Zasad su debate jedini pouzdani generator promjene u naizgled beskonačnom polju demokratskih kandidata za predsjednika. Nakon prve debate dogodio se i prvi odustanak od kandidature, ali su ga nadomjestila čak dva nova kandidata – sad ih je ukupno dvadeset i četvero! Nakon osrednjeg nastupa u prvoj debati, povukao se Eric Swalwell, mladi kongresnik iz San Francisca, a kandidaturu su objavili umirovljeni kontraadmiral Joe Sestak iz Pennsylvanije i milijarder iz Kalifornije Tom Steyer, koji se posljednjih godina proslavio TV-reklamama iz kojih poziva na impeachment Donalda Trumpa; obojica novih natjecatelja u anketama dobivaju oko 0 posto glasova.
Veliki broj demokratskih kandidata nije neobičan, budući da se stranka nalazi u vakuumu nastalom umirovljenjem dviju velikih figura – Baracka Obame i Hillary Clinton. Bilo je očekivano da će se za novog lidera natjecati puno kandidata. Ali njih ovoliko – dva tuceta! – graniči s bizarnim. TV komičari gotovo svakodnevno ismijavaju političare koji se natječu za predsjednika Amerike, a nitko na cesti ne zna ni kako se zovu.
Kako je Kamala Harris skočila nakon prve debate
Nakon prve debate potvrdilo se da dobar nastup može kandidata u predizborima lansirati prilično visoko. Netko strpljiv pogledao je povijest svih debata i uspješnih kandidata te izračunao da taj skok iznosi – šest postotnih poena. Možda zvuči malo, ali nije: sjetite se da ove godine samo prvoplasirani ima više od 30 posto, dok se iduća tri kandidata kreću između 10 i 15 posto. Dobiti šest poena na tako male brojke može biti vrlo dragocjeno.
Upravo to dogodilo se Kamali Harris, koja je u prvoj debati efektno napala Joea Bidena zbog njegovih stavova o rasnoj segregaciji iz prošlosti i zgrabila nagradu od šest postotnih poena. Tako je Kamala – koja se dotad vrtjela negdje na 7-8 posto – skočila u dvoznamenkaste brojke i ušla u krug natjecatelja za drugo mjesto: tu su još Elizabeth Warren i Bernie Sanders.
Uoči druge debate, agregirane brojke izgledaju ovako: Biden vodi s 32 posto, slijedi Bernie sa 16 posto, pa Warren s 14 posto i Kamala s 11 posto. Na petom mjestu je Pete Buttigieg sa šest posto, a na šestom Beto O’Rourke s tri posto. Tech-poduzetnik Andrew Yang dobiva dva posto, a svi ostali jedan posto ili manje. Kad malo promislite – sve manje-više izgleda kao prije prve debate. Kamala Harris stoji bolje nego tada, Beto stoji lošije – ali generalni raspored, čak i brojke, vrlo su slične onima otprije mjesec i pol. Doduše, stvari su u posljednjih par tjedana izgledale mrvicu bolje za Kamalu, i mrvicu lošije za Bidena – ona je jedno vrijeme bila na drugom mjestu, a on je bio pao na oko 25 posto.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Biden zasad još uvijek ima podršku crnih birača
Biden svoj oporavak može zahvaliti nepokolebljivoj podršci najvjernije sastavnice svoje biračke koalicije – crnačkom glasu. To je upravo ona publika na koju je Kamala Harris, i sama djelomično Afro-Amerikanka, pucala kad je napala Bidena u prvoj debati. No, crni birači ostali su uz Bidena; ankete kažu da je on prvi izbor za čak 53 posto crnih birača u demokratskim predizborima. Kamala mu je možda otela postotak ili dva, još par poena dobila je od bijelih birača koji su primijetili njen uvjerljivi nastup, i otud je došla njena post-debatna nagrada. No, važnija vijest je ono što striktno govoreći nije vijest – a to je da su crnci ostali uz Joea Bidena.
To se može promijeniti kako kampanja bude odmicala, ali Biden zasad uživa podršku crnih birača – očito zato što je bio potpredsjednik prvom crnom predsjedniku i zato što je relativno više u centru nego drugi glavni kandidati; crni birači najkonzervativniji su dio demokratske glasačke koalicije, pa im odgovara kandidat koji nije previše lijevo, nego u sredini.
