Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Pismo mlađem sebi: misliš da, ako završiš FER, nećeš moći raditi ništa osim programiranja? Kakva ludost

U pismu 16-godišnjem sebi, Krešimir Macan objašnjava kako mu je inženjersko obrazovanje pomoglo u biznisu

Generacija NOW donacijski je program koji provodi Hrvatski Telekom u suradnji s Institutom za razvoj i inovativnost mladih. U četiri godine, u pripremanje mladih za poslove budućnosti uloženo je više od 4 milijuna kuna, a u programu se nalazi više od 300 obrazovnih institucija diljem Hrvatske. Dokumentarnim filmom „Generacija inspiracija“, ali i čitavim nizom aktivnosti unutar donacijskog programa, Hrvatski Telekom ističe koliko je važno ulagati u bolje obrazovanje svih školskih uzrasta – kako bi uspješno koračali životom ne propuštajući prilike koje pruža najnovija tehnologija. Ne smije se pritom zaboraviti ni koliko je važno razbijati predrasude. A jedna od njih je da se sa STEM-ovskim obrazovanjem ne može raditi ništa drugo.

Nakon osnovne škole odlučio si se za matematičku gimnaziju tu u Dubrovniku jer su te zanimali kompjuteri. Dok ti pišem ovo pismo, imaš šesnaest godina, ideš u drugi razred i baš si nedavno dobio svoj prvi ZX Spectrum. Htio si komodorac, tako da nisi baš zadovoljan, ali OK ti je. Igraš prve video igre, počinješ malo programirati, otkrio si i dBASE III programski jezik. I super ti je to, zafrkavaš se s ekipom iz razreda i za godinu dana ćete isprogramirati program za upise u školu i s tim ćeš maturirati. Odmah nakon škole otići ćeš u vojsku u Sloveniju i kada se vratiš, nešto prije upisa na FER isprogramirat ćeš program za upravljanje videotekama koji će se prodavati kao lud.

Ljeto prije prijemnog radit ćeš na brodu kao cruise manager. Svaki tjedan ćete putovati na relaciji Dubrovnik – Venecija i bit će ti tlaka ići do Zagreba na prijemni s prekrasnog mora. No, ipak ćeš na nekoliko dana napustiti brod, otići na ispit i kasnije upisati FER bez ikakvih problema. I tada ćeš misliti da ćeš biti programer i da ćeš se STEM-om baviti čitav život. I vjerojatno ćeš se smijati, a možda čak i šokirati kada ti kažem da s diplomom FER-a nećeš biti programer nego komunikacijski stručnjak koji ima svoju PR agenciju, koji je usko surađivao s premijerima i s nepunih trideset godina postao glasnogovornik HRT-a.

Slučajno ćeš se početi baviti ovim poslom

Na FER-u su najteže prve dvije godine jer su eliminacijske, ali ti ćeš ih dati u roku. No, savjetujem ti da pripaziš da ti prva ocjena u indexu bude dobra jer će ostatak godine profesori uvijek gledati tu ocjenu i po njoj će se ravnati. Na kraju druge godine, nakon što si položio sve ispite počet će rat i prijavit ćeš se kao dragovoljac. Do tada ćeš govoriti već četiri jezika. Uz engleski i francuski koje sad već rasturaš, znat ćeš dobro talijanski i španjolski i zato će te ubaciti u Foreign Press Bureau gdje ćeš surađivati i odlaziti na terene sa stranim novinarima.

Dva mjeseca kasnije dobit ćeš stalan posao tajnika u Ministarstvu informiranja, imat ćeš samo 21 godinu, dobivat ćeš punu plaću i svaki dan će se nešto događati. Bit će rat i stalno nekakva akcija, pa će ti faks biti zadnje o čemu ćeš razmišljati. No, nakon godinu dana vratit ćeš se na studij, ali ćeš istovremeno raditi, a kad ti ponude mjesto u Ministarstvu vanjskih poslova i preseljenje u Pariz zahvalit ćeš se na ponudi i ipak ostati ovdje i diplomirati, iako ti se to nikako neće dati. Iznenadit ćeš se kad ti nakon diplome kao inženjeru, FER-ovcu, ponude uređivački posao u časopisu Vidi, a kasnije i na net.hr, prvom hrvatskom Internet magazinu, te u ComputerWorldu. Naučit ćeš sve o digitalnim medijima, a s dvadeset i osam godina osnovat ćeš i svoju PR agenciju, Manjgura.

STEM će ti mnogo pomoći u ovom poslu

Radit ćeš svašta, a STEM će ti omogućiti da uvijek budeš korak ispred drugih jer ćeš znati sve o tehnologiji. Kada će se pojaviti društvene mreže, to će ti biti potpuno prirodno i iskoristit ćeš ih za promociju mnogo prije drugih. Nećeš se susretati s predrasudama jer si STEM-ovac u društvenom području. Dapače, kad god ćeš reći da si završio FER ljudima će to biti genijalno. S vremenom će ti postati potpuno jasno da si završio u branši u kojoj je najbitnija strategija i mnogima ćeš objašnjavati kako je najveća prednost ljudi koji završe STEM upravo to strateško razmišljanje.

