Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Parlamentarni izbori 2020. mogli bi biti prvi u modernoj hrvatskoj povijesti o kojima će odlučivati ekonomija

Ključ HDZ-ova uspjeha ili neuspjeha na idućim izborima je u saniranju ekonomskih posljedica epidemije

Ako hrvatski turizam ne preživi ovo ljeto, njegova će katastrofa trajno obilježiti Vladu Andreja Plenkovića, jer je turizam odgovoran za 16 do 20 posto hrvatskog BDP-a. Da ne govorimo o čitavom nizu ekonomskih djelatnosti, koje su izravno vezane uz turizam i ugostiteljstvo. Stoga je stvarni glavni zadatak Andreja Plenkovića da osigura preživljavanje glavnih pokretača hrvatske ekonomije; Plenkovićeva tvrdnja da je ova kriza gora od Velike krize iz 2008. godine bit će tek loš izgovor, ako Vlada ne uspije sačuvati radna mjesta i u malim i u velikim tvrtkama.

Od 1990.godine do danas, nitko u Hrvatskoj nije došao na vlast zbog ekonomskih razloga. Prije trideset godina odlučivalo se protiv Jugoslavije, pa je, logično, morao pobijediti HDZ, kao najveći i najorganiziraniji protivnik ostanka Hrvatske u Jugoslaviji. Prije dvadeset godina odlučivalo se o tome je li došlo vrijeme da se riješimo HDZ-a: golema većina birača smatrala je kako se Hrvatska, bar privremeno, mora riješiti HDZ-a, pa su 3. siječnja 2000. godine Ivica Račan i Dražen Budiša uvjerljivo pobijedili na saborskim izborima.

U izbornu kampanju 2003.godine Ivica Račan ušao je s ohrabrujućim ekonomskim rezultatima uključujući pet posto godišnjeg rasta BDP-a, što nismo vidjeli nikad, ni prije ni ni kasnije, sve do danas. Međutim, Račan je izgubio, premda tijesno, zato što se u hrvatskom biračkom tijelu stvorila dovoljno velika masa onih građana, koji nisu htjeli da ljevica kontrolira i Vladu i Ured predsjednika (predsjednik Republike bio je Stjepan Mesić).

Ideologija ispred ekonomije

Na izborima 2011. godine Zoran Milanović lako je pobijedio Jadranku Kosor, jer je HDZ bio devastiran otkrićima svih Sanaderovih afera, pa nije imao nikakve šanse. Četiri godine kasnije Milanović je odigrao neriješeno s Karamarkom, poslije duge i mračne nacionalističke kampanje predvođene famoznim braniteljskim šatorom u Savskoj, da bi godinu dana kasnije, na ponovljenim izborima, izgubio od Plenkovića, zato što su hrvatski lijevo liberalni birači bili uvrijeđeni navodnim Milanovićevim paktiranjem s desnicom, pa su u velikom broju apstinirali.

Kako vidimo, ni na jednim se parlamentarnim izborima u Hrvatskoj nije govorilo o ekonomiji, niti su gospodarske mjere i programi spadale među bitne razloge za pobjedu HDZ-a ili SDP-a.
Čak ni 2007. godine, kad se u živjelo relativno dobro, Ivo Sanader nije ni pokušavao poentirati na visokim plaćama i nižoj nezaposlenosti, nego je pobijedio Milanovića tvrdim nacionalističkim arsenalom: malo hrvatskog pitanja u Bosni, malo potpore nogometnih reprezentativaca, plus puno Crkve, koja je na tim izborima bezuvjetno podržala HDZ (nakon što je Sanader Crkvi darovao minimalno 70 milijuna kuna casha, dva mjeseca uoči izbora).

Plenković ovisi o turizmu

Parlamentarni izbori 2020. godine mogli bi, dakle, biti prvi izbori na kojima će hrvatski građani glasati motivirani gospodarskim razlozima. Dva su glavna uzroka takve, za naše kriterije, gotove ekscesne situacije. Prvo, Andrej Plenković nije i ne može biti tvrdi nacionalistički lider. Njemu nacionalistički birači naprosto ne vjeruju, što znači da se Plenkoviće ne može oslanjati na relativno fiksni postotak glasova s krajnje desnice, na koji su uvijek mogli računati Tuđman, Sanader i Karamarko.

Drugi, mnogo važniji uzrok, jest epidemija korone. Nema nikakve sumnje da Vlada, na razini nadzora širenja korone, i na razini održavanja kakve takve normalnosti u ovim nenormalnim vremenima, funkcionira vrlo dobro. Zapravo, iznenađujuće dobro. Međutim, istodobno s kontrolom bolesti s očuvanjem održavanja glavnih državnih i društvenih funkcija, u Hrvatskoj upravo traje gadno urušavanje svih važnih gospodarskih sektora, osim bankarstva, farmaceutske industrije, proizvodnje hrane i maloprodaje.

Ako hrvatski turizam ne preživi ovo ljeto, njegova će katastrofa trajno obilježiti Vladu Andreja Plenkovića, jer je turizam odgovoran za 16 do 20 posto hrvatskog BDP-a. Da ne govorimo o čitavom nizu ekonomskih djelatnosti, koje su izravno vezane uz turizam i ugostiteljstvo. Stoga je stvarni glavni zadatak Andreja Plenkovića da osigura preživljavanje glavnih pokretača hrvatske ekonomije; Plenkovićeva tvrdnja da je ova kriza gora od Velike krize iz 2008. godine bit će tek loš izgovor, ako Vlada ne uspije sačuvati radna mjesta i u malim i u velikim tvrtkama.

HDZ-u prijeti poraz na jesenskim izborima

Ako , dakle, Plenkovićeva Vlada ne bude kadra učiniti mnogo više od dosad objavljenih mjera, koje su potpuno nedostatne, često birokratski neprovedive i uglavnom neučinkovite, vrlo je vjerojatno da će Hrvatska demokratska zajednica izgubiti ovogodišnje parlamentarne izbore. Pomalo je apsurdno, ali zapravo točno, da se ključ HDZ-ova uspjeha ili neuspjeha na idućim izborima ne nalazi u upravljanju ovom zaista strašnom situacijom, nego u saniranju ekonomskih posljedica epidemije.

Ni najtvrđi HDZ-ovac s juga Hrvatske, koji živi od iznajmljivanja, ugostiteljstva ili bilo kojeg drugog posla vezanog uz turizam, vjerojatno neće glasati za HDZ, ako mu biznis propadne za vrijeme mandata Plenkovićeve Vlade. Stoga bi bilo logično da Vlada vrlo brzo povuče nove, puno efikasnije poteze za pomoć hrvatskoj ekonomiji, a osobito njenim najugroženijim sektorima.

Ivan Violić
Telegram autor
135 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program