Početkom 2017. HDZ je podržavalo 35,10 % birača što znači da je u međuvremenu gotovo svaki treći pristaša HDZ-a odustao od podrške vladajućoj stranci. Najveće osipanje podrške dogodilo se u posljednja tri mjeseca. Kako u tom razdoblju nije došlo do nekih bitnih odstupanja od standardnog ritma u kojem vlast proizvodi afere i skandale, razloge za zamjetan pad podrške birača treba tražiti negdje drugdje.
Za pad HDZ-ove popularnosti najzaslužniji je Ressler
Razočarenje vladajućima sigurno nije pospješila ni neka naročita aktivnost opozicije jer je SDP, i dalje najveća oporbena stranka, zabilježio svoj najlošiji rezultat od kad se sustavno objavljuje Crobarometar. U travnju je svega 13,3 % građana podržavalo SDP kao svoj prvi izbor. Očito je da dio birača dosad vjernih HDZ-u, i to upravo onih nepokolebljivih kojima je HDZ bio mio zbog svih svojih nepodopština i nestašluka, nema previše razumijevanja za oktroiranu listu kandidata za Europski parlament. Paradoksalno, ali za ovakav pad popularnosti HDZ-a najviše je zaslužan sam početak izborne kampanje i objava liste koju predvodi Karlo Ressler.
Na izborima za Europski parlament održanim prije pet godina na zajedničkoj listi HDZ-a i satelitskih stranaka, koju je predvodio Andrej Plenković najveći broj preferencijalnih glasova, 107 206, osvojila je Ruža Tomašić, tada iz HSP AS-a. Andrej Plenković dobio je 36 tisuća manje glasova, a Marijana Petir iz HSS-a osvojila je 42 683 preferencijalna glasa. Kako je cijela lista zajedno osvojila 381 844 glasa nije teško izračunati da su dvije gostujuće dame poznate po svojim nacionalističkim i ksenofobnim stavovima uspjele dobiti gotovo isti broj preferencijalnih glasova kao Andrej Plenković, Davor Ivo Stier, Ivica Tolić, Dubravka Šujica i Ivana Maletić zajedno.
Znači, birači i članovi HDZ su u jedva nešto manjem broju glasali za Ružu Tomašić i Marijanu Petir nego za perjanice vlastite stranke. I sada im Andrej Plenković umjesto provjerenih i dokazanih ljutih bojovnika za „našu stvar“ nudi Karla Resslera i ostalu sitnu boraniju. Naravno da bi dio vjernih HDZ-ovih birača, ponajviše onih koji dolaze iz one polovice Hrvatske koja prošle godine nije pročitala ni jednu knjigu, glasao za listu HDZ-a čak i onda kada bi nju činili samo Alibaba i njegovi hajduci. Ali Andrej Plenković očito računa na njihovu brojnost i vjernost te je zbog toga mogao riskirati i sastaviti listu s Karlom Resslerom na čelu. Njegov problem je potencijalna pogreška u izračunu. Što će se dogoditi ako glasača spremnih da glasaju za HDZ-ovu listu koju vodi Alibaba osobno jednostavno ne bude dovoljno?
Resslerovi vršnjaci posve su nezainteresirani za politiku
Prije pet godina na izborima za Europski parlament svoje pravo glasa iskoristila je samo četvrtina hrvatskih birača. Prema proljetnom Eurobarometru na izbore koji se održavaju 26. svibnja sigurno će izaći samo 17 % hrvatskih građana s pravom glasa. Europski prosjek je dvostruko veći. Dodatni porazan podatak je da samo 4 % hrvatskih građana u dobi od 18 do 24 godine ima ozbiljnu namjeru glasati na izborima. Za usporedbu, u Švedskoj, Belgiji i Danskoj taj broj je deset puta veći, a u susjednoj Sloveniji svaki četvrti građanin u toj dobnoj skupini najavio je da će vrlo vjerojatno iskoristiti svoje pravo glasa. U Hrvatskoj je u ožujku, prema Eurobarometru, manje od trećine svih odraslih građana znalo za točan datum održavanja izbora.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vršnjaci Karla Resslera očito nemaju previše interesa za predstavničku demokraciju i politiku kao takvu. To je pokazalo i istraživanje njemačke Zaklade Friedrich Ebert koja je provela „Istraživanje mladih Jugoistočne Europe 2018./2019.“ Taj projekt istovremeno je proveden u deset zemalja jugoistočne Europe, a glavni je cilj bio utvrditi i analizirati stavove mladih u dobi od 14 do 29 godina te ustanoviti obrasce njihova ponašanja. Podaci su prikupljani početkom 2018. i u ispitivanju je sudjelovalo više od 10 000 sudionika u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Sloveniji i Srbiji i na Kosovu.
