napraviti ono na što ih zakoni primoravaju i budući da ne mogu birati od koga će zatražiti da im navedenu uslugu pruži, jasno je da nije riječ ni o kakvim uslugama nego o parafiskalnim nametima. Ako uzmemo u obzir da vrste usluga i cjenike za njihovo pružanje donose upravna vijeća navedenih agencija i službi, onda je jasno da je riječ o svojevrsnim paradržavnim parazitima čije djelovanje u većoj mjeri podsjeća da organizirani reket nego na izvršavanje javnih ovlasti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ako s prestankom pravne osobnosti prestane i reketarska praksa ugnjetavanja građana i kompanija, onda ćemo moći reći da je Vlada napravila dobar posao. Temeljem najnovijeg zaključka nije moguće sa sigurnošću predvidjeti hoće li se ta nedopustiva praksa promijeniti.
Iz Vladinog zaključka nije jasno hoće li se ukinuti nameti agencija
Jedna od agencija koja bi 1. siječnja 2019. godine trebala prestati postojati i biti integrirana u Ministarstvo poljoprivrede je Hrvatska poljoprivredna agencija. Upravno vijeće Hrvatske poljoprivredne agencije donijelo je 7. lipnja 2017. godine Pravilnik o visini naknada troškova usluga Hrvatske poljoprivredne agencije. U tom pravilniku uspio sam prebrojati 302 navodne usluge. No, to nije bilo dovoljno, pa je tom popisu već 26. srpnja 2017. dodano još pet obaveznih usluga, 16. listopada dvije nove usluge, 9. studenog njih još 23 da bi 2017. godina bila uspješno završena nametanjem još 7 naplativih usluga odlukom od 23.12.2017.
Da bi najnoviji vladin zaključak bio uvjerljiv, trebao bi sadržavati i podatke o tome koje će od tih približno 340 navodnih usluga ubuduće biti ukinute ili će se prestati naplaćivati ili će barem njihova cijena ubuduće biti manja, a razlog postojanja usluga i visina cijene da će biti razumno obrazloženi.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kako takvih podataka i projekcija nema, ostaje nam da s čuđenjem gledamo u spomenuti Pravilnik i pitamo se, primjerice, zašto izdavanje potvrde o podrijetlu uzgojno valjanih ženskih goveda, njihovih jajnih stanica i zametaka košta 75 kuna, a izdavanje potvrde o podrijetlu uzgojno valjanih muških goveda i njihovog sjemena košta čak 250 kuna. Zašto naknada za upis u matične knjige uzgojno valjanih muških goveda rođenih izvan RH stoji čak 500 kuna i zašto se ta naknada, kao i mnoge druge, uopće naplaćuje?
Vlada mora objasniti što će s posve suludim pravilnicima
Zašto izdavanje dokumenata o podrijetlu na području svinjogojstva iznosi 50 kn, a na području ovčarstva i kozarstva 49,59 kn, za ždrebad, omad i kastrate 183 kune, za pastuhe i kobile 244, a za pulad, magarice i magarce 122 kune?
Mnogo je zanimljivosti u tom Pravilniku. Izdavanje putovnice za konje košta 97,60 kn, a izdavanje duplikata putovnice čak 488. Isto je i magarcima. Original stoji 61 kunu, a duplikat 244 kune. A sve se, zapravo, svodi na to da građani kao magarci podnose sve što im nametnu pojedine interesne skupine pozivajući se na interes države.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Da bismo mogli povjerovati da će zaključak o smanjenju broja agencija i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, odnosno s pravom da donose odluke o parafiskalnim nametima, doista imati pozitivne učinke na građane i gospodarstvo, Vlada bi morala objasniti što će biti s pravilnicima poput ovog koji je donijela Hrvatska poljoprivredna agencija. Ne sumnjam da bi analiza usporedivih dokumenata koje su donijele druge pravne osobe s javnim ovlastima donijela još mnogo primjera besmislenih nameta.
OK, vlada ukida hrpu agencija, ali znači li to da ukida i bizarne namete kojima maltretiraju ljude? Izgledno je da ne
Božo Kovačević analizira što za građane znači nova odluka Vlade o smanjivanju broja agencija, zavoda, fondova, instituta...