Društvenjaci ga najčešće nemaju jer ih nitko tome nije učio dok će tebe kao STEM-ovca inženjerski pristup naučiti da moraš graditi kuću od temelja, a ne od krova. Ili ima struje ili ne, 1 ili 0. I zato inženjeri imaju strateški um. Najbitnije im je planirati od početka do kraja i znati sve korake između. Kad programiraš, znaš samo BEGIN i END s kojima kod počinje i završava, sve između je tvoja kreacija. I vidjet ćeš kako ćeš se mnogo puta naći u situaciji da ćeš ljudima u branši govoriti kako je nešto jednostavno, a njima neće biti jasno kako ti to vidiš i kako uspijevaš situacije odmah razraditi u glavi. A sve je to zbog programiranja.

I općenito će te STEM naučiti nevjerojatnoj analitici, a to će ti za izbore kojima ćeš se kasnije baviti biti jako bitno. No, nećeš nužno biti toliko dobar u kreiranju poruka. Za stvaranje tog emotivnog dijela uvijek ćeš tražiti pomoć, iako će ti reći da i ti znaš doći do toga, ti nećeš imati taj dojam. Osjećat ćeš da to nije tvoj dio i proširit ćeš tim. Ti ćeš definirati ciljeve i taktiku, a drugi će svemu tome dati kreativnost. I to je ono što te STEM nauči – raditi u timu i voditi ga.

Shvatit ćeš da su FER-ovci jako dobri manageri

Bit ćeš jako dobar u tom kriznom komuniciranju i tu će ti pomoći taj tvoj inženjerski dio jer ćeš znati rješavati probleme. Znat ćeš lakše detektirati bit problema i bit ćeš učinkovitiji u analizi i na kraju u rješavanju tog problema. S vremenom ćeš skužiti da puno tvojih kolega neće znati prepoznati što je stvaran problem u nekoj kriznoj situaciji. Isto kako je filozofima zadatak praviti problem, inženjerima je zadatak rješavati ga. I tu je ta bitna razlika.

Kroz posao ćeš upoznati puno ljudi na svim pozicijama i pokazat će se da su FER-ovci jako dobri manageri i financijski direktori. Kad se njima dodaju ekonomska znanja oni postaju vrhunski predsjednici uprava jer bolje od drugih znaju kako doći do rezultata. I mislim da će ih u upravama biti sve više.

Eh da, puno puta ćeš se osjećati glupo u sobi u kojoj svi kimaju glavom na nečije riječi i u kojoj nitko ne proturječi, dok se ti osjećaš glupo jer sve to što čuješ nema smisla. Vjeruj mi nisi najgluplji. Niti ostali u sobi možda neće imati pojma o čemu se priča. Skužit ćeš da je tu nešto krivo, a kasnije ćeš vidjeti da mnogi prodaju cijeli život maglu i samo znaju tako raditi, iako to što pričaju nema smisla. E, kod inženjera to neće proći. STEM-ovcima je prirođeno da logički zbrajaju i ako jedan plus jedan ne daje dva, znaj da nisi ti kriv već da tamo u toj sobi nešto gadno ne valja.

Možda ćeš osjetiti neka mala ograničenja, ali nemoj brinuti

Bit ćeš zaista rijetki STEM-ovac u svojem poslu i jedinu predrasudu ćeš doživjeti na nekim natječajima. Iako ćeš biti super u onome što radiš, nećeš se moći prijaviti za neke poslove jer će se tražiti diploma iz društvenih znanosti. Evo, recimo, bit ćeš ekspert za elektroničke medije, ali nećeš moći biti član agencije za elektroničke medije jer u uvjetima piše da moraš biti pravna ili neka društvena struka. Dosta će se takvih mjesta pojaviti, primjerice, na natječaju za ravnatelja televizije će uvijek tražiti društveni smjer. I to će ti nekad možda biti frustrirajuće, ali se ne nemoj zbog toga nervirati jer to ionako možda nije trebao biti tvoj put.

S druge strane, STEM-ovaca je u društvenom području malo, pa ćeš biti više iznimka nego pravilo, tako da ćeš u jednu ruku i razumjeti te natječaje. No, siguran sam da će se to početi mijenjati. Spomenuo sam već kako sve češće STEM-ovci postaju šefovi financija i uvjeren sam da će se u jednom trenutku STEM edukacija priznati i u drugim područjima, pa te to ne smije frustrirati. Ti ćeš tu predrasudu samo formalno osjećati i neće te to sputavati, gledat ćeš na to kao na malu ograničavajuću okolnost, pogotovo danas kada se priča o cjeloživotnom učenju i kada nije bitno što si završio.

