Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa
| Snima: Vjekoslav Skledar

Pismo mlađoj sebi: Strojarstvo, kažu, nije za cure? Ti ćeš doktorirati na MIT-u i družiti se s nobelovcima

Tea Žakula, koja se nakon stipendije na najboljem tehničkom sveučilištu u SAD-u vratila u Zagreb, napisala je pismo 16-godišnjoj sebi

Generacija NOW donacijski je program koji provodi Hrvatski Telekom u suradnji s Institutom za razvoj i inovativnost mladih. U četiri godine, u pripremanje mladih za poslove budućnosti uloženo je više od 4 milijuna kuna, a u programu se nalazi više od 300 obrazovnih institucija diljem Hrvatske. Dokumentarnim filmom „Generacija inspiracija“, ali i čitavim nizom aktivnosti unutar donacijskog programa, Hrvatski Telekom ističe koliko je važno ulagati u bolje obrazovanje svih školskih uzrasta – kako bi uspješno koračali životom ne propuštajući prilike koje pruža najnovija tehnologija. Ne smije se pritom zaboraviti ni koliko je važno razbijati predrasude. A jedna od češćih predrasuda upravo je ta da su žene u STEM-u lošije od muškaraca. Nitko ih ne demantira bolje od ove genijalne znanstvenice

S deset godina znala si da ćeš upisati strojarstvo. Još uvijek se sjećam kako si s mamom i tatom slagala legiće i gradila po cijeloj kući autoceste od papira. I uživala si u tome. Već si se kao djevojčica upoznala sa strojarstvom jer si voljela promatrati tatu kako radi u svojoj radnoj sobi. Fascinirali su te svi ti nacrti, krivuljari, a tek rapidograf… Vadio se iz ladice pažljivo kao da je nekakvo blago. Bili su to trenuci koje ćeš doživotno pamtiti.

Sjećaš se kako ti je bilo kada su te poslali u vrtić. Izdržala si tjedan dana. Sve ti se to činilo bez veze. Ta djeca s nekim dosadnim igrama, pa se netko čupa, pa netko viče. Sve ti se to činilo toliko besmisleno da si jedva čekala da te opet pošalju na čuvanje kod bake i djeda pa da nastaviš sudjelovati u kuhanju ručka, sadnji vrta, metenju lišća. Sjećaš se kako si kao mala znala organizirati akciju čišćenja zgrade? Okupila bi brdo djece i s kanticama biste prali zgradu, a ljeti si znala okupiti ekipu, pa ste skupljali divlje kupine po kvartu i kasnije radili sok. I mislim da si tu nekakvu životnu strast da stvoriš nešto novo pronašla kasnije u strojarstvu.

Od srednje škole si većinom među dečkima i to ti nikada neće smetati

Dok čitaš ovo pismo, učenica si drugog razreda matematičke gimnazije u Vinkovcima. Zadovoljna si školom i ne smeta ti činjenica da si jedna od samo šest cura u razredu. Super ti je što se većina dečki iz razreda ponaša zaštitnički prema tebi. Iako si najveća štreberica na svijetu, s njima se uvijek osjećaš kao da si cool. Prihvatili su te, onakvu kakva jesi, kao štrebericu koja se trudi i baš te nikada ne ismijavaju zbog toga. Isto tako, nikada te neće nagovarati na nešto što ne želiš. Jednu večer izaći ćeš s njima van i oni će svi piti. Netko će ti ponuditi piće i ti ćeš reći da nećeš jer voziš, ali će te svejedno pokušati nagovoriti. Reći će ti ‘Daj Tea, pa samo malo uzmi’. I prije nego stigneš odgovoriti, ovi tvoji dečki će skočiti na njega i reći mu ‘Rekla je da neće!’.

Isto tako, i ti ćeš biti tu za njih. Jednog jutra ćeš profesora na satu povijesti pokušati nagovoriti da ne zapiše deset tvojih prijatelja koji su odlučili markirati. Reći ćeš mu da im progleda kroz prste i da ih potpuno razumiješ jer da bi i ti sada najradije s njima negdje pila kavu. Profesoru će se to toliko svidjeti da će ti reći da imaš njegovo dopuštenje da im se pridružiš, što ćeš na koncu i napraviti. Uz redovnu školu ići ćeš na folklor i nitko iz razreda te neće zbog toga zafrkavati. Dosad si već završila i osnovnu glazbenu školu za klavir i gitaru, a na puno fakulteta ćeš, zahvaljujući svojim ocjenama, imati pravo na direktan upis. Nećeš ni pomisliti na bilo što drugo osim na strojarstvo i nekim ljudima će to biti malo neobično jer s tvojim prosjekom očekivat će da upišeš medicinu.