Na pitanje o životnim vrijednostima koje su im vrlo važne i važne najveći broj mladih u Hrvatskoj odabrao je „osobnu neovisnost“. Najmanje njih navelo je „sudjelovanje u građanskim aktivnostima i inicijativama“ i „aktivnost i politici“. Dvostruko više mladih smatra da je važnije „nositi markiranu odjeću“ nego biti aktivan u politici. Gotovo polovica ispitanika ima povjerenje u vojsku, nešto manje u policiju, a trećina u crkvu. Svega njih 10% vjeruje Hrvatskom saboru, a najmanje ih vjeruje političkim strankama. Nešto manje od polovice ispitanih slaže se s tvrdnjom da bismo „trebali imati vođu koji vlada Hrvatskom čvrstom rukom za opće dobro“, a čak 62% je suglasno da „Hrvatskoj u ovom trenutku treba jaka stranka koja predstavlja obične ljude.“ Petina mladih misli da je „u određenim okolnostima, diktatura bolji oblik vladavine od demokracije“, a šestina da „postoje konflikti u svakom društvu koji mogu biti riješeni samo nasiljem.“
Ressler vjerojatno neće biti Plenkovićeva velika uspješnica
Doprinosi li postavljanje Karla Resslera za nositelja HDZ-ove liste razvoju povjerenja njegove generacije u vrijednosti predstavničke demokracije i njene institucije saznat ćemo za tri tjedna. Ali nažalost po Andreja Plenkovića, vjerojatno je obratno. Prije pet godina na izborima za Europski parlament glasalo je 13% hrvatskih građana u dobi od 18 do 24 godine. Ako ove godine na izbore izađu samo oni koji to najavljuju, njih 4 %, onda je Hrvatska gubila vrijeme na izgradnju višestranačkog demokratskog društva.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Mogli smo lijepo odmah iz jednog partijskog monopola prijeći u drugi mijenjajući samo simbole i povijesne uzore jer bi u tom slučaju puno više naših mladih sugrađana vjerovalo da je važnije „sudjelovati u građanskim aktivnostima i inicijativama“ nego „nositi markiranu odjeću.“ Ovako smo nakon devetsto godina borbe dobili demokratsko društvo u kojem najviše povjerenja imamo u vojsku, policiju i crkvu, najmanje u Hrvatski sabor i političke stranke, u kojem čeznemo za vođom i njegovom čvrstom rukom kako bismo svi mogli nositi markiranu odjeću i povremene društvene konflikte rješavati nasiljem. U takvom društvu i za takve građane europski izbori samo su nepotrebna i suvišna gnjavaža.
Plenković je, valjda, mislio da će Resslerom privući mlade da glasaju za HDZ. Samo, njih politika ne zanima
Ako preko Resslera misle glasačima vratiti povjerenje u vrijednosti predstavničke demokracije i njene institucije, malo su fulali
Naravno da bi dio vjernih HDZ-ovih birača, ponajviše onih koji dolaze iz one polovice Hrvatske koja prošle godine nije pročitala ni jednu knjigu, glasao za listu HDZ-a čak i onda kada bi nju činili samo Alibaba i njegovi hajduci. Ali Andrej Plenković očito računa na njihovu brojnost i vjernost te je zbog toga mogao riskirati i sastaviti listu s Karlom Resslerom na čelu. Njegov problem je potencijalna pogreška u izračunu. Što će se dogoditi ako glasača spremnih da glasaju za HDZ-ovu listu koju vodi Alibaba osobno jednostavno ne bude dovoljno?
