Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa
Piše: Sanja Modrić | Snima: Sandro Lendler

Pitali smo ženu koja već 14 godina vodi našu najuspješniju ICT kompaniju što misli o vladinim povišicama

S Gordanom Kovačević, ženom koja upravlja Ericssonom Nikola Tesla pričali smo o školstvu, stanju u ICT sektoru i reformama koje Vlada najavljuje

Gordana Kovačević 14 godina upravlja Ericssonom Nikola Tesla, jednom od najuspješnijih hrvatskih kompanija. Ono što cijelo društvo od njih treba čuti jest, kaže, da je korištenjem novih tehnologija moguće jako ubrzati reforme u društvu. Samo za to je ključno da i druga strana, a to je Vlada, ima otvorene kanale te da se takvi projekti i otvaraju. 'Država i sindikati trebali bi partnerski raditi na tome da se kvalitetni ljudi nagrađuju. Mora se prekinuti s tim da je svima zagarantiran posao bez obzira kako i koliko rade', kaže Kovačević

Ericssonom Nikola Tesla, hrvatskom tvrtkom broj jedan po izvozu znanja, već 14 godina upravlja Gordana Kovačević. Ona je jedina članica Uprave, sitnog rasta je, ali velikog poslovnog integriteta. Probleme naziva “izazovima” i ne vidi smisla u kukanju. Vodi impresivnu ICT kompaniju s 3200 ljudi u kojoj je 45 posto zaposlenih mlađe od 35 godina, a ukupni prosjek godina 38. Pridružena su članica švedske multinacionalne korporacije Ericsson koja je od sredine devedesetih vlasnik 49,07 posto njihovih dionica. Oko 20 do 25 posto ukupnog prihoda ostvaruju u Hrvatskoj, najviše na ugovorima s operatorima poput A1 i HT, a sve ostalo na stranim tržištima.

Razgovarala sam s Gordanom Kovačević 45 minuta u njenom uredu dok su moje dvije sedmogodišnje unuke crtale jednoroge u susjednoj kancelariji. Jedini mogući termin dali su mi baš u ponedjeljak kad su škole štrajkale pa sam uzela djecu da im roditelji mogu na posao. Mislila sam da je intervju propao, ali domaćini su rekli da ne vide zbog čega. Dovedite i djevojčice, ovamo stalno dolaze djeca naših zaposlenika, mi to volimo.

TELEGRAM: Uskoro Ericsson Nikola Tesla slavi 70 godina. Kako to da je opstala i sjajno se presložila ova vaša kompanija koja je osnovana još 1949. godine, dakle u doba tvrdog socijalizma na ovim prostorima? Kako to da i vi niste otišli pod led kao gomila poduzeća iz bivšeg sustava od kojih su neka u svoje vrijeme također bila uspješna, izvozila i zapošljavala puno radnika? Vi se ne sramite onoga prije?

KOVAČEVIĆ: Mi smo uspjeli jer smo u doba privatizacije bili uvjereni da treba graditi dalje na onome što imamo uz snažno liderstvo, preuzimanje odgovornosti i hrabrost da se kompanija transformira za budućnost. To nije bio jednostavan proces, bilo je raznih puteva. Naše je bilo da vidimo u kojem će se pravcu razvijati znanja i trendovi u svijetu da bismo mogli prepoznati koja su to područja u kojima smo najjači i tako odrediti najbolji pravac.

TELEGRAM: Pitam vas to zato što je u Hrvatskoj devedesetih pobijedila mantra da u ekonomskom smislu nije valjalo ništa što je prije radilo i da utoliko nije bilo vrijedno nikakvog truda da se sačuva.