Nisi se susretala s predrasudama jer si žena u STEM-u

Mnogo puta ćeš čuti da postoji predrasuda da su dečki u STEM-u bolji od djevojčica, ali ti se nikada s takvim stavom nećeš susresti. Nisu te tako odgajali, pa nisi to mogla čuti kod kuće. U osnovnoj i srednjoj školi nitko nije komentirao tvoju sklonost prema STEM-u, dapače, bilo im je to zanimljivo. Isto će biti i na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu gdje ćeš biti među samo desetak posto studentica. Kasnije ćeš otići na znanstveni magisterij i doktorat na prestižni MIT (Massachusetts Institute of Technology) u Ameriku i tih pet godina provedenih tamo nećeš se susresti s niti jednom predrasudom jer si žena u STEM-u.

Ti ćeš razbijati predrasude, bit ćeš žena koja se specijalizirala u muškom području. Bavit ćeš se automatikom i pametnim zgradama što će biti izrazito muški dijelovi strojarstva. Kad se vratiš s MIT-a, osnovat ćeš i voditi Laboratorij za energetsku učinkovitost na FSB-u i imat ćeš prilike raditi na mnoštvu zanimljivih projekata. Iako ćeš biti žena koja se voli srediti i izgledati ženstveno, nitko te zbog toga neće podcijeniti ili ti reći da si lošija.

‘Tea? Pa ona je jedna od nas dečki’

Vjerujem da će u tome najveću ulogu igrati tvoj stav. Ako ćeš se ikada slučajno i naći među muškarcima koji su tako nešto htjeli reći, riješit ćeš stvari s tim tvojim stavom da nisi ni po čemu lošija. Da si završila u nekoj drugoj struci, možda se ne bi mogla ili znala tako postaviti. Možda si imala sreću što si izabrala baš tehničke znanosti u kojima je ipak malo teže diskriminirati jer rezultati pokazuju crno na bijelo tko si i što možeš.

Za vrijeme doktorata u Americi, sudjelovat ćeš na jednoj ogromnoj konferenciji gdje ćeš se susresti s prijateljem koji radi u potpuno drugom području. Doći ćeš do njega u svojem klasičnom izdanju, u uskoj kožnoj suknji, cipelama na visoku petu, žarko-crvenim ružem i crvenim noktima, a on će ti u potpunom šoku reći da je znao kako radiš u muškom području, ali da nije očekivao da će ovdje baš svi biti bijeli sredovječni muškarci. Reći će ti da je tek sada osvijestio kolika je zaista zastupljenost muškaraca u tom području i koliko svojom pojavom odudaraš od većine.

U jednom trenutku, do vas će doći jedan tvoj kolega, a on će ga pitati ‘Pa kako vi doživljavate Teu kada dođe među vas ovako sređena? Tvoj kolega će ga pogledati kao da je pao s Marsa i nonšalantno mu odgovoriti: “Tea? She is one of the guys”. I takve situacije pokazat će ti koliko si sretna što te u poslu okružuju muškarci neopterećeni predrasudama.

Bojat ćeš se izazova, ali nećeš dopustiti da te strah zaustavi

Tata uvijek priča tu priču koliko si zapravo štreberica. Prije nego si kretala u osnovnu školu, našao te kako neutješno plačeš u svojoj sobi. Pitao te ‘Teice, što se događa?’. Ti si toliko plakala da si jedva uspjela izgovoriti da se bojiš da nećeš znati vezati pertle i da nećeš uspjeti naučiti pisati mala slova. Uspio te nekako smiriti, ali ta tvoja zabrinutost pratila te kroz cijeli život. Odlazak na MIT bit će ti velika drama. Imat ćeš svega 24 godine kada ćeš otputovati za Ameriku i bit će ti to veliki pritisak i stres.