Elizabeth Warren polako raste, Bernie ustrajno pada
Osim dinamike Biden-Harris, zadnjih mjesec dana nastavio se spori, ali stabilni uspon Elizabeth Warren, koja se pokazuje kao puno kompletnija kandidatkinja ljevice nego što je to Bernie Sanders. Sjetite se, Warren je godinu počela na mizernih 4 ili 5 posto, ali nije prestala lagano i uporno rasti. Od dana do dana skoči i na drugo mjesto, gdje bi, ovim trendom, mogla trajno zasjesti već idućeg mjeseca. Bernie je pak u jednako tako sporom i ustrajnom padu – na proljeće je dobivao i do 24-25 posto, danas malo više od polovice toga.
Članak se nastavlja ispod oglasa
No, iznenadili biste se ako mislite da većinu birača vodi ideologija: dapače, čini se da im je ideologija, bar zasad, prilično nevažna. Kad birače pitate tko im je drugi izbor, Bernie je drugi izbor biračima Bidena, a Biden drugi izbor biračima Bernieja. Što Biden i Bernie imaju zajedničko? Sigurno ne ideologiju – Bernie je kandidat koji je najviše lijevo, a Biden onaj koji je najčvršće u centru. Zajednička karakteristika im je to što su stari, bijeli muškarci.
A u dosadašnjoj američkoj politici postoji vrlo malo iznimki u kojima stari bijeli muškarac nije pobijedio i postao predsjednikom. Birači kod Bidena i Bernieja cijene tzv. elektabilnost, pretpostavljenu sposobnost da pobijede na izborima. U sezoni u kojoj prijeti reizbor Trumpa i njegovih osam godina u Bijeloj kući, birače očito manje zanima koliko je tko lijevo, a više može li aktualnog predsjednika poslati natrag u New York (ili još dalje – recimo, u Sing-Sing?).
Warren ima jasne i tvrde stavove, Harris puno muti
Sličan neočekivani par su Elizabeth Warren i Kamala Harris: birači jedne navode drugu kao drugi izbor, i obratno. Iako su dvije senatorice ideološki donekle različite – Warren malo više lijevo, Kamala malo manje – ta razlika nije suštinska, kao u paru Biden-Bernie. Možda je veća razlika u tome što Warren ima vrlo jasne i pomalo pretvrde stavove, dok Harris puno muti i mijenja mišljenja, ne bi li pokušala uhvatiti i glasove ljevice i one iz centra.
Članak se nastavlja ispod oglasa
No, dobar nastup na debati ne mora nužno donijeti uspjeh u anketama – pitajte samo Juliána Castra, bivšeg Obaminog ministra stanovanja i gradonačelnika San Antonija, koji je bio vrlo efektan – iako možda mrvicu previše agresivan – u svom napadu na teksaškog kolegu Beta O’Rourkea. Konsenzus nakon prve debate je bio da je Castro ozbiljno naštetio Betu i da je imao dobar nastup. No, učinak je izostao – Castro je ostao u limbu, zajedno s gotovo dvadeset drugih kandidata koji dobivaju 1 posto ili manje. Tamo su i njujorška senatorica Kirsten Gillibrand i senator iz New Jerseyja Cory Booker i senatorica iz Minnesote Amy Klobuchar – svi su oni relativno poznati i u prvoj debati nisu imali loš nastup – ali svejedno nije pomoglo.
Top5: Biden, Warren, Bernie, Kamala i Buttigieg
Već sam pisao da je Beto O’Rourke mehaničkim štreberskim nastupom u prvoj debati propustio šansu za predstavljanje na nacionalnoj pozornici; sad su došle i posljedice. Beto je na proljeće znao imati i 9-10 posto, pred prvu debatu bio je na oko 5 posto, a sad je na jedva 3 posto. Kad pogledate kome je Beto drugi izbor, shvatit ćete kamo su pobjegli njegovi birači: našli su atraktivnijeg kandidata iz slične ladice – mladog, umjereno centrističkog Petea Buttigiega, gradonačelnika South Benda u Indijani, koji je i prvi otvoreno gej kandidat za predsjednika. Buttigieg stoji bolje od Beta, ali se još nije uspio probiti u prvi ešalon Bidenovih izazivača, dakle nije postigao ono što je uspjela Kamala.
