Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Paladino: Grad Zagreb raspolaže dokumentacijom neophodnom građanima stradalima u potresu. Zašto je ne daje na raspolaganje?

Arhivsku građu za centar grada prikupio je i zagrebački Gradski zavod za zaštitu i trebao bi je učiniti dostupnom

Nemaju vremena naš jedva održani i razdrmani grad i njegovi ugroženi i financijski teško oštećeni građani za podnošenjem tisuća i tisuća zahtjeva za uvidima i izradom preslika građe koja je negdje već prikupljena i treba im pomoći. Barem nečim, a da ih se pritom još i za taj dio dodatno financijski ne optereti. Gradovi ne postoje bez svojih građana, a, nažalost, trenutno nije jasno kome je teže - našem glavnom gradu ili građanima, pa krenimo barem nešto raditi kako treba.

Zagreb nam je teško ranjen i građani su nemiloj situaciji. Državni arhiv u Opatičkoj ulici također je teško oštećen i valja mu pomoći da profunkcionira u cijelosti te da ponovno njegovi ljubazni zaposlenici budu na usluzi građanstvu, koje će, gotovo svo, morati tražiti pomoć u ishođenju arhivske dokumentacije svojih oštećenih građevina.

Onima koji se slabije u to razumiju, taj Državni arhiv u svojoj Zbirci građevinske dokumentacije čuva projekte za sve adresne brojeve zagrebačkih građevina izgrađenih do kraja 1960-ih godina te su tako svi građani čije se nekretnine ubrajaju među takve zahtjevom mogli zatražiti pregled uglavnom mikrofilmirane građe i platiti izradu ovjerenih ili neovjerenih preslika.

Vrijedan posao započet sredinom dvijetisućitih

No, postoji i još jedno mjesto koje se intenzivno bavilo i Donjim i Gornjim gradom, radi kojih je i osnovano, a to je Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba koji je još sredinom dvijetisućitih otpočeo jedan vrijedan posao u čiju se važnost i opravdanost tek danas, po potresu, osvjedočujemo. Po ideji tadašnje pročelnice Zavoda, arhitektice Doris Kažimir, otpočeta je inventarizacija graditeljskog fonda središta Zagreba, tijekom koje je većina zavodskih službenika bila raspoređena po središnjim gradskim dijelovima i ulicu po ulicu, blok po blok, građevinu po građevinu, pažljivo dokumentacijom i fotodokumentacijom popunjavala inventarnu bazu.

Ista je trebala poslužiti kao temelj detaljnoj analizi stanja zagrebačkog središta, njegovoj valorizaciji te potom i kategorizaciji pripadnog mu graditeljskog fonda. Po godinama grupno organiziranog i odrađivanog važnog i nužnog posla svakog grada koji drži do sebe i svojih vrijednosti isti je u jednom trenutku bio obustavljen. Njegov je, međutim, znatan dio ipak detaljno odrađen i mapa je svake građevine bila popunjena detaljnim inventarnim listom s podacima o projektantima, izvođačima, investitorima te među ostalim i datacijama gradnji ili kasnijih intervencija koje su uslijedile, ako im je trag postojao u dohvatljivoj arhivskoj dokumentaciji.

Podaci su se povlačili i iz bibliografskih izvora

Uz Državni arhiv u Opatičkoj ulici kao temeljni izvor arhivske dokumentacije, podaci su se povlačili i iz odgovarajućih bibliografskih izvora i sličnog. Zahvaljujući tom poslu uslijedili su, među ostalim, i brojni prijedlozi za utvrđivanje svojstava kulturnih dobara upućivani Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, koja je svojim Povjerenstvom iste obrađivala, ocjenjivala njihovu opravdanost te naposljetku rješenjima proširivala registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Jasno se tijekom tog opsežnog posla iskristaliziralo koji je dio građevinskog fonda izuzetno vrijedan i valja ga i pojedinačno zaštititi, koji je od ambijentalne važnosti, koji osrednje vrijednosti – no i kao takav ključan u oblikovanju slike grada, no razjasnilo se i koji dijelovi našeg glavnog grada nisu dostojni njegove slike i dali bi se supstituirati zamjenskom gradnjom.

Arhivska građa nam je sada od ključne važnosti

Ono što nam je od tog nekadašnjeg posla danas, u ovom po građane izuzetno teškom postpotresnom vremenu, od ključne važnosti, upravo je dio vezan uz goleme količine arhivske građe prikupljene kroz tijek te inventarizacijske akcije, pohranjene u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode kao nadležnom konzervatorskom tijelu Grada Zagreba. Vjerojatno dosad i digitalizirana, ta bi građa trebala biti dostupna građanstvu kojemu je trenutno i nasušno potrebna, a kako bi državne i gradske institucije trebale funkcionirati isključivo u interesu svojih građana od kojih su i financirane, pothitno bi trebala biti i objavljena na nekoj od građanima dostupnih internetskih stranica.

