Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa
Piše: Silvana Menđušić | Snima: Vjekoslav Skledar

Ovaj dečko govorom je impresionirao zemlju. Sad objašnjava zašto nam škola nije dobra za talentirane, ni one koji slabo uče

Maturant Ilija Srpak jučer je na Oskaru znanja održao impresivan govor pred predsjednicom. Otišli smo s k njemu u Kućan Marof

‘Učinilo mi se da je izvrsna prilika da progovorim o problemima koji nas muče jer su u publici bili i predsjednica države i ministrica. Nakon govora neki su bili pomalo šokirani, ali mnogi su mi čestitali jer su prepoznali da sam rekao ono što ih tišti. Naš sustav ne valja i ništa dobro ne može izaći iz toga’. Da ilustrira to o čemu govori, Ilija se poslužio objašnjenjem iz znanosti. ‘Postoje vrste elektroničkih elemenata kojima s temperaturom pada otpor. Prolazi više struje, više se zagrijava element, i na kraju se dogodi da cijeli sustav izgori. To će vjerojatno dogoditi i kod nas i više neće biti ničeg za popraviti’. Snima Vjekoslav Skledar

U godini u kojoj se rodio ministar obrazovanja bio je Božidar Pugelnik. Na čelu resora koje se u različitim kombinacijama zvalo ministarstvo prosvjete, znanosti, obrazovanja, športa i sporta izmijenili su se Milena Žic Fuchs, Nansi Ivanišević, Hrvoje Kraljević, Vladimir Strugar, Gvozden Srećko Flego, Dragan Primorac, Radovan Fuchs, Željko Jovanović, Vedran Mornar, Predrag Šustar, Pavo Barišić, Blaženka Divjak.

Cijela je nogometna momčad ministara s dvije izmjene protrčala ministarstvom od 1999. dok je Ilija Srpak iz mjesta Kućan Marof završio osnovnu, pa varaždinsku Prvu gimnaziju i osvojio više medalja na međunarodnim natjecanjima znanja od naših najuspješnijih sportaša. Imao je pravo kada je jučer u dvorani Ekonomskog fakulteta rekao da su okupljeni učenici nusprodukti našeg školstva.

“Koliko se danas u Hrvatskoj stvarno radi na unaprjeđenju školstva? Koliko je ono danas učinkovito? Produkti našeg školstva danas sjede u ovoj dvorani, ili točnije rečeno – nusprodukti. Naše školstvo danas forsira samo prosječnost i gasi izvrsnost” kazao je. Mnogih se dotaknuo u jučerašnjem govoru najuspješniji ovogodišnji učenik. Na dodjeli priznanja Oskar znanja kritizirao medije, politiku, školski sustav, kurikul, profesore, NCVVO…

Živi blizu Varaždina, u mjestu s 1300 stanovnika

Gotovo su svi mediji prenijeli oduševljene reakcije na devetominutno izlaganje koje je nekoliko puta prekidano dugim i srdačnim pljeskom okupljenih među kojima su bili predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i ministrica Divjak. Pred kraj govora spomenuo je po njemu sitnu anegdotu: na jednom od brojnih natjecanja upozorio je komisiju da su mu dali više bodova nego što zaslužuje.

Sugerirao je da mu smanje rezultat jer je zadatak riješio krivo. Na kraju su tu njegovu iskrenost posebno pohvalili, a Ilija se tome ne može načuditi. “Ništa posebno nisam napravio”, rekao je. Ilija ima 19 godina i ne zna kako je upravo, uz sve osvojene medalje na najuglednijim međunarodnim natjecanjima iz kemije, biologije, fizike, astrofizike i astronomije – u tom malom potezu najblistaviji. U svijet velikih u koji kreće, u zemlji u kojoj se ne vrednuje visoko poštenje i fair play, vjerojatno nema važnije popudbine od te vrline.

Jutros smo razgovarali s dečkom koji živi u Kućan Marofu, u mjestu nedaleko od Varaždina s nešto više od 1.300 stanovnika. Dok je kasnije davao intervjue za sve veće hrvatske redakcije, činilo se da je pomalo iznenađen reakcijama. Kaže da je na dodjeli nagrade Oskar znanja iskoristio priliku da kaže ono što muči nadarene učenike u hrvatskim školama.

Treba nam više vježbi jer gradivo djeluje preapstraktno

“Učinilo mi se da je izvrsna prilika da progovorim o problemima koji nas muče jer su u publici bili i predsjednica države i ministrica. Nakon govora neki su bili pomalo šokirani, ali mnogi su mi čestitali jer su prepoznali da sam rekao ono što ih tišti.” Ovom maturantu smeta forsiranje prosječnosti u kojem ne prolaze dobro ni oni talentirani i željni znanja ni oni kojima učenje slabije ide.