Više se igraj, a manje radi. Bit će vremena za posao

Kao klinac se nisi previše igrao i možda će ti zbog toga kasnije biti žao. Zato ćeš se početi igrati kasnije i svi tvoji najveći poslovni uspjesi doći će upravo kroz igru. Ali svejedno se probaj više zabavljati jer za posao će biti vremena i kasnije. Sjećam se kako si s manje od deset godina otišao raditi kod dunda Marka na benzinsku. Nakon jedne svađe s roditeljima oko novca, odlučio si da ćeš zarađivati vlastiti džeparac i nisi ostao samo na riječima. Svako jutro išao si na autobus i prao stakla cijeli dan na vrućini. Kupao si se u znoju, ne u moru.

I dobivao si od tog posla kovanice i hodao si s tom vrećicom punom kovanica po Dubrovniku, pa si ih slagao i mijenjao i to ne samo za papirnati novac nego i za devize. Krenuo si sa štednjom već tada. I radio si sve i svašta. S 14 si prvi put bio vodič, sa 16 si položio ispit za licenciranog vodiča za Dubrovnik na engleskom i francuskom i svladao prvi zanat, a svirao si i violinu u Linđu, gdje si za novac nastupao s Cocom Mosquitom. Sa 17 ćeš krenuti i na brod Ambasador. I sa svim tim poslovima ćeš do faksa uštedjeti 12 tisuća maraka za što se tada moglo kupiti dva juga.

E, da i svi ti poslovi će ti kasnije pomoći u području kojim se sada baviš. I sve što kvalitetno naučiš, koristit će ti jednom u životu. Često nećeš znati zašto si nešto morao naučiti, ali shvatit ćeš u nekom trenutku u budućnosti. Kad će ti biti potrebno izvući ćeš to iz neke ladice i možda nećeš tada znati kad si to naučio, ali ako ćeš krenuti analizirati vidjet ćeš da ti to nije baš previše koristilo tada kad si se s tim prvi put susreo. Život te uvijek priprema za ono što te tek čeka. A ti ne znaš što je to.

Usudi se pucati što više i daleko ćeš stići

Već sad razmišljaš o školovanju i velika ti je želja otići u Ameriku studirati. Priželjkuješ UCLA, MIT ili Stanford iako ne znaš u kojoj su državi dva potonja sveučilišta. To si pobrao iz nekih tinejdžerskih serija, vjerojatno Beverly Hillsa koji je sada jako popularan. Za Stanford ćeš još čuti i od jednog tamošnjeg profesora koji će ljetovati kod tebe na brodu. Imat ćeš njegov kontakt i htjet ćeš mu poslati pismo, ali ćeš se na kraju predomisliti. Mislit ćeš da je studiranje vani prevelik zalogaj za tebe. I iz današnje perspektive da to mogu promijeniti, promijenio bih. I zato ti savjetujem pošalji to pismo i kreni tražiti načine za studij u Americi ili negdje drugdje u svijetu.

Da si otišao u Ameriku na studij, siguran sam da se nikada više ne bi vratio i vjerojatno bi do danas tamo već bio zvijezda. I zato uvijek pitaj i kucaj na sva vrata. Sjećaš li se kako si dobio put u Francusku? Tako što si pitao staroga. Gosti s večere su te pozvali da dođeš kod njih i stari ti nije dao da sam ideš s nepunih 16 godina u Marseille jer je poznato da tamo regrutiraju u Legiju stranaca. Rekao je da te ne može pustiti i da ne zna tko su ti ljudi i ako žele da dođeš, neka napišu ovjerenu potvrdu kod javnog bilježnika da će te paziti. I zaista, prenio si im što je tata rekao, potvrda je stigla, a ti si mjesec dana proveo s francuskom obitelji i usavršavao jezik. I zato uvijek gađaj visoko i pogodit ćeš negdje. Uvijek pokušaj, pa ćeš dobiti odgovor.

Traži potvrde da vrijediš

I svakako bih ti savjetovao da potražiš potvrde od ljudi da nešto dobro radiš. Čisto da ne misliš da nisi dovoljno dobar jer nisi dobivao nikakve potvrde. Ponekad ih i ne možeš dobiti kad radiš neke stvari među prvima u svijetu, poput YouTube kanala Bijesprvi, zbog kojeg su YouTube u Hrvatskoj prozvali Jubito. Ti nećeš zbog nedostatka potvrda raditi lošije ili manje, ali nisi svjestan da su stvari koje radiš dobre. I zbog toga ćeš stvoriti nadstandard i kad ćeš napraviti nešto za što će ti neko reći da je woooow, tebi će to biti business as usual. Kad si nedavno, sa 16 godina, položio za turističkog vodiča na engleskom i francuskom nitko ti nije rekao kako vas je samo dvoje to uspjelo od mase kandidata. Išao si u muzičku školu na violinu, svirao u Linđu, trenirao vaterpolo, radio uz sve to i nitko ti tada nije rekao da sve to što radiš i nije baš tako uobičajeno. Tebi je to jednostavno bilo normalno.