Iako se “Mayor Pete” drži solidno – i ima više novca od bilo kojeg drugog kandidata – prijeti mu opasnost od stagnacije. Problem je što je njegova biračka koalicija jednoobrazna – bijeli, obrazovani birači i gotovo nitko drugi. Buttigieg kod crnih birača dobiva – 0 posto. No, i dalje je perspektivniji od O’Rourkea. Dapače, nakon prve debate više nemamo Top6, nego Top5 – Biden, Warren, Bernie, Kamala i Buttigieg, jer je Beto preslab da bi ga se više smatralo kandidatom prve klase.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nekoliko iznenađenja s prikupljenim novcem kandidata
S krajem lipnja kandidati su morali prijaviti i koliko su novca prikupili – i tu je bilo iznenađenja. Najviše novca ima Buttigieg – čak 25 milijuna; slijedi očekivano Biden s 22 milijuna, ali onda opet iznenađenje: Warren je prestigla Bernieja i u fundraisingu: ona ima 19 milijuna, a on 18. Kamala Harris nije briljirala – u drugom kvartalu skupila je 12 milijuna, a donedavni stroj za skupljanje novca Beto ozbiljno je podbacio – nakon devet milijuna u prvom kvartalu, u drugom je skupio tek četiri milijuna.
Vjerojatno je dio donatora na koje je Beto računao prešao Buttigiegu. Ove brojke su važne jer sugeriraju izdržljivost kandidata – sposobnost da ostanu u utrci čak i ako im ne bude sve išlo po planu. Zato Mayor Pete, s tako puno prikupljenog novca, spada u Top5 – da je skupio manje, mogli bismo reći da postoje samo četiri glavna kandidata. Količina prikupljenog novca jedan je od preduvjeta za sudjelovanje u debatama, zajedno s dobrim rejtingom u anketama.
Zbog toga će druga debata većini kandidata biti i posljednja – malo tko će zadovoljiti sve strože uvjete za sudjelovanje na debati u rujnu: zasad je to ispunilo šestero kandidata, koji su bili u Top6 i prije prve debate – do rujna opstat će možda tek desetak kandidata, ili manje. Zato će u dvije večeri druge debate vjerojatno biti krvi do koljena, jer će mnogim kandidatima ovo biti zadnja prilika da se odlijepe od 1 posto i spase svoju kampanju. To vrijedi za sve kandidate, osim vodećih šest.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Najraznolikija postava političara koja se ikad natjecala
Iako je ovo najraznolikija postava političara koja se ikad natjecala za predsjednika, voljom ždrijeba prve večeri nastupit će samo bijeli kandidati; svi ne-bijelci slučajno su dopali u drugu večer. Debatu organizira CNN, u utorak i srijedu u Detroitu, a kandidati su ovako raspoređeni: desetero u utorak su Warren, Sanders, Buttigieg, O’Rourke, Klobuchar, Tim Ryan, John Hickenlooper, John Delaney, Steve Bullock i Marianne Williamson. Sve smo ih vidjeli prošli put, osim guvernera Montane Bullocka koji se kasno kandidirao. U srijedu nastupaju Biden, Harris, Yang, Booker, Castro, Gillibrand, Tusli Gabbard, Jay Inslee, Michael Bennet i Bill de Blasio.
Prva večer bit će zanimljiva jer će jedno protiv drugog staviti dva para sličnih kandidata – treba vidjeti hoće li oni krenuti jedno na drugo. Najzanimljiviji je odnos Bernieja Sandersa i Elizabeth Warren, dvoje najjačih kandidata ljevice koji su privatno u prijateljskim odnosima. Iako su i ideološki bliski, Sanders za sebe kaže da je socijalist, a Warren odbija socijalizam, kaže da je demokratkinja i kapitalistkinja. U Berniejevoj kampanji nisu zadovoljni njegovom silaznom putanjom, pa ne treba isključiti mogućnost da on napadne Warren u nadi da će dio njezinih birača prijeći njemu. Doduše, ni Warren ni Sanders, koji su u prvoj debati bili u različitim noćima, nisu nikoga napadali niti općenito ulazili u sukobe.