KOVAČEVIĆ: Tada se doista često komuniciralo da treba odustati od svega što je nekad bilo i da će s novim vlasnicima automatski nastupiti procvat. Mislim da bi bilo puno mudrije da se u gospodarstvu spasilo sve što se moglo uz nužnu transformaciju u skladu s novim vremenom. Umjesto da se rušilo i kretalo od početka, u nizu branši mogla su se iskoristiti najbolja zatečena rješenja, proizvodi i prvenstveno kvalitetni ljudi koji bi u sljedećim koracima nadogradili stare prakse. To je naprosto racionalan pristup. U našoj je kompaniji još 1953. uspostavljena partnerska suradnja s korporacijom Ericsson koja je i tada bila tehnološki lider. Trebalo je vizionarstva te 1953. godine da se praktički odmah krene s Ericssonom. U maloj i tada vrlo siromašnoj Hrvatskoj bilo je nemoguće sam se upustiti u razvoj telekomunikacijskih sustava, odakle novac za to.

TELEGRAM: I eto vas danas na konju.

KOVAČEVIĆ: Sada u ovom našem području postoji samo nekoliko velikih svjetskih kompanija koje milijarde i milijarde ulažu u razvoj. Ericsson je prisutan u više od 180 zemalja svijeta, a biti dio jedne takve korporacije velika je, ali nimalo jednostavna stvar. Ali došli smo, evo, do toga da je Ericsson povjerio našem timu u jednoj maloj zemlji da radi na petoj generaciji mobilnih komunikacijskih sustava. To je fantazija. No zato kod nas u razvoju i istraživanjima danas radi 1500 stručnjaka. Vjerujemo u inovativnost, kvalitetu, top kadrove i u to da samima sebi postavljamo visoke standarde. Zato stalno guramo nove ideje, rješenja i proizvode. Nije nam do toga da samo slijedimo, želimo i voditi. Osigurali smo sebi mogućnosti da iz vlastitih sredstava investiramo u nove ideje pa kad one postanu zrele, prezentiramo ih bez kompleksa unutar korporacije. Naš je credo brzo donošenje odluka. Brzo smo kadri organizirati timove da pokažu što mogu. Pritom jako cijenimo hrabre ideje, ali one u relativno kratkom vremenu moraju biti potkrijepljena rezultatima.

TELEGRAM: Ima li razlike u poslovanju ovdje i u Švedskoj? Je li vama ovdje teže? Lakše? Zašto?

KOVAČEVIĆ: Što se tiče uvjeta rada, razlike nema, isto je u svim Ericssonovim lokalnim kompanijama u SAD-u, Švedskoj, Japanu, Indiji pa i u Hrvatskoj. No postoje i ovdje, kao i svuda, izazovi koje treba rješavati.

TELEGRAM: Jesu li “izazovi”, kako vi to nazivate, vezani uz činjenicu da u Hrvatskoj nema ozbiljnih reformi? Koje bi reforme, prilagodbe ili promjene bile potrebne vašoj branši da vam bude lakše raditi?

KOVAČEVIĆ: Mi svakako trebamo podršku sustava. Recimo u području plaća, poreza, obrazovanja. Nema dovoljno stručnjaka sa STEM zanimanjima, a mi bez njih ne možemo. Zato nam treba ozbiljna reforma školstva. Kad god bude uvedena, njezini se rezultati neće vidjeti u narednih pet godina. No, potrebno je već od osnovne škole motivirati mlade ljude da se zainteresiraju za industrije budućnosti, da im se otvore prozori, da ih se nauči razmišljanju, inovativnom radu, timskoj suradnji na malim projektima itd.

TELEGRAM: Vidite li to u ovoj reformi?

KOVAČEVIĆ: Čini se da naznake postoje. Sad, naravno, od ovoga što je napisano do primjene može biti dug put. Na papiru možete napisati što god želite. Ali nastavni kadar mora biti odlično educiran da zna tako raditi. Je li ili nije, to ne znam.

TELEGRAM: Kakvi vam ljudi sada dolaze s fakulteta?