Da bismo mogli povjerovati da će zaključak o smanjenju broja agencija i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, odnosno s pravom da donose odluke o parafiskalnim nametima, doista imati pozitivne učinke na građane i gospodarstvo, Vlada bi morala objasniti što će biti s pravilnicima poput ovog koji je donijela Hrvatska poljoprivredna agencija. Ne sumnjam da bi analiza usporedivih dokumenata koje su donijele druge pravne osobe s javnim ovlastima donijela još mnogo primjera besmislenih nameta
Zaključak Vlade o smanjivanju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima ne može biti drugo nego dobra vijest. S prvim siječnja 2019. godine prestaju postojati 53 pravne osobe s javnim ovlastima, a jedna kad se steknu formalno-pravni uvjeti. Naizgled velika promjena.
No, ako je prihvaćanje te vijesti povezano s očekivanjima da će se bitno smanjiti broj državnih službenika, da će se pojednostavniti administrativne procedure i da će biti ukinuti brojni parafiskalni nameti koji otežavaju funkcioniranje gospodarstva i odbijaju investitore od ulaganja u Hrvatsku, onda je potrebno obuzdati optimizam i pokušati razumno sagledati što je to, zapravo, Vlada odlučila.
Agencije vjerojatno nisu ostvarile svrhu zbog koje su osnovane
U navedenom zaključku nema ni spomena o očekivanim pozitivnim učincima tih promjena pravnog statusa pojedinih dosadašnjih samostalnih institucija i službi. Za većinu njih predviđeno je da naprosto budu inkorporirane u nadležna ministarstva. Kad su te institucije i službe osnivane ili izdvajane iz ministarstava, to je bilo učinjeno temeljem nekakvog obrazloženja. Ovaj vladin zaključak ne daje obrazloženje zašto se ukidaju baš ove pravne osobe koje su se našle na popisu, a ne i neke druge.
Možemo pretpostaviti da agencije i službe koje se ukidaju dosad nisu dobro poslovale, da nisu ostvarile svrhe zbog kojih su osnivane. No, ako svi njihovi zaposlenici i dalje ostaju u službi – samo ne više u okviru samostalnih pravnih osoba nego u okviru ministarstava – gdje su jamstva da će u novom ustroju dosad neuspješne službe ubuduće funkcionirati uspješno? O tome u vladinom zaključku nema ni riječi.
Ne djeluje kao da premijer i ministar imaju promišljenu strategiju
Premijer i ministri će slavodobitno tvrditi da poduzimaju korake u skladu s prethodno donesenim dalekosežnim i dobro promišljenim strateškim odlukama. No, već i površan uvid u mali dio sadržaja na koji se odnosi najnoviji vladin zaključak daje osnovu za sumnju u točnost takvih tvrdnji.
Primjerice, Upravno vijeće Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, koja će u skladu sa vladinim zaključkom prestati postojati 1. siječnja 2019. godine, donijelo je u veljači 2018. godine Statut na koji je ministar poljoprivrede dao suglasnost 26. veljače. Opravdano je zapitati se kakva je strategija bila na djelu kad je usvojen novi Statut HPSSS-a kao pravne osobe upisane u sudski registar da bi točno pet mjeseci nakon toga Vlada odlučila da ta pravna osoba prestaje postojati.
Da li je u međuvremenu promijenjena strategija? Ako se strategije tako brzo mijenjaju i to u tajnosti, kako možemo biti sigurni da se u idućih pet mjeseci, koliko je ostalo do kraja godine, strategija opet neće promijeniti tako da navedena služba ipak ostane kao samostalna pravna osoba?
Hoće li ukidanjem agencija stati i njihovo ugnjetavanje nametima?
Trajni problem na koji ukazuju svi potencijalni investitori je postojanje nebrojenih parafiskalnih nameta. Mnoge pravne osobe s javnim ovlastima, među kojima su i neke agencije koje su se našle na Vladinu popisu, ostvarivale su prihode temeljem pružanja usluga. Dakako, usluge koje su te agencije i službe davale i daju moraju biti konzumirane, odnosno investitori i poslovni ljudi moraju ih platiti, a da pritom te agencije i službe imaju monopol na davanje tih usluga.