Kolektivni napad centrističkih marginalaca na ljevičarski dvojac
Drugi zanimljivi par su Pete Buttigieg i Beto O’Rourke – prvi je drugome pojeo večeru, pa je sad pitanje hoće li Beto napadom na gradonačelnika pokušati vratiti dio birača – i donatora. I za ovu dvojicu vrijedi što i za Bernieja i Warren – ni oni u prvoj debati nikoga nisu napadali, iako je Beto bio meta nekoliko brutalnih napada Juliána Castra i Billa de Blasija.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Konačno, prvu večer mogao bi obilježiti kolektivni napad centrističkih marginalaca na ljevičarski dvojac Warren-Sanders, budući da su većina preostalih kandidata umjereni, poput kongresnika Tima Ryana i Johna Delaneyja te guvernera Johna Hickenloopera i Stevea Bullocka. Ako oni krenu u napad “protiv socijalizma”, Bernie i Warren možda formiraju obrambeni pakt.
Prava bitka odigrat će se druge večeri debate
No, nema sumnje da će se prava bitka odigrati druge večeri debate, gdje nastupa favorit crnih birača Joe Biden i dvoje crnih kandidata kojima trebaju ti glasovi – Kamala Harris i Cory Booker. Biden je već rekao da je u prvoj debati bio “previše pristojan” prema Kamali i da tu grešku neće ponoviti, a Booker ga uporno proziva zbog njegove uloge u reformi kaznenog zakonodavstva iz 1990-ih, koja je natprosječno pogodilo crnačko stanovništvo.
Biden je vješt u debatama, iako je u prvoj djelovao malo zahrđalo; Booker je toliko ambiciozan da je sam sebi najveći neprijatelj, ali Kamala Harris ima vještinu koja njima nedostaje – sposobnost iznošenja slučaja, napada i “uništenja” svoje mete, što je naučila u sudnici kao dugogodišnja glavna tužiteljica u Kaliforniji. Ako ponovi efektan nastup iz prve debate, Bidenu bi se mogla poljuljati podrška u ključnoj biračkoj grupi.
Kandidati koji znaju da im je to zadnja šansa bit će glasni
I druge večeri će biti kandidata koji znaju da im je to vjerojatno zadnja šansa – i bit će glasni. Osim Castra, koji se već dokazao kao opasan napadač, druge večeri nastupit će čak troje njujorških političara, koji su – kao i Njujorčani – na glasu kao bučni, svadljivi i neugodni. Uz spomenutog Bookera (koji je s druge strane Hudsona, ali zapravo iz predgrađa New Yorka), tu su i senatorica Gillibrand i gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio. Druga večer lako bi mogla postati krvavi vatromet.
Kao što vidimo iz dosadašnje kampanje, debate nisu presudne, ali mogu biti od velike koristi ako kandidat zna strateški nastupiti. Zbog toga je Kamala Harris ušla u sam vrh, zbog toga je Beto ispao iz prve lige i zbog toga sama prva liga više ne broji šest, nego pet kandidata. U ovom izdanju debate ogromnu ulogu će igrati nervoza kandidata koji znaju da se ne kvalificiraju za iduće sučeljavanje, da im je ovo zadnja šansa. To bi moglo biti neugodno po one koje budu napadali, ali i zabavno onima koji budu gledali. Na kraju, možda će najbolja od svih posljedica ove debate biti to da će pročistiti polje i osloboditi nas ljudi koji su tu samo radi samopromocije. Prava debata bit će ona u rujnu – tko će tamo dospjeti vidjet ćemo večeras i sutra navečer.