Odluka premijera Andreja Plenkovića da na čelo liste HDZ-a za europske parlamentarne izbore instalira svog savjetnika i nekadašnjeg asistenta u Europskom parlamentu Karla Resslera nije dobro sjela većini vjernih birača najveće hrvatske političke stranke. To je pokazalo i prošlotjedno istraživanje agencije IPSOS za Dnevnik Nove TV, koje se redovno provodi svakog mjeseca na uzorku od 954 punoljetna građanina. Prema tom Crobarometru HDZ je u travnju mogao računati na podršku 25,5 % birača što je najslabiji rezultat HDZ-a od ljeta 2016. kada je Andrej Plenković zamijenio Tomislava Karamarka na čelu HDZ-a.
Početkom 2017. HDZ je podržavalo 35,10 % birača što znači da je u međuvremenu gotovo svaki treći pristaša HDZ-a odustao od podrške vladajućoj stranci. Najveće osipanje podrške dogodilo se u posljednja tri mjeseca. Kako u tom razdoblju nije došlo do nekih bitnih odstupanja od standardnog ritma u kojem vlast proizvodi afere i skandale, razloge za zamjetan pad podrške birača treba tražiti negdje drugdje.
Za pad HDZ-ove popularnosti najzaslužniji je Ressler
Razočarenje vladajućima sigurno nije pospješila ni neka naročita aktivnost opozicije jer je SDP, i dalje najveća oporbena stranka, zabilježio svoj najlošiji rezultat od kad se sustavno objavljuje Crobarometar. U travnju je svega 13,3 % građana podržavalo SDP kao svoj prvi izbor. Očito je da dio birača dosad vjernih HDZ-u, i to upravo onih nepokolebljivih kojima je HDZ bio mio zbog svih svojih nepodopština i nestašluka, nema previše razumijevanja za oktroiranu listu kandidata za Europski parlament. Paradoksalno, ali za ovakav pad popularnosti HDZ-a najviše je zaslužan sam početak izborne kampanje i objava liste koju predvodi Karlo Ressler.
Na izborima za Europski parlament održanim prije pet godina na zajedničkoj listi HDZ-a i satelitskih stranaka, koju je predvodio Andrej Plenković najveći broj preferencijalnih glasova, 107 206, osvojila je Ruža Tomašić, tada iz HSP AS-a. Andrej Plenković dobio je 36 tisuća manje glasova, a Marijana Petir iz HSS-a osvojila je 42 683 preferencijalna glasa. Kako je cijela lista zajedno osvojila 381 844 glasa nije teško izračunati da su dvije gostujuće dame poznate po svojim nacionalističkim i ksenofobnim stavovima uspjele dobiti gotovo isti broj preferencijalnih glasova kao Andrej Plenković, Davor Ivo Stier, Ivica Tolić, Dubravka Šujica i Ivana Maletić zajedno.
Znači, birači i članovi HDZ su u jedva nešto manjem broju glasali za Ružu Tomašić i Marijanu Petir nego za perjanice vlastite stranke. I sada im Andrej Plenković umjesto provjerenih i dokazanih ljutih bojovnika za „našu stvar“ nudi Karla Resslera i ostalu sitnu boraniju. Naravno da bi dio vjernih HDZ-ovih birača, ponajviše onih koji dolaze iz one polovice Hrvatske koja prošle godine nije pročitala ni jednu knjigu, glasao za listu HDZ-a čak i onda kada bi nju činili samo Alibaba i njegovi hajduci. Ali Andrej Plenković očito računa na njihovu brojnost i vjernost te je zbog toga mogao riskirati i sastaviti listu s Karlom Resslerom na čelu. Njegov problem je potencijalna pogreška u izračunu. Što će se dogoditi ako glasača spremnih da glasaju za HDZ-ovu listu koju vodi Alibaba osobno jednostavno ne bude dovoljno?