Zauvijek ćeš se sjećati tog početnog predavanja na kojem su vam govorili o vašoj izvrsnosti. Reći će vam u jednom trenutku ‘Osvrnite se oko sebe, vi ste najbolji od najboljih i mi smo ponosni što vas imamo’. I već cijela ta situacija, da znaš gdje se nalaziš i s kakvim si ljudima okružena, ne dopušta ti bahatost tipa ‘ma lako ću ja to’. I taj prvi dan bit će ti najteži. Osjećat ćeš toliku napetost i tremu da će ti postati toliko zlo da ćeš povraćati pored grmlja na ulazu u zgradu sveučilišta jer nećeš stići ni do WC-a. I svake godine kad se vratiš u posjet MIT-u, i kada prođeš pored tog grmlja, sjetit ćeš se ovog događaja.

Družit ćeš se s nobelovcima

Eh, da, i većinu najboljih, najluđih stvari u životu dobit ćeš samo zato što si imala hrabrosti pokušati. Nakon diplome počet ćeš raditi na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i nećeš ni pomišljati prijaviti se na MIT, najjače sveučilište na svijetu. Plan će ti biti aplicirati za doktorat negdje u Europi. Međutim, bit ćeš u vezi s muškarcem koji će imati jako veliku želju upisati MIT i koji će ga, kako će biti stariji, upisati dvije godine prije tebe.

Iako će ti se činiti kao ogromni izazov biti primljen na to sveučilište, ipak ćeš aplicirati tamo za magisterij i doktorat. Bit ćeš primljena i dobit ćeš punu stipendiju od oko 400.000 dolara kroz tih pet godina. Imat ćeš priliku putovati svijetom i družiti se s nobelovcima. Ali što je najbitnije, steći ćeš tamo mnoge prekrasne prijatelje, mentore i uzore koji će ti pomoći u traženju vlastitog puta, smisla i stila. I tada ćeš možda po prvi puta osvijestiti da stvari koje se u početku čine nemoguće, svejedno treba pokušati ostvariti.

Uvijek slušaj svoju intuiciju

Sve najbitnije odluke u životu donosit ćeš slušajući intuiciju, a ne razum. I ispostavit će se da su to bile dobre odluke. Recimo, tvoj povratak iz Amerike. Dugo ćeš to vrtjeti po glavi jer gotovo svi ljudi koje cijeniš, govorit će ti da je to jako loša odluka. Imat ćeš veliku šansu dobiti profesuru na jednom jako dobrom sveučilištu u Americi i lomit ćeš se oko toga. No jedne noći sanjat ćeš da se voziš u vlaku i prolaziš pored nekakvog prekrasnog brdašca na kojem se prostire to prekrasno sveučilište okruženo zelenilom.

Promatrat ćeš taj prizor kroz prozor, ali sjedit ćeš u vlaku koji ide nekim drugim smjerom. I pritom nećeš osjetiti ni tugu ni sreću, samo neki unutarnji glas koji ti poručuje da tvoj put vodi drugdje. Nakon tog sna bit ćeš sigurnija. Shvatit ćeš da si unatoč mišljenju većine, zapravo donijela ispravnu odluku za sebe. Isto tako, svaki uloženi sat rada će ti se isplatiti jer ćeš za nagradu dobiti veliku slobodu.

I o toj slobodi kao konačnom cilju počet ćeš razmišljati još na faksu, a sve bitne odluke donosit ćeš misleći na taj konačni cilj. Reference koje ćeš vremenom stvoriti omogućit će ti da organiziraš svoj život kako želiš, gdje god želiš. Imat ćeš slobodu jasno izreći svoj stav i slobodu da nikome nećeš dopustiti da te pokuša ograničiti. Imat ćeš slobodu da radiš ono što zaista voliš, s ljudima koje cijeniš. Najbitnije, imat ćeš slobodu da pokušaš promijeniti ono što smatraš da zahtjeva promjenu.

Nekada potapšaj samu sebe i reci si ‘Bravo, dobro si to napravila’

Žao mi je što nisi ranije počela raditi na tome da se manje brineš jer mislim da si jako malo uživala u svojim prilikama i postignućima. Toliko si se opterećivala razmišljajući jesi li mogla nešto napraviti bolje, da nisi previše stigla uživati u procesu. Svega si triput u životu pomislila da si nešto super odradila. I to ti govorim jer poželim da već sada na tome počneš raditi. Ako sada kreneš, do trideset i pete godine, kada ti ovo pišem, imat ćeš puno prilika za potapšati se po ramenu i reći si da si nešto dobro napravila.

