Analiza: Je li se Hrvatska dobro pripremila za sezonu gripe?

Ni premijer ni ministar Beroš nisu rekli ni riječ o nadolazećoj, zajedničkoj sezoni gripe i koronavirusa

Ako kojim slučajem odete na stranice HZJZ-a kako biste se informirali o mogućem početku i planu cijepljenja protiv gripe, najsvježija je obavijest ona od 21. studenoga 2019. o prva četiri zabilježena slučaja gripe. Nakon nje slijedi članak pod nazivom "Počinje cijepljenje protiv gripe" iz kojega možete saznati kako će u srijedu 6. studenoga 2019. započeti cijepljenje te da je naručeno 360.000 doza cjepiva. A koliko je naručeno za 2020./2021. saznat ćemo valjda uskoro.
Što se upravo događa s koronavirusom:

U Hrvatskoj je prošle godine cijepljenje protiv sezonske gripe započelo 6. studenog. Cjepivo je prvenstveno bilo namijenjeno osobama starijim od 65 godina, štićenicima i osoblju domova za starije i nemoćne osobe, osobama s kroničnim bolestima, trudnicama i zdravstvenim radnicima. Za te skupine trošak cijepljenja snosi HZZO, a samo cijepljenje provodi se u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite i u zavodima za javno zdravstvo. Svaki liječnik obiteljske medicine može cijepiti i ostale svoje pacijente, ali u tom slučaju trošak cijepljenja snose sami pacijenti.

Za prošlogodišnju sezonu gripe bilo je naručeno 360.000 doza cjepiva što je bilo povećanje od 10 posto u odnosu na 2018. Kako u Hrvatskoj živi preko 830.000 građana koji su stariji od 65 godina, potpuno je jasno da je ta količina cjepiva bila nedostatna za postizanje onog nivoa procijepljenosti stanovništva treće životne dobi koji bilježe Republika Koreja, SAD, Kanada, Čile, Izrael, Japan i sve države zapadne Europe.

Cijepljenje i u ljekarnama

Dodatni problem je način distribucije samih cjepiva. U državama koje imaju najbolju procijepljenost stanovništva cijepljenje provode i ljekarnici u ljekarnama, a u nekima od tih zemalja ljekarne su i najpopularnije mjesto za cijepljenje. Budući da je pred nama iznimno komplicirana i zahtjevna sezona respiratornih bolesti u kojoj će većina građana vrlo teško razlikovati, kako kod sebe tako i kod drugih, simptome gripe od simptoma virusa COVID‑19, trebalo bi masovnim cijepljenjem stanovništva svesti sezonsku gripu na najmanju moguću mjeru.

Njemački Savezni institut za cjepiva i biomedicinu stavio je do 18. rujna na tržište 17,2 milijuna doza cjepiva, a prema objavljenom hodogramu do kraja studenoga bit će dostupno gotovo 25 milijuna doza. Ako usporedimo brojnost stanovništva Njemačke i Hrvatske to bi bilo isto kao da je Hrvatska naručila 1,2 milijuna doza cjepiva protiv sezonske gripe, ali nažalost kupljeno je upola manje.

Bez rasprave o narednim mjesecima

Ono što posebno treba brinuti jest potpuno odsustvo ozbiljnijega interesa javnosti, a time i vladajuće politike, za bilo kakvom raspravom o pripremljenosti zdravstvenoga sustava za sve ono što nas čeka u narednim mjesecima. Za razliku od ozbiljnih nastupa i upozoravajućih poruka premijera i ministara cijelog niza država o novome valu pandemije i mjerama koje će zbog toga biti poduzete, premijer Andrej Plenković o zajedničkoj sezoni gripe i virusa COVID‑19 još nije rekao ni riječi. Njegov ministar zdravstva Vili Beroš tijekom ljeta hvalio se narudžbom 1,5 milijuna doza nepostojećega cjepiva protiv virusa COVID‑19, ali za razgovor o planu korištenja stvarnog i učinkovitog cjepiva protiv gripe do sada nije našao vremena.

Tako se još jednom ponavlja scenarij koji smo gledali tijekom ožujka i travnja ove godine. U Hrvatskoj je tada, kao i u većini drugih država, kronično nedostajalo PCR testova, zaštitnih maski i ostale zaštitne opreme za medicinsko osoblje, ali je posljedična zdravstvena katastrofa spriječena pravovremenim mjerama ograničenja kretanja građana i zatvaranja dijela gospodarskih i javnih aktivnosti. Ministar Beroš, praćen televizijskim kamerama, osobno je dočekivao avionske pošiljke opreme iz Kine nabavljene u izravnim međudržavnim aranžmanima.