Ovotjedne demokratske debate za mnoge su kandidate zadnja šansa; bit će napeto, zabavno i krvi do koljena
Telegramov dopisnik iz Amerike donosi analizu posljednjih tjedana u demokratskim predizborima te glavna očekivanja od dvije debate
Debate nisu presudne, ali mogu biti od velike koristi ako kandidat zna strateški nastupiti. Zbog toga je Kamala Harris ušla u sam vrh, zbog toga je Beto ispao iz prve lige i zbog toga sama prva liga više ne broji šest, nego pet kandidata, a to su: Biden, Warren, Bernie, Kamala i Buttigieg. U ovom izdanju debate ogromnu ulogu će igrati nervoza kandidata koji znaju da im je ovo zadnja šansa. To bi moglo biti neugodno po one koje budu napadali, ali i zabavno onima koji budu gledali. Na kraju, možda će najbolja od svih posljedica ove debate biti to da će pročistiti polje i osloboditi nas ljudi koji su tu samo radi samopromocije. Prava debata bit će ona u rujnu – tko će tamo dospjeti vidjet ćemo večeras i sutra navečer
Bernie protiv Warren, Beto protiv Buttigiega, umjereni ljevičari protiv socijalista, crni kandidati protiv favorita crnih birača, lajavi Njujorčani protiv svih ostalih – nemalo je neobičnih kombinacija koje donose dvije večeri druge debate demokratskih kandidata za američkog predsjednika. Bit će u najmanju ruku zanimljivo, ako su vam zanimljiva zabijanja noža u leđa, izvlačenja prošlih grijeha i razaranja reputacija. Bit će zanimljivo, a za neke i kobno. Za više od polovice, od 20 kandidata koji nastupaju u utorak i srijedu, bit će ovo zadnja debata – i zadnja šansa da se odlijepe od dna i pokušaju osigurati sudjelovanje u onoj sljedećoj, u rujnu. Zato će biti puno nervoze. Evo kratke analize posljednjih tjedana u demokratskim predizborima, te glavnih očekivanja od dinamike na večerašnjem i sutrašnjem okršaju u Detroitu.
Zasad su debate jedini pouzdani generator promjene u naizgled beskonačnom polju demokratskih kandidata za predsjednika. Nakon prve debate dogodio se i prvi odustanak od kandidature, ali su ga nadomjestila čak dva nova kandidata – sad ih je ukupno dvadeset i četvero! Nakon osrednjeg nastupa u prvoj debati, povukao se Eric Swalwell, mladi kongresnik iz San Francisca, a kandidaturu su objavili umirovljeni kontraadmiral Joe Sestak iz Pennsylvanije i milijarder iz Kalifornije Tom Steyer, koji se posljednjih godina proslavio TV-reklamama iz kojih poziva na impeachment Donalda Trumpa; obojica novih natjecatelja u anketama dobivaju oko 0 posto glasova.
Veliki broj demokratskih kandidata nije neobičan, budući da se stranka nalazi u vakuumu nastalom umirovljenjem dviju velikih figura – Baracka Obame i Hillary Clinton. Bilo je očekivano da će se za novog lidera natjecati puno kandidata. Ali njih ovoliko – dva tuceta! – graniči s bizarnim. TV komičari gotovo svakodnevno ismijavaju političare koji se natječu za predsjednika Amerike, a nitko na cesti ne zna ni kako se zovu.
Kako je Kamala Harris skočila nakon prve debate
Nakon prve debate potvrdilo se da dobar nastup može kandidata u predizborima lansirati prilično visoko. Netko strpljiv pogledao je povijest svih debata i uspješnih kandidata te izračunao da taj skok iznosi – šest postotnih poena. Možda zvuči malo, ali nije: sjetite se da ove godine samo prvoplasirani ima više od 30 posto, dok se iduća tri kandidata kreću između 10 i 15 posto. Dobiti šest poena na tako male brojke može biti vrlo dragocjeno.
Upravo to dogodilo se Kamali Harris, koja je u prvoj debati efektno napala Joea Bidena zbog njegovih stavova o rasnoj segregaciji iz prošlosti i zgrabila nagradu od šest postotnih poena. Tako je Kamala – koja se dotad vrtjela negdje na 7-8 posto – skočila u dvoznamenkaste brojke i ušla u krug natjecatelja za drugo mjesto: tu su još Elizabeth Warren i Bernie Sanders.
Uoči druge debate, agregirane brojke izgledaju ovako: Biden vodi s 32 posto, slijedi Bernie sa 16 posto, pa Warren s 14 posto i Kamala s 11 posto. Na petom mjestu je Pete Buttigieg sa šest posto, a na šestom Beto O’Rourke s tri posto. Tech-poduzetnik Andrew Yang dobiva dva posto, a svi ostali jedan posto ili manje. Kad malo promislite – sve manje-više izgleda kao prije prve debate. Kamala Harris stoji bolje nego tada, Beto stoji lošije – ali generalni raspored, čak i brojke, vrlo su slične onima otprije mjesec i pol. Doduše, stvari su u posljednjih par tjedana izgledale mrvicu bolje za Kamalu, i mrvicu lošije za Bidena – ona je jedno vrijeme bila na drugom mjestu, a on je bio pao na oko 25 posto.
