Nekad je nužno odabrati stranu

Oporba djeluje življa nego prije, no vidi li se to u anketama? Pa, HDZ je izgubio četvrtinu prednosti pred SDP-om

Od kolovoza do studenog HDZ je izgubio nešto od svog golemog rejtinga, a SDP malo porastao

Iako nema revolucionarnih pomaka (teško da bi ih i moglo biti u nepuna dva mjeseca od provedenih izbora u stranci), činjenica je da je SDP-u prosječan rejting u odnosu na ljeto - porastao. S kolovoških 17,8, socijaldemokrati su došli na 18,7 posto i tako, uz pad HDZ-a, smanjili razliku za skoro cijelu četvrtinu.

Mantra među novinarima koji prate rad Sabora je skoro puna dva desetljeća ista – svaki saziv je sve gori. Ovaj put su očekivanja, ipak, s obzirom na raznolikost i motiviranost cijelog niza novih lica i novih stranaka koje su petog srpnja ušle u parlament, bila viša.

Kako se stvari zasad razvijaju – očekivanja se, što se tiče oporbe, itekako potvrđuju. U cca tri mjeseca efektivnog rada već se afirmirao cijeli niz novih političkih imena, a vladajući se sve češće brane “argumentom” da su, eto, pobijedili na izborima. Ako je suditi, dakle, po prvoj dvanaestini mandata, bit će to stabilno (jer je teško zamisliti raspad trenutne većine), ali i vrlo, vrlo burno vrijeme za HDZ i manje koalicijske partnere.

Nervozni Plenković

U Saboru je već bilo interpelacija o radu Vlade, raspravljao se o povjerenju jednom ministru, oporba sve više pojedine akcije određuje zajednički, poput napuštanja sabornice pri izglasavanju proračuna, povećavajući time pritisak na Banske dvore i podižući vlastitu vidljivost u javnosti, a premijer sa svakim dolaskom u Sabor djeluje sve nervoznije.

Istina, mračna zdravstvena (a posljedično i gospodarska) situacija su vrlo vjerojatno glavni razlozi Plenkovićeve nervoze, no česte i povremeno vrlo ozbiljno argumentirane oporbene žaoke sigurno ne pomažu.

Problem s disciplinom

Da su stvari, međutim, u oporbenim klupama još uvijek daleko od idealnih, pokazuje baš i glasanje o povjerenju ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću. Za opoziv čovjeka koji je inače i dalje uvjerljivo prva oklada za prvog ministra kojemu će se premijer zahvaliti na suradnji ruku je digao 51 zastupnik i zastupnica opozicije.

To znači da je njih čak 24-eru u vrijeme glasanja imalo pametnija posla i to je rupa na koju će rado i s punim pravom ukazivati HDZ koji svoju tanku, ali neprobojnu većinu nema problema disciplinirati.

Pažnja medija

Opći dojam o radu opozicije u ovom sazivu je zasad ipak uvjerljivo pozitivan – osim brojnosti i kvalitete inicijativa i rasprava, često se o njima priča i u medijima, a da se (uglavnom) ne radi o populističkim ludorijama s iznošenjem zastupnika i sličnim epizodama koje su bile prilično česte posljednjih godina.

Samo, prepoznaju li i birači da se nešto događa ili je ipak zasad cijela priča ograničena na krugove fanatičnijih pratitelja politike?

Pad za HDZ i Možemo!

Ako je suditi po rezultatima anketa, čini se da se oporbeni rad u saborskim klupama zasad ne valorizira previše. Osim možda kao dio zasluga u osipanju onih koji bi glasali za HDZ. U prvim postizbornim anketama se za HDZ (kad se uzme prosjek dvije redovne mjesečne ankete, Ipsosovog Crobarometra i CRO Demoskopa Promocije plus) odlučivalo 33 posto ispitanika, dok je taj broj u studenom na 30,3 posto.

Pad podrške bilježi i Možemo!, stranka čiji su zastupnici baš izrazito aktivni u Saboru. No, brojke padaju – od euforičnih postizbornih 9,8 u kolovozu, sad su došli na 7,1 posto. To je i dalje jako dobra podrška za novu političku opciju na nacionalnoj sceni, ali očito je značajno manja nego ona ljetna.

Most i Domovinski pokret

Od jačih igrača, na otprilike istim brojkama su Most i Domovinski pokret. Most je u studenom bio treća stranka, s prosječnom podrškom od osam posto (kolovoz su završili na 7,7 posto, a ekipa Miroslava Škore je na također za novu političku opciju jako dobrih 7,4 posto (u studenom su bili na 7,3).

I tu dolazimo do SDP-a. Stranka koju je nakon izborne havarije i nakon još jednih ne baš pretjerano veselih unutarstranačkih izbora preuzeo Peđa Grbin i dalje je uvjerljivo iza HDZ-a, a u isto vrijeme i uvjerljivo druga.

HDZ-u u četiri mjeseca “nestala” četvrtina prednosti

Iako nema revolucionarnih pomaka (teško da bi ih i moglo biti u nepuna dva mjeseca od provedenih izbora u stranci), činjenica je da je SDP-u rejting u odnosu na ljeto – porastao. S kolovoških prosječnih 17,8, socijaldemokrati su došli na 18,7 posto i tako, uz pad HDZ-a, smanjili razliku za skoro cijelu četvrtinu.

No, sve to je samo zagrijavanje. Pravi okršaj, čega je Grbin očito svjestan jer već tjednima osobno predstavlja kandidate SDP-a za lokalne izbore po Hrvatskoj, uslijedit će u svibnju iduće godine.

Lokalni izbori za prevlast u – SDP-u

Ta bitka se, pritom, neće voditi samo između SDP-a i HDZ-a, već vjerojatno i unutar SDP-a, jer mnogi donedavni visokopozicionirani socijaldemokrati samo čekaju lošiji rezultat da Grbinu vrate za rujan 2017. godine, kad je ovaj, nezadovoljan rezultatima i rejtingom stranke s TV ekrana zatražio odstupanje tadašnjeg predsjednika Davora Bernardića.

Ovu živahnu saborsku jesen stoga svakako treba gledati i kao uvod u žestoke lokalne izbore na kojima će neke opcije, ali i neki lideri, tražiti definitivnu političku afirmaciju. Ali, sudeći po uvodu, sasvim živo bit će i u nastavku mandata, bez obzira na to što ni 2022 i 2023. godina ne nude niti jedan jedini izlazak na birališta.