Budući da se građani i kompanije dužni napraviti ono na što ih zakoni primoravaju i budući da ne mogu birati od koga će zatražiti da im navedenu uslugu pruži, jasno je da nije riječ ni o kakvim uslugama nego o parafiskalnim nametima. Ako uzmemo u obzir da vrste usluga i cjenike za njihovo pružanje donose upravna vijeća navedenih agencija i službi, onda je jasno da je riječ o svojevrsnim paradržavnim parazitima čije djelovanje u većoj mjeri podsjeća da organizirani reket nego na izvršavanje javnih ovlasti.
Ako s prestankom pravne osobnosti prestane i reketarska praksa ugnjetavanja građana i kompanija, onda ćemo moći reći da je Vlada napravila dobar posao. Temeljem najnovijeg zaključka nije moguće sa sigurnošću predvidjeti hoće li se ta nedopustiva praksa promijeniti.
Iz Vladinog zaključka nije jasno hoće li se ukinuti nameti agencija
Jedna od agencija koja bi 1. siječnja 2019. godine trebala prestati postojati i biti integrirana u Ministarstvo poljoprivrede je Hrvatska poljoprivredna agencija. Upravno vijeće Hrvatske poljoprivredne agencije donijelo je 7. lipnja 2017. godine Pravilnik o visini naknada troškova usluga Hrvatske poljoprivredne agencije. U tom pravilniku uspio sam prebrojati 302 navodne usluge. No, to nije bilo dovoljno, pa je tom popisu već 26. srpnja 2017. dodano još pet obaveznih usluga, 16. listopada dvije nove usluge, 9. studenog njih još 23 da bi 2017. godina bila uspješno završena nametanjem još 7 naplativih usluga odlukom od 23.12.2017.
Da bi najnoviji vladin zaključak bio uvjerljiv, trebao bi sadržavati i podatke o tome koje će od tih približno 340 navodnih usluga ubuduće biti ukinute ili će se prestati naplaćivati ili će barem njihova cijena ubuduće biti manja, a razlog postojanja usluga i visina cijene da će biti razumno obrazloženi.
Kako takvih podataka i projekcija nema, ostaje nam da s čuđenjem gledamo u spomenuti Pravilnik i pitamo se, primjerice, zašto izdavanje potvrde o podrijetlu uzgojno valjanih ženskih goveda, njihovih jajnih stanica i zametaka košta 75 kuna, a izdavanje potvrde o podrijetlu uzgojno valjanih muških goveda i njihovog sjemena košta čak 250 kuna. Zašto naknada za upis u matične knjige uzgojno valjanih muških goveda rođenih izvan RH stoji čak 500 kuna i zašto se ta naknada, kao i mnoge druge, uopće naplaćuje?
Vlada mora objasniti što će s posve suludim pravilnicima
Zašto izdavanje dokumenata o podrijetlu na području svinjogojstva iznosi 50 kn, a na području ovčarstva i kozarstva 49,59 kn, za ždrebad, omad i kastrate 183 kune, za pastuhe i kobile 244, a za pulad, magarice i magarce 122 kune?
Mnogo je zanimljivosti u tom Pravilniku. Izdavanje putovnice za konje košta 97,60 kn, a izdavanje duplikata putovnice čak 488. Isto je i magarcima. Original stoji 61 kunu, a duplikat 244 kune. A sve se, zapravo, svodi na to da građani kao magarci podnose sve što im nametnu pojedine interesne skupine pozivajući se na interes države.
Da bismo mogli povjerovati da će zaključak o smanjenju broja agencija i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, odnosno s pravom da donose odluke o parafiskalnim nametima, doista imati pozitivne učinke na građane i gospodarstvo, Vlada bi morala objasniti što će biti s pravilnicima poput ovog koji je donijela Hrvatska poljoprivredna agencija. Ne sumnjam da bi analiza usporedivih dokumenata koje su donijele druge pravne osobe s javnim ovlastima donijela još mnogo primjera besmislenih nameta.