Biden zasad još uvijek ima podršku crnih birača
Biden svoj oporavak može zahvaliti nepokolebljivoj podršci najvjernije sastavnice svoje biračke koalicije – crnačkom glasu. To je upravo ona publika na koju je Kamala Harris, i sama djelomično Afro-Amerikanka, pucala kad je napala Bidena u prvoj debati. No, crni birači ostali su uz Bidena; ankete kažu da je on prvi izbor za čak 53 posto crnih birača u demokratskim predizborima. Kamala mu je možda otela postotak ili dva, još par poena dobila je od bijelih birača koji su primijetili njen uvjerljivi nastup, i otud je došla njena post-debatna nagrada. No, važnija vijest je ono što striktno govoreći nije vijest – a to je da su crnci ostali uz Joea Bidena.
To se može promijeniti kako kampanja bude odmicala, ali Biden zasad uživa podršku crnih birača – očito zato što je bio potpredsjednik prvom crnom predsjedniku i zato što je relativno više u centru nego drugi glavni kandidati; crni birači najkonzervativniji su dio demokratske glasačke koalicije, pa im odgovara kandidat koji nije previše lijevo, nego u sredini.
Elizabeth Warren polako raste, Bernie ustrajno pada
Osim dinamike Biden-Harris, zadnjih mjesec dana nastavio se spori, ali stabilni uspon Elizabeth Warren, koja se pokazuje kao puno kompletnija kandidatkinja ljevice nego što je to Bernie Sanders. Sjetite se, Warren je godinu počela na mizernih 4 ili 5 posto, ali nije prestala lagano i uporno rasti. Od dana do dana skoči i na drugo mjesto, gdje bi, ovim trendom, mogla trajno zasjesti već idućeg mjeseca. Bernie je pak u jednako tako sporom i ustrajnom padu – na proljeće je dobivao i do 24-25 posto, danas malo više od polovice toga.
No, iznenadili biste se ako mislite da većinu birača vodi ideologija: dapače, čini se da im je ideologija, bar zasad, prilično nevažna. Kad birače pitate tko im je drugi izbor, Bernie je drugi izbor biračima Bidena, a Biden drugi izbor biračima Bernieja. Što Biden i Bernie imaju zajedničko? Sigurno ne ideologiju – Bernie je kandidat koji je najviše lijevo, a Biden onaj koji je najčvršće u centru. Zajednička karakteristika im je to što su stari, bijeli muškarci.
A u dosadašnjoj američkoj politici postoji vrlo malo iznimki u kojima stari bijeli muškarac nije pobijedio i postao predsjednikom. Birači kod Bidena i Bernieja cijene tzv. elektabilnost, pretpostavljenu sposobnost da pobijede na izborima. U sezoni u kojoj prijeti reizbor Trumpa i njegovih osam godina u Bijeloj kući, birače očito manje zanima koliko je tko lijevo, a više može li aktualnog predsjednika poslati natrag u New York (ili još dalje – recimo, u Sing-Sing?).
Warren ima jasne i tvrde stavove, Harris puno muti
Sličan neočekivani par su Elizabeth Warren i Kamala Harris: birači jedne navode drugu kao drugi izbor, i obratno. Iako su dvije senatorice ideološki donekle različite – Warren malo više lijevo, Kamala malo manje – ta razlika nije suštinska, kao u paru Biden-Bernie. Možda je veća razlika u tome što Warren ima vrlo jasne i pomalo pretvrde stavove, dok Harris puno muti i mijenja mišljenja, ne bi li pokušala uhvatiti i glasove ljevice i one iz centra.
No, dobar nastup na debati ne mora nužno donijeti uspjeh u anketama – pitajte samo Juliána Castra, bivšeg Obaminog ministra stanovanja i gradonačelnika San Antonija, koji je bio vrlo efektan – iako možda mrvicu previše agresivan – u svom napadu na teksaškog kolegu Beta O’Rourkea. Konsenzus nakon prve debate je bio da je Castro ozbiljno naštetio Betu i da je imao dobar nastup. No, učinak je izostao – Castro je ostao u limbu, zajedno s gotovo dvadeset drugih kandidata koji dobivaju 1 posto ili manje. Tamo su i njujorška senatorica Kirsten Gillibrand i senator iz New Jerseyja Cory Booker i senatorica iz Minnesote Amy Klobuchar – svi su oni relativno poznati i u prvoj debati nisu imali loš nastup – ali svejedno nije pomoglo.