Resslerovi vršnjaci posve su nezainteresirani za politiku
Prije pet godina na izborima za Europski parlament svoje pravo glasa iskoristila je samo četvrtina hrvatskih birača. Prema proljetnom Eurobarometru na izbore koji se održavaju 26. svibnja sigurno će izaći samo 17 % hrvatskih građana s pravom glasa. Europski prosjek je dvostruko veći. Dodatni porazan podatak je da samo 4 % hrvatskih građana u dobi od 18 do 24 godine ima ozbiljnu namjeru glasati na izborima. Za usporedbu, u Švedskoj, Belgiji i Danskoj taj broj je deset puta veći, a u susjednoj Sloveniji svaki četvrti građanin u toj dobnoj skupini najavio je da će vrlo vjerojatno iskoristiti svoje pravo glasa. U Hrvatskoj je u ožujku, prema Eurobarometru, manje od trećine svih odraslih građana znalo za točan datum održavanja izbora.
Vršnjaci Karla Resslera očito nemaju previše interesa za predstavničku demokraciju i politiku kao takvu. To je pokazalo i istraživanje njemačke Zaklade Friedrich Ebert koja je provela „Istraživanje mladih Jugoistočne Europe 2018./2019.“ Taj projekt istovremeno je proveden u deset zemalja jugoistočne Europe, a glavni je cilj bio utvrditi i analizirati stavove mladih u dobi od 14 do 29 godina te ustanoviti obrasce njihova ponašanja. Podaci su prikupljani početkom 2018. i u ispitivanju je sudjelovalo više od 10 000 sudionika u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Sloveniji i Srbiji i na Kosovu.
Na pitanje o životnim vrijednostima koje su im vrlo važne i važne najveći broj mladih u Hrvatskoj odabrao je „osobnu neovisnost“. Najmanje njih navelo je „sudjelovanje u građanskim aktivnostima i inicijativama“ i „aktivnost i politici“. Dvostruko više mladih smatra da je važnije „nositi markiranu odjeću“ nego biti aktivan u politici. Gotovo polovica ispitanika ima povjerenje u vojsku, nešto manje u policiju, a trećina u crkvu. Svega njih 10% vjeruje Hrvatskom saboru, a najmanje ih vjeruje političkim strankama. Nešto manje od polovice ispitanih slaže se s tvrdnjom da bismo „trebali imati vođu koji vlada Hrvatskom čvrstom rukom za opće dobro“, a čak 62% je suglasno da „Hrvatskoj u ovom trenutku treba jaka stranka koja predstavlja obične ljude.“ Petina mladih misli da je „u određenim okolnostima, diktatura bolji oblik vladavine od demokracije“, a šestina da „postoje konflikti u svakom društvu koji mogu biti riješeni samo nasiljem.“
Ressler vjerojatno neće biti Plenkovićeva velika uspješnica
Doprinosi li postavljanje Karla Resslera za nositelja HDZ-ove liste razvoju povjerenja njegove generacije u vrijednosti predstavničke demokracije i njene institucije saznat ćemo za tri tjedna. Ali nažalost po Andreja Plenkovića, vjerojatno je obratno. Prije pet godina na izborima za Europski parlament glasalo je 13% hrvatskih građana u dobi od 18 do 24 godine. Ako ove godine na izbore izađu samo oni koji to najavljuju, njih 4 %, onda je Hrvatska gubila vrijeme na izgradnju višestranačkog demokratskog društva.
Mogli smo lijepo odmah iz jednog partijskog monopola prijeći u drugi mijenjajući samo simbole i povijesne uzore jer bi u tom slučaju puno više naših mladih sugrađana vjerovalo da je važnije „sudjelovati u građanskim aktivnostima i inicijativama“ nego „nositi markiranu odjeću.“ Ovako smo nakon devetsto godina borbe dobili demokratsko društvo u kojem najviše povjerenja imamo u vojsku, policiju i crkvu, najmanje u Hrvatski sabor i političke stranke, u kojem čeznemo za vođom i njegovom čvrstom rukom kako bismo svi mogli nositi markiranu odjeću i povremene društvene konflikte rješavati nasiljem. U takvom društvu i za takve građane europski izbori samo su nepotrebna i suvišna gnjavaža.