O tome sam počela razmišljati prije dvije godine, kada sam upisala hip hop u školi Transform. Vidjet ćeš, bit će ti to zanimljivo iskustvo. Sjedit ćeš tamo u krugu među srednjoškolcima. Oni će pričati o svojim profama iz biologije, matematike i kemije, a kada će te pitati što je s tobom, reći ćeš im kroz smijeh da ti imaš donekle sličan, ali obrnuti problem. Posebno će te se dojmiti voditelj plesa i zbog njegovog se pristupa nikada nećeš na tim satovima osjećati starija od ostalih. I dogodit će ti se jedan super moment. Kada ćete nešto dobro otplesati on će vam reći ‘Dajte se sad potapšajte po ramenu i recite – bravo ja, tako sam sad ovo dobro napravio’. Bit će ti to jako poticajno i počet ćeš to prakticirati i izvan plesa. Shvatit ćeš tada kako se najbitnije lekcije ponekad nauče od potpuno neočekivanih situacija i ljudi.

Tea Žakula docentica je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, i voditeljica Laboratorija za energetsku učinkovitost.


KOMENTAR STRUČNJAKA: DR RANKO RAJOVIĆ, jedan od najvećih stručnjaka kada je riječ o odgoju i ranom razvoju inteligencije kod djece, autor NTC sustava učenja

KAKO SE BORITI PROTIV PREDRASUDE DA DJEVOJČICE NISU ZA STEM?

Ova predrasuda je besmislena, jer ne postoji razlog zašto bismo u startu otežavali bilo kome da razvija znanstveno-tehnološke sposobnosti. Kao osnivač Mense u četiri države i dugogodišnji član Odbora svjetske Mense za darovite, upoznao sam sjajne znanstvenike, vizionare, profesore prestižnih sveučilišta, a među njima je bilo puno žena.

Nikada nisam razmišljao da bi netko imao predrasude prema njima, zbog činjenice da su žene. STEM postaje polako i način života i filozofija jer priprema učenike za budućnost, tako da tu ne smije nikakvih ograničenja ili predrasuda koje će spriječiti kvalitetnu djecu da se uključe u ovakav način obrazovanja. Besmisleno je i ako pogledamo što čeka našu djecu u budućnosti, jer poslovi koji su danas najtraženiji nisu ni postojali prije 10 godina ili su bili tek u povoju. Većina tih poslova je iz novih tehnologija, tako da je jasno kuda čovječanstvo ide i moramo uvoditi novosti u obrazovanje i pripremati se za budućnost. To znači da moramo učiti učenike da misle, da povezuju, da rade timski, da budu kreativni.

Često se događa da sve što je novo, nailazi na otpor. Teško je objašnjavati ljudima koji to ne shvaćaju ili „onima koji sve znaju“. Rezultati će pokazati je li opravdan takav pristup ili nije, a jedini problem vidim u tome što ovakav način edukacije može biti pretežak za prosječne učenike, pa je moguće da ljudi misle da se stvara elita. No, ne smijemo to tako gledati, nego moramo metodama rada učiniti STEM lakše razumljivim i većini učenika otvoriti razne mogućnosti.

Bio sam dio tima koji je kreirao jednu izuzetnu igru (HEMIKADO) u kojoj djeca kroz igru uče fiziku i kemiju. Shvatio sam da moramo mijenjati pristup. Svi zajedno moramo raditi na inovaciji obrazovanja, da pomognemo djeci da razumiju lekciju, da je lakše nauče i dulje pamte. To je jedino moguće, kada to dožive kao igru, tako da inovativne metode obrazovanja moraju tako izgledati. Izgleda da je klasično učenje napamet, beskrajno ponavljanje lekcija, definicija i formula, na izdisaju, što me posebno veseli.


* Ne propustite pogledati prvi dokumentarni film koji ruši predrasude vezane uz bavljenje prirodnim znanostima u Hrvatskoj:


Pismo Tee Žakule pripremila je Petra Smoljak


Producirano u radionici TG Studija, Telegramove in-house agencije za nativni marketing. Sadržaj omogućuje najbolja mreža u Hrvatskoj.