Top5: Biden, Warren, Bernie, Kamala i Buttigieg
Već sam pisao da je Beto O’Rourke mehaničkim štreberskim nastupom u prvoj debati propustio šansu za predstavljanje na nacionalnoj pozornici; sad su došle i posljedice. Beto je na proljeće znao imati i 9-10 posto, pred prvu debatu bio je na oko 5 posto, a sad je na jedva 3 posto. Kad pogledate kome je Beto drugi izbor, shvatit ćete kamo su pobjegli njegovi birači: našli su atraktivnijeg kandidata iz slične ladice – mladog, umjereno centrističkog Petea Buttigiega, gradonačelnika South Benda u Indijani, koji je i prvi otvoreno gej kandidat za predsjednika. Buttigieg stoji bolje od Beta, ali se još nije uspio probiti u prvi ešalon Bidenovih izazivača, dakle nije postigao ono što je uspjela Kamala.
Iako se “Mayor Pete” drži solidno – i ima više novca od bilo kojeg drugog kandidata – prijeti mu opasnost od stagnacije. Problem je što je njegova biračka koalicija jednoobrazna – bijeli, obrazovani birači i gotovo nitko drugi. Buttigieg kod crnih birača dobiva – 0 posto. No, i dalje je perspektivniji od O’Rourkea. Dapače, nakon prve debate više nemamo Top6, nego Top5 – Biden, Warren, Bernie, Kamala i Buttigieg, jer je Beto preslab da bi ga se više smatralo kandidatom prve klase.
Nekoliko iznenađenja s prikupljenim novcem kandidata
S krajem lipnja kandidati su morali prijaviti i koliko su novca prikupili – i tu je bilo iznenađenja. Najviše novca ima Buttigieg – čak 25 milijuna; slijedi očekivano Biden s 22 milijuna, ali onda opet iznenađenje: Warren je prestigla Bernieja i u fundraisingu: ona ima 19 milijuna, a on 18. Kamala Harris nije briljirala – u drugom kvartalu skupila je 12 milijuna, a donedavni stroj za skupljanje novca Beto ozbiljno je podbacio – nakon devet milijuna u prvom kvartalu, u drugom je skupio tek četiri milijuna.
Vjerojatno je dio donatora na koje je Beto računao prešao Buttigiegu. Ove brojke su važne jer sugeriraju izdržljivost kandidata – sposobnost da ostanu u utrci čak i ako im ne bude sve išlo po planu. Zato Mayor Pete, s tako puno prikupljenog novca, spada u Top5 – da je skupio manje, mogli bismo reći da postoje samo četiri glavna kandidata. Količina prikupljenog novca jedan je od preduvjeta za sudjelovanje u debatama, zajedno s dobrim rejtingom u anketama.
Zbog toga će druga debata većini kandidata biti i posljednja – malo tko će zadovoljiti sve strože uvjete za sudjelovanje na debati u rujnu: zasad je to ispunilo šestero kandidata, koji su bili u Top6 i prije prve debate – do rujna opstat će možda tek desetak kandidata, ili manje. Zato će u dvije večeri druge debate vjerojatno biti krvi do koljena, jer će mnogim kandidatima ovo biti zadnja prilika da se odlijepe od 1 posto i spase svoju kampanju. To vrijedi za sve kandidate, osim vodećih šest.
Najraznolikija postava političara koja se ikad natjecala
Iako je ovo najraznolikija postava političara koja se ikad natjecala za predsjednika, voljom ždrijeba prve večeri nastupit će samo bijeli kandidati; svi ne-bijelci slučajno su dopali u drugu večer. Debatu organizira CNN, u utorak i srijedu u Detroitu, a kandidati su ovako raspoređeni: desetero u utorak su Warren, Sanders, Buttigieg, O’Rourke, Klobuchar, Tim Ryan, John Hickenlooper, John Delaney, Steve Bullock i Marianne Williamson. Sve smo ih vidjeli prošli put, osim guvernera Montane Bullocka koji se kasno kandidirao. U srijedu nastupaju Biden, Harris, Yang, Booker, Castro, Gillibrand, Tusli Gabbard, Jay Inslee, Michael Bennet i Bill de Blasio.