Umjesto da saznamo razloge zbog kojih su državne robne zalihe bile bez sve te opreme, mi smo slavili velike radne pobjede i uspješne trgovačke operacije u kojima su kupljene zaštitne maske i odgovarajuća odijela. Umjesto da ministar objasni što je njegovo ministarstvo poduzelo da se takva blamaža više nikada ne ponovi, mi smo revno, stahanovski zbrajali tone robe prevezene kineskim avionima.

Borba protiv twindemica

Zdravstvene i državne vlasti svih država našega malog planeta mogle su puno toga naučiti iz vlastitih i tuđih pokušaja i promašaja u dosadašnjoj borbi s pandemijom. Vlasti onih zemalja koje su svladale te lekcije promptno uvode dodatne mjere zbog svakoga novog bitnog povećanja broja zaraženih. U zemljama zapadne Europe povelik je strah od ponavljanja već proživljenoga, a na istoku kontinenta od onoga viđenog na njegovome zapadu.

Zbog toga su posvuda, osim u Hrvatskoj, pripreme za masovno cijepljenje stanovništva protiv sezonske gripe postale bitan element borbe protiv predstojećega “twindemica”. Tako je američki CDC još polovicom kolovoza preporučio da se ove godine svi stariji od 6 mjeseci cijepe protiv sezonske gripe već u rujnu i listopadu, a za cijepljene neosiguranih građana naručio je 9,8 milijuna doza cjepiva, umjesto uobičajenih 500 tisuća. Mrežna stranica vaccinefinder.org pomaže američkim građanima pronaći najbližu lokaciju na kojoj se provodi cijepljenje, a Ministarstvo zdravstva dozvolilo je ljekarnicima i cijepljenje djece najmlađih uzrasta.

Mjere protiv dodatnog kaosa

Engleski NHS za ovu je sezonu najavio dosada najveći program cijepljenja protiv gripe koji uključuje i drive-in lokacije na parkiralištima trgovačkih centara i nogometnih stadiona. Programom je predviđeno cijepljenje minimalno 75 posto svih starijih od 65 godina, cijepljenje svih trudnica i sve djece vrtičkoga i osnovnoškolskoga uzrasta u istome postotku te stopostotno cijepljenje svog medicinskog osoblja i osoblja u domovima za stare i nemoćne.

Republika Koreja ima 52 milijuna stanovnika, planira cijepiti minimalno 30 milijuna građana, a program cijepljenja koji je trebao započeti u utorak odgođen je zbog tehničkih poteškoća za nekoliko dana. Ovi primjeri pokazuju s koliko ozbiljnosti druge države pripremaju borbu protiv “twindemica” koristeći masovno cijepljenje protiv sezonske gripe već u rujnu i listopadu kao ključno oruđe u toj borbi, a sve kako bi što lakše detektirali zaražene virusom COVID‑19 i tako izbjegli mogući dodatni kaos u zdravstvenome sustavu.

Balkanski javašluk

Ako kojim slučajem odete na stranice HZJZ-a kako biste se informirali o mogućem početku i planu cijepljenja protiv gripe, najsvježija je obavijest ona od 21. studenoga 2019. o prva četiri zabilježena slučaja gripe. Nakon nje slijedi članak pod nazivom “Počinje cijepljenje protiv gripe” iz kojega možete saznati kako će u srijedu 6. studenoga 2019. započeti cijepljenje te da je naručeno 360.000 doza cjepiva. A koliko je naručeno za 2020./2021. saznat ćemo valjda uskoro. Dok se ostatak sjeverne hemisfere priprema za “twindemic”, kako se isti ne bi pretvorio u armagedon, Hrvatska se zabavlja radom odnosno neradom trgovaca nedjeljom te nošenjem plastičnih vrećica iz poslovnica banaka na klupska Martinja.

Premijer Andrej Plenković i ministar Vili Beroš javno su se pohvalili kako smo ovoga ljeta “ciljano prihvatili rizik” jer bi bez turizma i stranih turista “sve bilo daleko lošije”. Turistička sezona je prerano i prenaglo završila zbog nesposobnosti upravljanja tim “rizikom”, turisti su odavno otišli, škola je započela i nije jasno zbog čega se samo mi ponašamo kao da će se “twindemic” dogoditi svima drugima, ali ne i nama.

Hoće li ministar Beroš, kao i u proljeće, opet svečano dočekivati avionske pošiljke, samo što će u njima umjesto zaštitnih maski i odijela ovoga puta biti doze cjepiva protiv sezonske gripe? Uzme li kombinacija gripe i virusa COVID­‑19 danak koji je mogao biti izbjegnut pravovremenim masovnim cijepljenjem, to neće više biti rizik kojim se samo loše i neznalački upravljalo, to će biti jedan pravi i teško oprostivi balkanski javašluk.

Goranko Fižulić
Poduzetnik
249 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program