KOVAČEVIĆ: Mladi ljudi vole učiti i raditi nove stvari samo im to treba omogućiti. Mi u kompaniji imamo sreću da možemo birati najbolje ljude, pratimo ih već tijekom školovanja, to su većinom studenti FER-a, FESB-a, FERIT-a, FOI-a i dr. Smatramo da je najbolji proaktivni pristup pa zato kontinuirano radimo sa sveučilištem i fakultetima. Ne možete kao industrija biti izolirani i zahtijevati da vam se isporuče određena znanja i kompetencije nego je pametnije uložiti određeni trud da to i dobijete. Zato se povezujemo s fakultetima, sugeriramo im programe, organiziramo ljetne kampove, na pet tjedana pozovemo mlade ljude u kompaniju da rade zajedno s nama na projektima. To ima puno više smisla nego kukati i žaliti se kako ništa ne valja i ništa se ne može.

TELEGRAM: Znači, popraviti školstvo. Što još?

KOVAČEVIĆ: Hrvatska ima visoke poreze na plaće. Naša prosječna neto plaća isplaćena u rujnu je bila je 12.080 kuna, a u brutu to je 18.205 kuna. Jednu trećinu ukupnog prihoda dajemo za zaposlene, želimo dobro platiti naše ljude i moramo da bismo ih zadržali. Ali visina poreza i ostalih davanja nas jako koči u tome. Pa evo, već na bruto plaći od 17,400 kuna počinje oporezivanje po stopi od 36 posto. Do tog iznosa porez je 24 posto. Pa onda plus 18 posto prireza u Zagrebu. I tako dalje.

Oporezovane su čak i naše nagrade za inovacije, kao i sve ostalo čime kompanija želi dodatno stimulirati najbolje koje imamo. Procjenjuje se da u Europi nedostaje i do milijun ICT stručnjaka, mnoge zemlje na to reagiraju adekvatnim olakšicama kojima se pomaže industriji. Evo, na primjer, kad je Rumunjska shvatila da će joj stručnjaci iz ICT sektora otići – snizila je porez na 10 posto. Tako zaposlenima ostaje puno više novca, a tvrtke koje ih plaćaju ne dovode se na rub opstanka.

Mi smo lani primili 380 ljudi, ove godine oko 200. Izmišljamo različite modele da ih motiviramo. Darujemo im dionice. Nagrađujemo uspješne projekte. Djeci s posebnim potrebama čiji roditelji rade kod nas isplaćujemo godišnju pomoć od 20.000 kuna bruto. Ljudi mogu dobiti slobodne dane za brigu o djeci. Majkama smo osigurali vrijeme za dojenje. Radno vrijeme je fleksibilno. Može se nekad raditi od kuće itd. Ali s našim propisima, koliko god ljudima damo, to je još uvijek premalo u odnosu na ono što im se nudi u drugim zemljama gdje su opterećenja bitno manja.

TELEGRAM: Možete li utjecati na vlade i vladine politike?

KOVAČEVIĆ: Mi s donosiocima odluka nastojimo uspostaviti suradnju kao i sa sveučilištima. Mislimo da je idealno da ekipe naših i vladinih stručnjaka jedni druge slušaju i da radimo zajedno. Razumijemo da vlada može imati neke svoje razloge da krene u nekom smjeru. Ali ako mi to vidimo kao problem, onda ćemo ponuditi model, to testirati pa da vidimo učinke prije nego bude kasno. Pokušavamo tako raditi da ukažemo kako će određeni zakon ili propis rezultirati nečim što nije dobro i zašto.

TELEGRAM: Zar Vlada i sama ne radi simulacije prije donošenja odluka?

KOVAČEVIĆ: Svakoj vladi je potrebna podrška, a mi je možemo i želimo pružiti. Nije dovoljno samo gledati financijske parametre, dobro je dobiti pogled iz stvarnog života. Još prije dosta godina okrenuli smo naš način rada u tom pravcu i pokazalo se da je to dobro za sve.