I onda ćeš doći na tridesetu godišnjicu male mature, sjest ćeš pored razrednice, koja je nažalost nedavno umrla, i pitati je ‘kako ste kapetanice?’ A ona će te pogledati i reći ti kako si joj uvijek bio najbolji. I bit će ti jako neugodno, ali isto toliko i drago jer inženjere nikada nisu naučili na pohvale. Inženjeri su magarci koje uposliš i oni rade i rješavaju probleme. I zato traži tu potvrdu još kao srednjoškolac, traži da ti kažu što radiš dobro, što ne i uspoređuj se s drugima jer u Hrvatskoj postoji taj mentalitet gdje pohvala nije dobra. Uče nas da slušamo, da budemo poslušni, da držimo glavu dole i da ne pitamo pitanja. Pitaj uvijek pitanja i traži tu potvrdu. I nije sramota kad ti kažu: super si. Zahvali se i budi ponosan, a tad ćeš biti motiviran dati od sebe još puno više.


KOMENTAR STRUČNJAKA: Dr.sc. Mihaela Vranić, prodekanica nastave na Fakultetu elektrotehnike i računarstva

KAKO SE BORITI PROTIV PREDRASUDE DA SU STEM ZNANJA REZEVIRANA ISKLJUČIVO ZA IT SEKTOR?

Temeljna znanja iz područja STEM-a danas su potrebna u svim segmentima društva i to od zdravlja do umjetnosti. Zato pretpostavka da su STEM znanja potrebna isključivo u IT sektoru u današnje doba tehnologije vrlo brzo pada u vodu.

Naime, znanja iz područja STEM-a pružaju razumijevanje svijeta koji nas okružuje, te razvijanje svijesti i sposobnosti za stvaranje stvari koje još ne postoje, a u budućnosti će nam trebati. Znanja iz područja STEM-a potrebna su u svim kvalitetnim proizvodnim procesima kao i u uslužnim sektorima. To je znanje vezano i uz kadar u upravljačkim tijelima, pa su danas su u modernim kompanijama potrebni ljudi koji imaju viziju razvoja i sposobnost njegova provođenja. Svi dobri upravljački timovi su multidisciplinarni i u njima su potrebni ljudi sa STEM kvalifikacijama.

Protiv ove predrasude se može boriti kao i protiv svake druge predrasude, dakle činjenicama i primjerima dobre prakse. Mislim da je posebno važno djeci u vrtiću i osnovnim školama dati priliku da istražuju svijet oko sebe, da kroz igru uče i stječu temeljna znanja iz STEM područj, te da razvijaju interes za stvaranjem i već u toj dobi razviju sklonosti prema svojim budućim profesijama. Pri tome ne mislim da moraju tako rano odabrati profesiju, ali mislim da već tada trebaju dobiti informaciju da mogu biti što god žele i da mogu aktivno pridonijeti stvaranju bolje okoline i boljeg društva.

Srećom, do sada nisam čula ovu predrasudu, a vjerujem da nisu niti naši studenti. Oni su, vjerujem, svjesni područja u kojima mogu dati svoj doprinos i već tijekom studija često sudjeluju u radu, bilo da je riječ o stručnim praksama, nekim studentskim poslovima ili projektima (stručnim i znanstvenim) u multidisciplinarnim timovima. Naš je posao, kao nastavnika i njihovih mentora, da ih u tome ohrabrimo i da svojim radom doprinesu stvaranju boljeg svijeta bilo u većim inovativnim timovima bilo u vlastitom poduzetničkom djelovanju.

I mogu reći da su naši studenti vrlo kreativni, poduzetni i hrabri mladi ljudi. Imaju niz različitih interesa pa često nakon fakulteta nastavljaju svoj rad u raznim djelatnostima, daleko izvan specifičnog područja za koje su se školovali. Mi studente prvenstveno učimo kritički razmišljati i zaključivati na temelju spoznaja i činjenica. Stoga se lako prilagođavaju novim situacijama i promjenama na tržištu. Od naših studenata očekujemo da budu pokretači i zamašnjaci našeg gospodarstva.


* Ne propustite pogledati prvi dokumentarni film koji ruši predrasude vezane uz bavljenje prirodnim znanostima u Hrvatskoj:



Producirano u radionici TG Studija, Telegramove in-house agencije za nativni marketing. Sadržaj omogućuje najbolja mreža u Hrvatskoj.