Prva večer bit će zanimljiva jer će jedno protiv drugog staviti dva para sličnih kandidata – treba vidjeti hoće li oni krenuti jedno na drugo. Najzanimljiviji je odnos Bernieja Sandersa i Elizabeth Warren, dvoje najjačih kandidata ljevice koji su privatno u prijateljskim odnosima. Iako su i ideološki bliski, Sanders za sebe kaže da je socijalist, a Warren odbija socijalizam, kaže da je demokratkinja i kapitalistkinja. U Berniejevoj kampanji nisu zadovoljni njegovom silaznom putanjom, pa ne treba isključiti mogućnost da on napadne Warren u nadi da će dio njezinih birača prijeći njemu. Doduše, ni Warren ni Sanders, koji su u prvoj debati bili u različitim noćima, nisu nikoga napadali niti općenito ulazili u sukobe.
Kolektivni napad centrističkih marginalaca na ljevičarski dvojac
Drugi zanimljivi par su Pete Buttigieg i Beto O’Rourke – prvi je drugome pojeo večeru, pa je sad pitanje hoće li Beto napadom na gradonačelnika pokušati vratiti dio birača – i donatora. I za ovu dvojicu vrijedi što i za Bernieja i Warren – ni oni u prvoj debati nikoga nisu napadali, iako je Beto bio meta nekoliko brutalnih napada Juliána Castra i Billa de Blasija.
Konačno, prvu večer mogao bi obilježiti kolektivni napad centrističkih marginalaca na ljevičarski dvojac Warren-Sanders, budući da su većina preostalih kandidata umjereni, poput kongresnika Tima Ryana i Johna Delaneyja te guvernera Johna Hickenloopera i Stevea Bullocka. Ako oni krenu u napad “protiv socijalizma”, Bernie i Warren možda formiraju obrambeni pakt.
Prava bitka odigrat će se druge večeri debate
No, nema sumnje da će se prava bitka odigrati druge večeri debate, gdje nastupa favorit crnih birača Joe Biden i dvoje crnih kandidata kojima trebaju ti glasovi – Kamala Harris i Cory Booker. Biden je već rekao da je u prvoj debati bio “previše pristojan” prema Kamali i da tu grešku neće ponoviti, a Booker ga uporno proziva zbog njegove uloge u reformi kaznenog zakonodavstva iz 1990-ih, koja je natprosječno pogodilo crnačko stanovništvo.
Biden je vješt u debatama, iako je u prvoj djelovao malo zahrđalo; Booker je toliko ambiciozan da je sam sebi najveći neprijatelj, ali Kamala Harris ima vještinu koja njima nedostaje – sposobnost iznošenja slučaja, napada i “uništenja” svoje mete, što je naučila u sudnici kao dugogodišnja glavna tužiteljica u Kaliforniji. Ako ponovi efektan nastup iz prve debate, Bidenu bi se mogla poljuljati podrška u ključnoj biračkoj grupi.
Kandidati koji znaju da im je to zadnja šansa bit će glasni
I druge večeri će biti kandidata koji znaju da im je to vjerojatno zadnja šansa – i bit će glasni. Osim Castra, koji se već dokazao kao opasan napadač, druge večeri nastupit će čak troje njujorških političara, koji su – kao i Njujorčani – na glasu kao bučni, svadljivi i neugodni. Uz spomenutog Bookera (koji je s druge strane Hudsona, ali zapravo iz predgrađa New Yorka), tu su i senatorica Gillibrand i gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio. Druga večer lako bi mogla postati krvavi vatromet.
Kao što vidimo iz dosadašnje kampanje, debate nisu presudne, ali mogu biti od velike koristi ako kandidat zna strateški nastupiti. Zbog toga je Kamala Harris ušla u sam vrh, zbog toga je Beto ispao iz prve lige i zbog toga sama prva liga više ne broji šest, nego pet kandidata. U ovom izdanju debate ogromnu ulogu će igrati nervoza kandidata koji znaju da se ne kvalificiraju za iduće sučeljavanje, da im je ovo zadnja šansa. To bi moglo biti neugodno po one koje budu napadali, ali i zabavno onima koji budu gledali. Na kraju, možda će najbolja od svih posljedica ove debate biti to da će pročistiti polje i osloboditi nas ljudi koji su tu samo radi samopromocije. Prava debata bit će ona u rujnu – tko će tamo dospjeti vidjet ćemo večeras i sutra navečer.