TELEGRAM: Kako komentirate porezne intervencije ministra financija Marića?

KOVAČEVIĆ: Uglavnom pozitivno. Čak i tamo gdje su donijele porast financijskog opterećenja za gospodarstvo, nismo protiv ako je to dobro za čovjeka. Zaposlenici su nam jako važni, tako se razmišlja kod nas u kompaniji. Mi dajemo 10.000 kuna za svako novorođeno dijete, to je teret za tvrtku, ali obiteljima puno znači. Dobro je, dakle, što su povećane dnevnice, olakšano financiranje društvene prehrane te uvedeni poticaji za zapošljavanje mladih do 30 godina.

TELEGRAM: Što biste vi rekli kad pogledate šire od svoje branše, kakvo je hrvatsko tržište?

KOVAČEVIĆ: Tržište jest malo, ali nismo iskoristili svoje potencijale da se brzo transformiramo i kao zemlja i kao industrije. No, za svaki veliki korak naprijed potrebna je vizija. Recimo, digitalni grad može postati samo onaj grad koji na vrhu ima lidere koji razumiju važnost takve promjene i koji su je sposobni osigurati. Ako ja sama ne vjerujem u neki projekt, bojim se da ga moja tvrtka neće ni realizirati. Zato Ericsson Tesla, kao najveća ICT kompanija u Hrvatskoj i kompanija s najvećim razvojno istraživačkim centrom u zemlji, imamo obavezu govoriti. A ono što cijelo društvo od nas treba čuti jest da je korištenjem novih tehnologija moguće jako ubrzati reforme u društvu. Samo za to je ključno da i druga strana, a to je Vlada, ima otvorene kanale te da se takvi projekti i otvaraju.

TELEGRAM: Otvaraju li se?

KOVAČEVIĆ: Da, a bilo bi još bolje da se otvaraju i brže. U našoj kompaniji nećete vidjeti da se strategije pišu godinama, a to bi trebao biti princip za sve. Vrijeme je uvijek ključno jer razvoj je dinamičan, neprestano dolaze nove stvari i pogledi se uslijed toga moraju brzo mijenjati. Zato ne smije biti problem da se nešto korigira u hodu ako se pokaže da je to potrebno. Na tome uvijek nešto i naučiš. Za neke naše ideje, recimo za informatizaciju zdravstva, govorili su nam prije 15 godina da su neostvarive. No one su u primjeni jednako kao i informatizacija katastra i zemljišnih knjiga. Takvi kvalitetni projekti na nacionalnoj razini donijeli su bolju podršku građanima, učinili informacije dostupnima svima i tako sustave učinili transparentnima.

TELEGRAM: Idu li stvari na bolje otkako je Hrvatska ušla u EU?

KOVAČEVIĆ: Mislim da da. Ukazalo se puno novih mogućnosti svima. EU fondovi su izuzetno otvoreni za ova naša područja informatizacije i korištenja novih tehnologija. Naravno, treba kvalitetno pripremiti projekte. Mi surađujemo na nizu inovativnih projekata sa sveučilištima koji će možda biti budućnost za tri, četiri ili pet godina, što je dobro za sve građane. Kao primjer navest ću tri uspješna projekta koja se temelje na kvalitetnoj suradnji s tijelima državne uprave. Dva po Zakonu o poticanju investicijskog ulaganja kojima smo osigurali podršku za povećana zapošljavanja te projekt povećanja energetske učinkovitosti u kompaniji koji je sufinanciran sredstvima EU.

TELEGRAM: Svi se žale na državnu administraciju da je spora, lijena, da nema dovoljno znanja, kakva su vaša iskustva?