Naravno, podijeljena u cjeline prema nazivlju ulica i njihovih adresnih brojeva, kako bi građani jednim “klikom” bili u mogućnosti doći do svojih arhivskih materijala – projektnih tlocrta, presjeka, pročelja, izdanih dozvola te ponegdje i statičkih računa – koji se vezuju uz njihove ugrožene nekretnine. Problem je s građevinama “mlađim” od 1970-ih godina, čija se arhivska dokumentacija ne krije u spasonosnom Državnom arhivu koji pohranjenu građu čuva kako to i priliči, no za koje bi istu arhivsku dokumentaciju trebali prikupiti te digitalizirati gradski uredi u kojima je i pohranjena.

Svi materijali bi trebali završiti na jednom mjestu

Mjesto gdje bi svi ti materijali trebali završiti je recentno otvorena stručna platforma, obnovi.zg, za razmjenu podataka o Zagrebu i potresima Udruženja hrvatskih arhitekata, koju kao jedinu logičnu i pohvalnu akciju ovdje dijelom i citiramo: “Platforma prikuplja informacije o postojećim repozitorijima podataka o Zagrebu (arhivske fotografije, nacrti, znanstveni, stručni i publicistički članci, arhitektonski snimci pojedinih zgrada i urbanističkih sklopova, podaci iz istraživanja – radni materijali i gotove studije, realizirani i planirani projekti u zonama koje su najviše pogođene potresom i sl.), kao i o domaćim i inozemnim stručnim radovima i primjerima koji se bave temom sanacije posljedica potresa s tehničkog (inženjerskog), konzervatorsko-restauratorskog, kulturnog, sociološkog i antropološkog aspekta (planovi i programi sanacije i obnove, smjernice za obnovu zona i pojedinačnih objekata, znanstveni i stručni članci, studije, pregledni članci i sl.) te služi da se informacije povežu i, po mogućnosti, geolociraju.”

“Naročito važan segment čine doprinosi pojedinaca (autora, ali i zainteresiranih građana koji posjeduju korisnu dokumentaciju) koji su se bavili istraživanjem ili radom na nekoj od spomenutih tema, a koji do sada nisu bili uvršteni niti u jednu bazu podataka s otvorenim pristupom. Ambicija platforme jest da bude koristan alat svima koji će se u nekom trenutku susresti sa zadatkom da ponude konkretno rješenje za neki vid problema prouzročenih potresom.”

Zavodu treba pomoći u digitaliziranju

Pametnome dosta, pa bi ono, što je otprve trebao osmisliti i pokrenuti sam, pothitno trebao podržati i Grad Zagreb hitnim nalogom jednom od svojih upravnih tijela, Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode, da upotpuni istu platformu materijalima koji su građanima danas gotovo od egzistencijalne važnosti.

Ukoliko istom Zavodu, koji trenutno zbog manjka ljudi i stručnog kadra preživljava teške trenutke u analizi šteta nastalih na pokretnoj i nepokretnoj baštini Zagreba, treba pomoć u digitaliziranju opsežne građe, valja organizirati studente arhitekture, građevine, povijesti umjetnosti ili volontere koji bi s nekoliko osiguranih skenera pomogli u dovršavanju tog trenutno prevažnog zadatka.

Ne smijemo zaboraviti na ljudskost u ovim trenucima

Nemaju vremena naš jedva održani i razdrmani grad ni njegovi ugroženi i financijski teško oštećeni građani za podnošenjem tisuća i tisuća zahtjeva za uvidima i izradom preslika građe koja je negdje već prikupljena i treba im pomoći. Barem nečim, a da ih se pritom još i za taj dio dodatno financijski ne optereti. Gradovi ne postoje bez svojih građana, a, nažalost, trenutno nije jasno kome je teže – našem glavnom gradu ili građanima, pa krenimo barem nešto raditi kako treba.

I pritom ne zaboravimo na ljudskost u međusobnim odnosima jer humanost nema cijene u ovakvim danima, u kojima i lijepa riječ zlata vrijedi. I nadajmo se da će to sinuti u mozgovima i u dušama i onih koji imaju moć mijenjati stvari. Dotad, dajimo im upute koje vjerojatno i ne žele, kako god znamo i umijemo.

dr. sc. Zrinka Paladino
Telegram autor
48 članaka Više o autoru
Više s weba