“Znam po sebi kako mi je bilo kad sam želio naučiti više. Gradivo je propisano, kurikulum slab, a posebno bi se iz matematike, fizike i kemije mogao višestruko povećati. Ljudi često ne razumiju o čemu se radi, ne mogu shvatiti osnove koje su matematički zahtjevnije, jer nemaju dosta matematike u školi.” Smatra da bi trebalo uvesti još više eksperimentalnih vježbi kako bi učenici bolje shvatili gradivo, jer ono se često prezentira preapstraktno.

O ponudi s Cambridgea zasad ne želi puno pričati

 

Ilija snimljen danas u svojoj sobi Vjekoslav Skledar
Ilija za svojim stolom, u Kućan Marofu Vjekoslav Skledar

“Rijetko se shvati o čemu se zapravo radi, iako je riječ o sasvim logičnim pojavama u svijetu oko nas. Mislim da je poprilično glupo da je na maturi za prolaz iz matematike dovoljno imati 20 i nešto posto rješenja. A sve to vodi spuštanju kriterija. Ništa dobro ne može izaći iz toga, iz sistema u kojem ulazimo nedovoljno sposobni.” Da mi to ilustrira poslužio se objašnjenjem iz znanosti.

“Postoje vrste elektroničkih elemenata kojima s temperaturom pada otpor. Prolazi više struje, više se zagrijava element, i na kraju se dogodi da cijeli sustav izgori. To će vjerojatno dogoditi i kod nas i više neće biti ničeg za popraviti.” U strahu da ćemo sada pričati o indukciji, izolatorima i vodičima, brzo sam promijenila temu. Ionako smo, mislim, već pregorjeli.

Ilija čeka rezultate mature, iako se čini da ne bi trebao previše strepiti. Iako je već u medijima bilo objavljeno da je dobio ponudu Sveučilišta u Cambridgeu za studij prirodnih znanosti, ali moli da o tome više razgovaramo nakon rezultata mature. ”Prišli su mi nakon Olimpijade, ali o tome ću moći pričati tek nakon 15. srpnja. Bude li sve u redu, nakon studija se namjeravam baviti istraživačkom radovima, najvjerojatnije na nekom znanstvenom institutu.”

Roditelji su ferovci, a mama posebno dobro prenosi znanje

Telegram u njegovoj sobi Vjekoslav Skledar

U svom je govoru spomenuo šlampavost i greške na testovima. “Što se tiče NCVVO-a, mogu reći da ima jako puno prostora za poboljšanje.” Po meni je nedopustivo da se poskrivećki mijenjaju rješenja, na primjer iz Fizike, stavljaju stvari izvan kataloga na Biologiji, a u zadatku iz Kemije kojemu je jedina svrha preračunati mjernu jedinicu, pogriješiti sa zadavanjem te mjerne jedinice. Njima su tipfeleri dopušteni, a nama jedna kriva crta znači poništenje odgovora”, rekao je.

“Ma, zadaci nisu loši, samo imaju greške”, objašnjava. Jako mu je, primjerice, zasmetalo što na zadatku piše da klorovodična kiselina ima manju gustoću od zraka ili kada je za dušikov(II)oksid napisana formula NO2. “Volio bih pomoći u pripremama za olimpijade, jako me zanima sastavljanje zadataka, i rado bih pomogao oko NCVVO-a, jer su imali puno grešaka.”

Ilija živi s roditeljima Josipom i Dunjom i bratom koji se također, iako je završio drugi razred gimnazije osvaja nagrade. Roditelji su ferovci, majka je nedavno doktorirala u Mariboru i predaje na Sveučilištu Sjever. “Živimo skromno i normalno. Nismo ni siromašni ni bolesni”, mirno govori. “Oba roditelja su dobri u matematici, a mama posebno dobro zna objašnjavati i prenositi znanje. Imao sam 4 godine kad mi je mama prvi put objašnjavala kinematiku. Integralni račun mi je protumačila u petom razredu osnovne.”

Nije rješenje pobjeći. Osim ako nas ne otjeraju

Ilija, poput sve talentirane djece, misli da je prekasno da se integralni račun uči tek u gimnaziji, a dok mi je to govorio, samo sam po drugi put pokušavajući skrenuti temu s matematike i fizike, promrmljala “Okej, okej…”. Pitam ga o uzorima, a on spominje Zagrepčanina Filipa Vranješevića koji je tri puta osvojio zlato na olimpijadama iz kemije.

“Htio sam biti poput njega, a kasnije sam ga upoznao. Sada je Filip na doktoratu iz kemije u Engleskoj”. Među ostalim uzorima spominje i druge nekadašnje talentirane učenike, a danas znanstvenike od kojih neki rade u laboratorijima nobelovaca. Što će biti s njegovom generacijom talentiranih učenika? “Neki će naravno otići, ali svrha mog govora nije bilo kukanje, nego samo prilika da kažemo kako imamo problem. No rješenje nije pobjeći. Ne treba odlaziti, osim ako nas ne otjeraju.”

Silvana Menđušić
Telegram autor
79 članaka Više o autoru
Više s weba