KOVAČEVIĆ: Trebamo raditi zajedno, to je zajednička odgovornost. Ima kvalitetnih ljudi u državnim službama ali oni često nisu vidljivi. A broj zaposlenih u administraciji je sigurno puno veći nego što bi bio potreban zato što se nisu informatizirali procesi. To je hitna stvar i ministar Horvat, koliko pratim, inzistira na digitalnoj transformaciji društva. No informatizacija mora biti horizontalna, svuda i za sve.

TELEGRAM: Ali obim administracije se samo povećava.

KOVAČEVIĆ: Ključ je u brzim promjenama. Druge države u reformama trče puno brže od nas. A, vidite, ako mi u Ericssonu Tesli tri mjeseca ne bismo investirali u nova znanja i nove proizvode, uskoro bismo bili gotovi. Država bi morala isto tako razmišljati.

TELEGRAM: Što kažete na ovo premijerovo linearno povećanje plaća svim zaposlenicima državnih i javnih službi?

KOVAČEVIĆ: Država i sindikati trebali bi partnerski raditi na tome da se kvalitetni ljudi nagrađuju. Mi imamo u kompaniji mlade stručnjake koji imaju dvije ili tri godine staža, ali su napravili fantastične stvari. Oni će za inovacije dobiti velike novčane nagrade i mi mislimo da je to dobar put. Onda imate drugu važnu stvar. Netko želi biti menadžer i lider, a netko želi biti prvoklasni stručnjak. Kod nas prvoklasni stručnjak i prvoklasni lider imaju iste plaće. Jedni bez drugih ne mogu. Tako bi trebala raditi i država. A svakako se mora prekinuti i s tim da je svima zagarantiran posao bez obzira kako i koliko rade.

TELEGRAM: Kako će izgledati svijet za 20 godina?

KOVAČEVIĆ: Velika zagonetka. Tempo razvoja je tako brz da će vjerojatno već i za pet godina promjene biti puno veće nego što ih mi danas možemo i zamisliti. Tehnologija stvara čuda skoro do mjere znanstvene fantastike. Robotika, “internet of things”, umjetna inteligencija, pametni gradovi, auti bez vozača, softveri koji će moći sugerirati odluke i alternativna rješenja, precizne operacije u medicini koje će obavljati roboti, monitoriranje najsloženijih procesa u realnom vremenu pod vodstvom eksperata iz Bombaja ili iz Osake… Svijet će biti sasvim drugačiji. Evo već za par godina svaki će auto imati ugrađene uređaje koji će istog trenutka kad se dogodi nesreća slati informaciju na 112, u bolnice itd. EU je već otvorila te projekte kojima godišnje, kako su izračunali, može biti spašeno 2500 života.

TELEGRAM: Ako Kujundžić osigura dovoljno ekipa Hitne pomoći. Recite nam još jednu stvar za kraj. Zašto ljudi odlaze iz Hrvatske?

KOVAČEVIĆ: Mislim da su ljudi izgubili optimizam u brzinu promjena i reformi za koje smo kao društvo sposobni. Trebamo se fokusirati na suštinska pitanja razvoja društva i dobrobiti za sve. Mislim da mladim ljudima treba nada da ovdje mogu živjeti kvalitetno i onako kako oni to žele, osnovati obitelj, imati podršku sustava. Takve poruke jednoglasno trebaju slati svi odgovorni za budućnost države i gospodarstva. To je nacionalni interes, a ne stranački. Mora se graditi povjerenje u sustav da bi mladi ljudi ostali u Hrvatskoj, a riječi trebaju biti praćene djelima. Evo mi smo, uz snažne centre u Zagrebu i Splitu, nedavno otvorili razvojno istraživački centar u Osijeku, dolaze nam mladi iz cijele Slavonije. Ti ljudi putuju u Japan, u SAD i Švedsku i vraćaju se doma. To je tamo jako podiglo optimizam. Ovdje je naša prednost što je naša zemlja mala: možemo se brzo promijeniti. Ako želimo.

Sanja Modrić
Telegram autor
78 članaka Više o autoru
Više s weba